Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Us­pješni ro­di­te­lji, us­pješna dje­ca

U narodu postoji vrlo pojednostavljena i grubo sklopljena maksima »Iver ne pada daleko od klade«, koja bi slikovito trebala pojasniti činjenicu podudaranja nasljednih osobina kod genetski bliskih jedinki, kao što su članovi uže obiteljske jedinice. Ali suviše rogobatno zvuči poistovjećivanje nadarenih nasljednika svojih roditelja s »drvenom metaforom«, kada su u pitanju osobe koje su u svojim djelatnostima životnog poziva zadužile svijet u kojem živimo…

NASLJEDNI FAKTOR: Ukoliko uzmemo da je svako novorođeno dijete tabula rasa (prazna tabla), tj. da se nakon rođenja sve informacije glede formiranja osobnosti »upisuju« u do tada prazan mentalni kod, posve je logično da će dijete koje odrasta u kvalitetnijoj sredini imati više šanse da dostigne ili pak nadmaši zadani ideal. Posebice ukoliko je u pitanju obiteljska sredina širih pogleda i obrazovne skupine, uz to i pojačana situiranijom financijskom podlogom iz koje se mogu realizirati zamišljene vizije budućnosti. Posve logično, uspješan roditelj (mater ili otac) ima želju da nasljednik-ca nastavi započetom trasom (bilo da je u pitanju određeni vid obrazovanja, obiteljski biznis, sportska karijera), te je, ukoliko je ikako moguće, još više unaprijedi.
    Današnja znanost sve je više upoznata s spektrom mogućnosti koje otvara genetski materijal koji se reprodukcijom ljudskog roda prijenosi na nove jedinke i pravilnim usmjeravanje istog nije više problem, na vrijeme, ustanoviti u kojem se »segmentu« najviše može računati na juniora ili juniorku. Istina u određenim granama životne aktivnosti mora se malo više i dulje čekati na konačni rezultat (visoko obrazovanje), ali primjerice sport, kao danas iznimno profitabilna djelatnost, u znatno kraćem periodu može donijeti željeni rezultat pravovremenog i pravilnog usmjerenja. Uzmimo da vrhunski nogometaš, ili košarkaš potpišu unosni profi ugovor već na pragu najranijeg punoljetnosti (18-21 g.), ili još ranije (tenis, poglavito ženski) imaju priliku zarađivati ogroman novac, onda uopće nije za čuditi roditeljsko uplitanje, pogotovo ukoliko su i seniori bili u vrhu.

ŽIVOTNA DJELATNOST: Vrijeme 21. stoljeća u kojem proživljavamo naše živote donijelo je brojne inovacije glede moguće životne perspektive, pa je i tako prošireni spektar životnih djelatnosti kroz koje ljudi mogu osiguravati svoju egzistenciju. Uz klasičan vid profesije koji proistječe iz adekvatnog završenog obrazovanja, zahvaljujući sveopćoj profesionalizaciji sporta, ali i kulture (film, teatar, slikarstvo) sve je više slobodnih »lovaca na egzistenciju« koji kroz određeni vid plasiranja svojih vještina (menadžerisanje, računalna tehnika, trgovina i sl.) i prodaju istih nastoje pronaći svoje »mjesto pod suncem«. U biti, više nije uopće važno čime se nasljednik-ca bave, već mogu li od toga pristojno živjeti i planirati budućnost. U masi primjera »nastavljanja uspješnosti« izdvojit ćemo samo neke, pretežito iz svijeta umjetnosti i sporta, kao najprofitabilnijih izbora, za ilustriranje uspješno realiziranog genetskog potencijala, da ne kažemo »nepadanja daleko od klade«.

UMJETNOST (film): Od kada je film postao nezaobilazni detalj čovjekove svakodnevice, zanimanje glumac (posebice hollywoodski) postalo je sinonimom za brzo obogaćivanje, te nije čudo da su očevi i matere iz ove branše već zarana uvodili svoju djecu u tajne milijunaškog zanata. Jer mladost i ljepota kratko traju, a film uvijek traži nova lica, pa što to ne bi bila istog prezimena. Evo nekoliko primjera konkretnog i pravilnog roditeljskog usmjeravanja: Kirk Douglas – Michael Douglas, Tippi Hedren – Melanie Griffith, Martin Sheen – Chalie Sheen i Emilio Estevez, Lloyd Bridges – Jeff i Beau Bridges, John Houston – Angelica Houston.

SPORT: Jednako profitabilna životna djelatnost jamačno je i unovčavanje atletskih sposobnosti pojedinca, koje pretočene u vještinu određene sportske grane predstavljaju izvor pozamašne novčane zarade. Pogotovo ukoliko su roditelji ostavili dubljeg traga u istoj disciplini, kao na primjer, Cezare Maldini – Paolo, Zlatko Kranjčar – Niko (nogomet) ili Mohammad Ali – Leyla (boks).

REZIME: Na koncu ostaje nepobitna činjenica, ali i svojevrsna životna zakonitost, da djeca uspješnijih roditelja poglavito imaju više šanse da uspiju u životu zahvaljujući naslijeđenom genetskom potencijalu. Ali, poznajući i analizirajući analogiju ostalih uspješnih osoba koje nisu potekle iz jednako uspješnih obitelji ostaje i kontra zaključak da genetika i ne mora igrati odlučujuću ulogu. Ne mora, ali često biva presudna!                                             g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika