Arhiv tekstova
Zemljani radovi započinju u listopadu
Hrvatska počinje izgradnju prometnog koridora 5c, za što se sprema i Bosna i Hercegovina, piše novosadski »Dnevnik«. Radnici »Hrvatskih šuma« iz Đakova već su započeli krčenje terena kuda će prolaziti buduća autocesta Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, a Ministarstvo prometa i komunikacija BiH utvrdilo je trasu buduće prometnice koja će prolaziti njihovim teritorijem.
Buduća autocesta će kroz Hrvatsku prolaziti dijelom sadašnjeg lovišta »Mačkovac« i obližnjih šuma, kroz koje će se do kraja rujna prosjeći trasa i očistiti od drvnih ostataka. Od ukupno 96 kilometara kroz Hrvatsku, oko 87 kilometara autoceste ići će kroz Slavoniju i Baranju, a preostali dio od granice s Bosnom i Hercegovinom do Ploča. Prvi dio trase od 23 kilometra gradit će se na dionici od Đakova do Sredenaca, gdje će se spajati sa sadašnjom autocestom Zagreb-Beograd. Definiran je i spoj s bosanskim dijelom koridora 5c kod Svilaja.
Upravitelj šumarije Đakovo Darko Radaš najavio je, piše »Dnevnik«, da bi zemljani radovi mogli početi već u listopadu, do kada će biti raskrčen teren.
Izgradnja autoceste od Đakova do bosanske granice trebala bi se okončati do jeseni 2007., a vrijednost posla procijenjena je na oko 570.000 kuna. Za 2008. planiran je završetak dijela od Đakova do Osijeka, dug 32 kilometra, nakon čega slijedi spoj s Mađarskom. Predviđa se da hrvatski dio autoceste Budimpešta-Ploče bude u potpunosti završen do 2010. godine.
Dionica autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu duga je 340 kilometara, počinje u Svilaju kod Odžaka i nastavlja preko Modriče, Doboja, Zenice, Sarajeva, Jablanice, Mostara i Zvirovića (između Čapljine i Međugorja). Na tunele otpada čak 75,5 kilometara, a najduži ide kroz planinu Prenj i dug je 6,5 kilometara. Ukupna dužina mostova je 33 kilometra, a vrijednost radova oko 2,5 milijarde eura. Izgradnja treba započeti 2007. godine.
Koridor 5c dio je koridora transeuropske prometne mreže (TEM), koja je uspostavljena na Trećoj paneuropskoj transportnoj konferenciji u Helsinkiju, održanoj lipnja 1997. Koridor pet ide pravcem Trst-Lavov, a ogranci su mu Budimpešta-Rijeka; Užgorod-Beč, te Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.
Među deset transportnih koridora koji su utvrđeni na konferenciji u Helsinkiju, nalazi se i Koridor 10 koji ide od Salcburga, Ljubljane i Zagreba preko Srbije za Solun, s krakovima Niš-Sofija i Beograd-Budimpešta. Ovaj koridor, koji je većim dijelom izgrađen, nikako da se kompletira, čak ni na onim dijelovima gdje nedostaje samo jedna traka do punog profila autoceste, kao na dionici od Horgoša do Novog Sada i dalje prema Beogradu. Umjesto da se traži način kako da se najprije kompletira autocesta koju je Europska transportna komisija svrstala u prioritete, ona se vezuje za izgradnju autoceste do Požege, što dalje odugovlači i komplicira njeno završavanje.
»A dok mi nagađamo o budućoj trasi autoceste i radimo prijedlog na prijedlog prijedloga, drugi ne gube vrijeme već kreću u izgradnju. Ne prijeti Srbiji da ostane izolirani otok zbog drugih, već vlastita sporost«, zaključuje novosadski Dnevnik od 16. kolovoza.
H.R.
