Arhiv tekstova

Dužijan­ca 2005.

Najveća, najznačajnija i najuglednija hrvatska manifestacija u Srbiji i Crnoj Gori – Dužijanca – ulazi u završnu fazu. Večeras je u vestibilu Gradske kuće otvorenje izložbe s XX. saziva Kolonije slamarki iz Tavankuta, na središnjem je trgu Tamburaška večer, sutra je svečano večernje u katedrali, dok je u centru grada Skupština risara.
    Najsvečaniji dio Dužijance je u nedjelju, kada se iz župe sv. Roka ispraćaju bandaš i bandašica, u 10 sati je svečano euharistijsko slavlje pokraj katedrale, nakon toga prema središtu grada kreće povorka sa stotinama sudionika iz raznih krajeva i država u regiji, gdje će se novi kruh predati gradonačelniku, predvečer se posjećuje grob utemeljitelja Dužijance kao jedinstvene manifestacije – Blaška Rajića, a dan se završava Bandašicinim kolom u dvorištu župe sv. Roka u Keru, pri čemu se razmišlja da se taj događaj preseli u park ispred i pokraj crkve, jer je broj mladih, koje to kolo okuplja, sada već toliki, da ne mogu svi stati u dvorište.
    Za glavnog gosta ovogodišnje Dužijance najavljen je biskup gospićko-senjski mons. Mile Bogović.
    No, Dužijanca, koja je započela još u travnju, ne završava se tim nedjeljnim danom. Tradicionalna, deveta po redu, Međunarodna likovna kolonija »Bunarić« otvara se u srijedu, da bi se sve okončalo proštenjem na Svetištu Majke Božje na Bunariću 27. i 28. kolovoza.
    Dužijanca, koja izvire iz tradicije i običaja bunjevačkih Hrvata, odavno je već glavna gradska atrakcija, koja promovira i Suboticu i njene žitelje, ali ipak ponajviše Hrvate. Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo« redoviti je organizator žetvenih svečanosti, koje su zapravo skup od čak 25 različitih manifestacija, a koje okupljaju između 1500 i 2000 aktivnih i 20-30.000 pasivnih sudionika.
    Upravo zbog velikog broja sudionika i, naravno, velikog broja gledatelja, te zbog svoga ugleda, Dužijanca je uvijek bila i mogući poligon za političku promociju. Svjesni su toga i organizatori, pa vrijedi biti na oprezu, kako se ne bi dogodilo da na našoj manifestaciji netko drugi knjiži političke poene. Poglavito sada, kada se izgleda zahuktava kampanja koja želi dokazati, da narod nije znanstvena nego političko-politikantska kategorija, da se matična država može birati po slobodnoj volji, a ne da nam je zadana povijesnim okolnostima, da se može biti nacionalna manjina bez matičnog naroda, odnosno da domicilna država može biti i matična, da se može biti narod, a od države istovremeno crpsti novac kao nacionalna manjina. Ili već tako nekako, tko bi se u svemu tome snašao.
Z. P.