Arhiv tekstova
Tendencija ista za sve
U utorak 30. kolovoza održana je sjednica Odbora za obrazovanje, znanost, kulturu, omladinu i sport Skupštine AP Vojvodine. Tema sjednice bili su zaključci o protekloj školskoj 2004. /2005. godini u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, zatim o osnovnom obrazovanju i odgoju učenika s posebnim osvrtom na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina u AP Vojvodini, kao i o srednjem obrazovanju i odgoju učenika u AP Vojvodini s posebnim osvrtom na školovanje pripadnika nacionalnih manjina, koje je donijelo Izvršno vijeće AP Vojvodine na svojoj sjednici održanoj 22. lipnja ove godine.
Pokraj toga govorilo se o upisu studenata na više škole čiji je osnivač Autonomna Pokrajina Vojvodina i na fakultete u sastavu Sveučilišta u Novom Sadu, s osvrtom na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina.
Članovi Odbora razmatrali su i zaključke o međunarodnoj konferenciji »Vojvodina i proširenje EU – nove mogućnosti za razvoj kulture, kulturnog turizma i gospodarstva«.
I, na kraju, bilo je riječi o rezultatima natječaja za dotiranje programa i projekata u oblasti kulture i umjetnosti u 2005. godini, koje je raspisalo Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu.
PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE: Na teritoriju AP Vojvodine ima 530 objekata u kojima se odvija odgojno-obrazovni rad s djecom uzrasta od tri do sedam godina čiji je osnivač Pokrajina, rekla je Svetlana Vujović, pomoćnica pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu. U predškolskim ustanovama smješteno je 40.525 djece koja su raspoređena u 1767 odgojnih skupina. Ukupan broj djece se, na osnovi podataka Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu, u odnosu na prethodnu školsku godinu smanjio za 1,38 posto, a broj odgojnih skupina za 2,54 posto.
Od 530 objekata koji su raspoređeni u 44 općine Vojvodine, samo se u jednoj predškolskoj ustanovi, i to u Subotici, za djecu uzrasta od 3 do 7 godina odvija nastava na hrvatskom jeziku, koja se ostvaruje za 56 djece raspoređenih u tri odgojne skupine. U odnosu na prethodnu godinu ukupan broj djece za koje se odgojno-obrazovni rad odvija na hrvatskom jeziku smanjio se za šestero, odnosno za 9,68 posto.
Inače, u Vojvodini se odgojno-obrazovna nastava odvija na hrvatskom, srpskom, mađarskom, rusinskom, rumunjskom i slovačkom jeziku, a dvojezično na srpskom i hrvatskom, te mađarskom, slovačkom, rumunjskom i romskom i srpskom. Broj djece koja slušaju nastavu samo na materinjem, srpskom jeziku smanjio se za 977 djece, odnosno za 2,91 posto, na mađarskom za 100 djece tj. za 2,14 posto, na slovačkom za 16 djece tj. za 1,91 posto, dok se broj djece koja slušaju nastavu na rumunjskom povećao za 4 djeteta odnosno za 2,03 posto a na rusinskom za tri djeteta što u postocima iznosi 1,65 posto.
Što se tiče odgojno-obrazovne nastave koja se odvija dvojezično na srpskom i hrvatskom jeziku, ona se odvija samo u jednoj ustanovi, i to u Općini Subotica za 60-toro djece raspoređenih u 4 odgojne skupine i u odnosu na 2003. /2004. godinu ukupan broj djece smanjio se za 22 djeteta odnosno za 26,83 posto. Što se tiče ostalih dvojezičnih predškolskih skupina, broj djece se povećao u odnosu na prethodnu godinu tako da sada nastavu na srpskom i mađarskom pohađa 40 djece više (5,6 posto), na srpskom i rumunjskom 23 djeteta više (51,11 posto) i na srpskom i slovačkom 16 djece više (51,61 posto) dok se broj djece koja pohađaju odgojno-obrazovnu predškolsku ustanovu na srpskom i romskom jeziku smanjio za dva djeteta ili 10 posto. Prema tome, ukupan broj djece uzrasta od tri do sedam godina obuhvaćene dvojezičnim odgojno-obrazovnim radom smanjio se za 2,47 posto i prethodne je godine iznosio 914 djece raspoređenih u 46 odgojnih skupina.
Dr. Svetlana Lukić je na kraju prezentacije podataka zaključila kako bi Odbor trebao sugerirati ovlaštenim tijelima da se poveća proračun za povećanje broja odgajateljica i stručnih suradnika, što su svi nazočni članovi jednoglasno prihvatili.
Osnovno obrazovanje i odgoj u AP Vojvodini ostvaruje se u svih 45 općina u 344 redovite osnovne škole i 224 izdvojena odjela izvan sjedišta osnovnih škola sa 177.678 učenika u okviru 8203 odjela, 13 osnovnih škola za učenike ometene u razvoju, tri škole za osnovno obrazovanje i odgoj odraslih, 21 muzička škola sa 6084 učenika i 2 baletske škole s 270 učenika. U osnovnim školama u AP Vojvodini odgojno-obrazovni rad se ostvaruje na šest nastavnih jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom, rusinskom i hrvatskom jeziku i dvojezično. U 92 škole nastava se odvija na dva jezika od čega se samo u tri škole odvija na srpskom i hrvatskom jeziku što predstavlja 3 posto. U 6 škola se nastava odvija na tri jezika i to na srpskom, mađarskom, i/ili na slovačkom ili hrvatskom, i to u Subotici u dvije škole – »Sveti Sava« i »Matko Vuković«.
U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj učenika se u 2004./2005. smanjio za 2167, što iznosi 1,39 posto, a broj odjela za 15, kazala je Svetlana Vujović.
Osnovnim muzičkim obrazovanjem i odgojem obuhvaćeno je 93 Hrvata, dok nema niti jednog Hrvata u osnovnoj baletskoj školi.
Nastava na hrvatskom jeziku protekle školske godine bila je zastupljena u jednoj općini, i to samo u Subotici, u pet osnovnih škola sa 118 učenika. Učenici su bili raspoređeni u 10 odjela, četiri odjela prvog razreda, dva drugog i četiri odjela trećeg razreda. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj učenika se povećao za 46 ili 64 posto dok se broj odjela povećao za 5. Za učenike koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku osigurava se izborna nastava u dva sata tjedno, na kojima se uči hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. U školskoj godini 2004./2005. izborna je nastava bila zastupljena u tri općine (Apatin, Sombor i Subotica) u 8 osnovnih škola s 314 učenika.
SREDNJE OBRAZOVANJE I ODGOJ: Redovitim srednjim obrazovanjem u AP Vojvodini obuhvaćeno je 77.438 učenika upisanih u 2940 odjela. U odnosu na 2003. /2004. školsku godinu broj učenika u prošloj godini bio je manji za 1940 učenika što u postocima iznosi 2,44, a broj odjela je manji za 16 ili za 0,54 posto. Prema strukturi obrazovanja u srednjim školama ukupan broj učenika u gimnazijama je 16.428, u srednjim stručnim školama 57.700 učenika u mješovitim školama 2248 i u umjetničkim 1062 učenika. Srednjim obrazovanjem je obuhvaćeno 57.084 učenika srpske nacionalnosti, 9237 mađarske, 2128 crnogorske, 1776 učenika hrvatske, 1752 učenika slovačke, 1315 učenika jugoslavenske, 750 učenika rumunjske, 646 učenika rusinske, 319 učenika makedonske, 304 učenika bunjevačke, 266 bošnjačke, 225 romske, dok se 1247 učenika nisu izjasnili kao pripadnici drugih nacionalnosti.
Nastava u srednjim školama u AP Vojvodini odvija se na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom jeziku. Na osnovi podataka Pokrajinskog tajništva za kulturu i obrazovanje broj učenika koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku se u gimnazijama povećao za 256, a smanjio se broj učenika u srednjim struč-nim školama za 2143 učenika. Broj učenika koji pohađaju nastavu na mađarskom jeziku se u školskoj 2004./2005. godini smanjio za 42, a broj odjela se povećao za 10, što dr. Lukić objašnjava velikim brojem učenika u pojedinačnim odjelima, te iako ima manje učenika, oni su sada raspoređeni u više odjela s manjim brojem učenika.
Kako je rekla dr. Lukić, problem stručnog nastavnog kadra je i u srednjim školama izražen i treba naći načina da se prevlada. Jedan od načina je, kako je predložila dr. Lukić, da se napravi dogovor sa Sveučilištem u Novom Sadu za školovanje nastavnog kadra na jezicima nacionalnih zajednica za nastavne predmete za koje nedostaju nastavnici. Jedan od članova Odbora, Zoltán Szombati je predložio da se studenti koji se žele baviti nastavnim radom, osposobljavaju za dva kompatibilna nastavna predmeta kako bi se izbjegao problem malog broja učenika raspoređenih u raznim školama i nedostatka kadrova. Oba prijedloga su prihvaćena jednoglasno od strane članova i bit će poslana dalje na razmatranje, zaključila je dr. Lukić.
VIŠE ŠKOLE I FAKULTETI: Zakonom o višoj školi i sveučilištu nije regulirano pitanje polaganja prijemnih ispita na jezicima nacionalnih manjina, Skupština AP Vojvodine je na sjednici 29. ožujka 2001. godine donijela Odluku o polaganju prijemnih ispita na jezicima nacionalnih manjina, kojom se osigurava pravo učenika da se izjasni na kojem jeziku hoće polagati kvalifikacijski ispit za upis na više škole i sveučilište, kako bi se osigurala jednaka prava svim budućim studentima. Međutim, odluka se rijetko provodi zbog, kako je rekla dr. Lukić, nedostatka novca potrebnog za provođenje prijemnog ispita. Kako bi se odluka mogla u buduće provoditi, dr. Lukić je predložila da se uputi prijedlog nadležnima da se nađu sredstva za ispunjenje Odluke, kada se ukaže potreba na sveučilištima, što je jednoglasno usvojeno. Nastava na sveučilištima u AP Vojvodini održava se na srpskom i na mađarskom jeziku, a organizirana je i na slovačkom (Učiteljski fakultet u Somboru) i rumunjskom (u Vršcu) u Višoj školi za obrazovanje odgajatelja.
g
