Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 1. 9.

Pe­tra~
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske uputilo je grčkim mjerodavnim tijelima molbu za izručenje Hrvoja Petrača, odbjeglog hrvatskog tajkuna koji je uhićen na temelju međunarodne tjeralice. Petrač je uhićen dan ranije, na putu iz grčke luke Igoumenitsa za talijansku Anconu. Pod nadzorom je grčkih vlasti, kažu u MUP-u, koji je priopćio da ga je grčka policija službeno izvijestila da je uhićen Petrač, koji je u bijegu od otmice maloljetnog sina Vladimira Zagorca u veljači prošle godine. Godinu dana poslije zagrebački Županijski sud proglasio ga je inicijatorom toga kriminalnog djela i osudio ga na šest godina zatvora.

Pri­zna­nje
Svjedok-suradnik Boža Latinović priznao je kako je strijeljao zarobljenike na poljoprivrednom dobru Ovčara. Na izdvojenom suđenju Saši Radaku, optuženom za ubojstvo hrvatskih zarobljenika 1991. kod Vukovara, Latinović je priznao kako je strijeljao zarobljenike na poljoprivrednom dobru Ovčara. On je izjavio kako su zarobljenici iz hangara odvođeni na traktorskoj prikolici, u grupama od po 30, i strijeljani u grupama od pet do šest, kod iskopane jame. Latinović je naveo kako je strijeljanja naredio Stanko Vujanović, jedan od optuženih, a kako su ona izvršena 20. studenog 1991.

 

PETAK, 2. 9.

Do­sljed­nost
Glavna haška tužiteljica Carle del Ponte pozvala je Hrvatsku da pojača napore za otkrivanje i uhićenje generala Ante Gotovine, ocijenivši kako bi se početak pristupnih pregovora s EU-om negativno odrazio na te napore, čime je naznačila kako će Europsku uniju izvijesiti kako Hrvatska suradnja s Haškim sudom (ICTY) još nije potpuna.
Hrvatska mora napokon pojačati svoje napore da locira i uhiti Antu Gotovinu. Očito je kako će Hrvatska učiniti još manje da ga locira čim počnu pregovori s Europskom unijom, rekla je Del Ponte na konferenciji u Bernu.

I{~eki­va­nje
Zastupnicima Liste za Sandžak ništa još nije ponuđeno, ali očekuju da će dobiti neko ministarstvo. Zastupnik Liste za Sandžak u Skupštini Srbije Esad Džudžević izjavio je kako on i njegov kolega Bajram Omeragić očekuju da dobiju neko ministarstvo u Vladi Srbije, za podršku kabinetu premijera Vojislava Koštunice.
»Zasad nam još ništa konkretno nije ponuđeno. Mi smo javno naveli svoj interes, hoćemo stupiti u Vladu. Tražimo izravno sudjelovanje, a to znači neko ministarstvo. To smo predočili ljudima iz vladajuće koalicije i sada očekujemo odgovor«, rekao je Džudžević za »Građanski list«. Džudžević i Omeragić su izabrani kao zastupnici na listi Demokratske stranke, ali su isključeni iz zastupničkog kluba budući da su glasovali za promjene u Naftnoj industriji Srbije.

 

subota, 3. 9.

Mar­lji­vost
Mile Dragić, vlasnik poduzeća za proizvodnju vojne, policijske i sportske opreme, »Proizvodnja Mile Dragić« široj javnosti prvi put je postao poznat kada ga je jedan beogradski dnevnik stavio na popis 10 najbogatijih ljudi u Srbiji. Prije godinu dana za emisiju TV B92 »Javna tajna«, Dragić je izjavio kako nema nikakvih utjecaja na političke stranke u Srbiji i kako ga politika zanima samo u domenu omogućavanja njegovom poduzeću da pod što povoljnijim uvjetima osvaja strana tržišta. Novac je, kako tvrdi, zaradio, isključivo svojim radom.
Među njegovim prijvoznim sredstvima, nalazi se i helikopter. »Jednom prilikom sam se vozio helikopterom i oduševio sam se, a kad sebi zacrtam cilj, onda ga i ostvarim. I tako sam radio i radio i radio i kupio helikopter«, rekao je on.

Tro{ad`ije
Inflacija u Srbiji će na kraju godine dostići 17 posto zbog prevelike javne i osobne potrošnje iz uvoza, procjena je IZIT-a. Suradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović je agenciji Beta rekao kako inflatorne pritiske prvo stvara rastuća javna potrošnja, na čijem se smanjivanju ozbiljno ne radi, a zatim osobna potrošnja kroz kreditno zaduživanje radi kupovine robe iz uvoza. On je precizirao kako inflaciju potiče to što se u Srbiji »više troši, nego što se zarađuje«.
Ministar financija Srbije Mlađan Dinkić izjavio je nedavno kako inflacija na kraju godine neće biti viša od prošlogodišnje (13,7 odsto) i ponudio opkladu vodećim ekonomskim analitičarima, koji su izrazili sumnju u to i koji smatraju kako je to moguće samo uz »namještanje« statističkih podataka.

 

NEDJELJA, 4. 9.

Go­di{nji­ca
U Davoru, u novogradiškoj Posavini, obilježena je 10. godišnjica progona nesrpskog stanovništva iz banjolučke regije u susjednoj BiH. Sudionici toga skupa prisjetili su se ljeta 1995., kada je čamcima preko Save iz Srpca u Davor prevezeno više od 24.000 Hrvata i Bošnjaka koje su protjerale tadašnje vlasti Republike Srpske.
Na molitvenom skupu banjolučki biskup Franjo Komarica istaknuo je kako su Davorčani svijetao primjer za Europu po solidarnosti i humanosti. Upozorio je kako je za ratnih stradanja banjolučku biskupiju napustilo dvije trećine Hrvata, njih oko 80.000, a u posljednjih desetak godina vratilo ih se samo oko tisuću i pol.

 

PONEDJELJAK, 5. 9.

Kri­vac
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown najavio je kako će poduzeti kaznene mjere protiv Srpske demokratske stranke (SDS) zbog njezina protivljenja preustroju policijskih snaga u BiH. Britanski je diplomat kazao kako će, ne promijene li predstavnici vlasti Republike Srpske svoje stajalište, biti propuštena prilika da BiH do desete obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma počne pregovore s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju. »U tom slučaju jasno i nedvojbeno okrivit ću za to Srpsku demokratsku stranku (SDS)«, kazao je Ashdown. Srpska strana do sada se odlučno protivila uspostavi policijskih regija u BiH koje bi ignorirale postojeće entitetske granice.

Za­do­volj­stvo
Čelnik srpskih radikala Vojislav Šešelj nastavio je sa samooptužujućim svjedočenjem na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, potvrdivši da je teškom strojnicom Browing pucao po Sarajevu tijekom opsade. »Iz jedne zgrade na Grbavici iz ‘Browinga’ (12,7 mm) gađao sam Muslimane u rovovima ispod promatračnice UNPROFOR-a… ne znam je li
netko poginuo… ako je poginuo neki muslimanski vojnik bio bih zadovoljan«, rekao je Šešelj, svjedok obrane na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku pred Haškim sudom.

Bo­le­snik
Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova objelodanio je kako ima rak pluća. I pored toga, Rugova je najavio da se neće povući s mjesta predsjednika, u vrijeme ključnih razgovora za budućnost Pokrajine. Dok oporbene stranke na Kosovu smatraju kako Rugovina bolest neće utjecati na poziciju kosovskih Albanaca u pregovorima o statusu, međunarodni predstavnici tvrde drugačije.
»U subotu sam se vratio iz Njemačke, gdje sam bio u vojnoj bolnici radi analiza i liječenja. Oni su našli da bolujem od kancera pluća i odredili mi intenzivnu terapiju. Liječnici su konstatirali i da se moje zdravstveno stanje poboljšava i optimisti su po pitanju mog izlječenja«, rekao je Rugova.

 

utorak, 6. 9.

Is­tje­ri­va­nje
Tjerali smo lisicu a istjerali medvjeda, riječi su kojima je Mlađan Dinkić ocijenio dosadašnje rezultate istrage oko »afere pancir«. Pred skupštinskim Odborom za financije ministar Mlađan Dinkić je predstavio podatke proračunske inspekcije u Ministarstvu obrane u vezi s ugovorima za nabavku vojne opreme od poduzeća »Mile Dragić«. Potpisanim ugovorima država bi bila oštećena za 176 milijuna eura, a prema planu koje je odobrio Savjet ministara SiCG za 300 milijuna.

Za­tvo­re­ni
Lider Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza kaže kako vojvođanski Mađari moraju dobiti dvojno državljanstvo. »Neophodno je da dobijemo dvojno državljanstvo jer Srbija u Europsku uniju neće ući u sljedećih 15 ili 20 godina, bez obzira na to što Vlada Srbije i vicepremijer Miroljub Labus najavljuju pregovore o priključenju. Sve je to na dugom štapu, a mi smo zatvoreni u Srbiji, koja je isključena iz EU zbog Slobodana Miloševića i svih nacionalističkih nastojanja na našem prostoru«, kaže Kasza za Građanski list.

 

srijeda, 7. 9.

Po­sjet
Gradonačelnik Osijeka Anto Đapić i predsjednik Gradskog vijeća Branimir Glavaš posjetili su Srpsku pravoslavnu crkvenu općinu Osijek. Oni su osječkom parohu Ratomiru Petroviću u ime grada uručili pomoć od 47.000 kuna (oko pola milijuna dinara), za obnovu pravoslavne crkve u Radićevoj ulici. »Tim posjetom nova gradska vlast dokazuje kako je otvorena prema svim nacionalnim manjinama i vjerskim zajednicama, s kojima želi ostvariti dobru suradnju i pružiti im pomoć u očuvanju identiteta«, rekao je Đapić.
Tijekom posjeta načelno je dogovoreno kako će Osijek i cijela županija, sukladno mogućnostima, osigurati financijska sredstva za obnovu dijela građevina u sklopu kompleksa osječke pravoslavne crkvene općine, javio je osječki Gradski radio.