Arhiv tekstova
Deseta godišnjica Oluje
1. kolovoza 1910. rođen je Bojan Stupica, kazališni djelatnik koji je nekoliko godina režirao u Zagrebu.
1. kolovoza 1921. godine je Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donijela je Zakon o zaštiti države na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini (58) poništeni mandati.
2. kolovoza 1970. godine britanski su vojnici u Sjevernoj Irskoj prvi put upotrijebili gumene metke.
2. kolovoza 1990. godine iračka je vojska napala Kuvajt i okupirala ga za jedan dan.
3. kolovoza 216. godine prije Krista u Rimu je zavladala panika. Trupe kartažanskoga vojskovođe Hanibala potukle su trupe rimske republike. Tog se dana proširila uzrečica »Hanibal ante portas« (Hanibal pred vratima).
3. kolovoza 1850. rođena je Marija Ružička Strozzi, hrvatska glumica moravskoga podrijetla.
3. kolovoza 1884. godine dovršen je željeznički most preko Save kod Zemuna, a idućega je mjeseca puštena u saobraćaj pruga Zemun-Beograd.
4. kolovoza 1944.godine u koncetracijski logor odvedena je Anna Frank, židovska djevojčica čiji je dnevnik potresno svjedočanstvo holokausta.
4. kolovoza 1855. godine rođen je u Cavtatu Vlaho Bukovac, hrvatski slikar. Skromnog je obrazovanja i nesretan u djetinjstvu – stric ga je odveo u Ameriku, no nakon stričeve naprasne smrti, strina je poslala Vlahu u popravilište za malodobne. Iz njega se izvukao nakon nekoliko godina i vratio u Cavtat. S 19 godina ponovno kreće u Ameriku želeći se afirmirati u slikarstvu. Prvi radovi nastaju u San Franciscu, no nezadovoljan vraća se u Cavtat. Ubrzo uz financijsku pomoć Strossmayera odlazi u Pariz gdje na njega utječu francuski impresionisti. Predsjednik je Društva umjetnika i vodeći je u otvaranju Zagrebačkog salona 1898. godine. Ubrzo nakon tog važnog događaja odlazi u Prag gdje će do smrti biti profesor Praške akademije. Najvažnija djela su Sultanija, Crnogorka te kompozicija Slava njima, koja je danas svečani zastor HNK u Zagrebu. Umro je 23. na 24. travnja 1922. u Pragu.
4. kolovoza 1875. godine umro je u Kopenhagenu Hans Christian Andersen, danski književnik. Najvažnija djela su Ružno pače i Carevo novo ruho.
4. kolovoza 1890. godine umro je Ivan Mažuranić, hrvatski književnik i političar, hrvatski ban između 1873. i 1880. godine. Ban Ivan Mažuranić je uzore imao u demokratskim društvima zapadnoeuropskih zemalja. Osnaživši zakonodavnu vlast, koja je sada nadzirala rad bana, te odijelivši upravu od sudstva, Mažuranić je postavio temelje hrvatskoj nacionalnoj državi.
Poreznim je reformama ubrzao novčarske tokove. Osnivanje mreže škola (u svakom je većem selu sagrađena škola te stan za učitelja), niza stručnih srednjih i obrtničkih škola te visokih učilišta (u Karlovcu i Križevcima) i konačno Sveučilišta u Zagrebu znatno je unaprijeđeno obrazovanje stanovnika. Mažuranić je proglasio i vjersku i nacionalnu toleranciju u Banskoj Hrvatskoj. Ustanak Hrvata u Bosni i Hercegovini (1875.), kojeg su prihvatili i Srbi i muslimani, pomeo je osmanlijsku vlast u Bosni i Hercegovini. Kako je Berlinski kongres odlučio da austrougarska vojska uđe u Bosnu i Hercegovinu prestali su razlozi postojanja Vojne krajine ona više nije bila granica) i Mažuranić je tražio da se Vojna krajina priključi Banskoj Hrvatskoj. Kako toj ideji nisu bili skloni ni vladajući krugovi Beča, a osobito Pešte, Mažuranić je podnio ostavku.
Mažuranić je bio prvi hrvatski ban koji nije pripadao plemićkome staležu pa su ga nazvali banom pučaninom. Osim JAZU-a, čiji je rad unatoč sukobu sa Strossmayarom Mažuranić pomagao, u Hrvatskoj su za vrijeme Mažuranića osnovane mnoge udruge (arheologa, glazbenika (sagrađena je i dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda), liječnika, pravnika, učitelja). Počeo je izlaziti i »Vijenac«, književni časopis koji je uređivao August Šenoa. Hrvatski su književnici prihvatili realizam kao dominantan pravac u književnom stvaralaštvu. Objavio je ep Smrt Smailage Čengića, pjesničko djelo koje ubrajamo u sam vrh hrvatske književnosti.
5. kolovoza 1914. godine rođen je u Zagrebu Stjepan Šulek, hrvatski skladatelj, violinist i dirigent. Skladao je 8 simfonija, 4 klasična koncerta za orkestar, 10 instrumentalnih koncerata i drugih djela, među njima i opera. Skladao je i vokalnu glazbu na stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, Dobriše Cesarića i Đure Sudete. Bio je profesor na Muzičkoj akademiji i utjecao je na mnoge suvremenike, kojima je omogućio samostalan razvoj. Umro je 16. siječnja 1986. u Zagrebu.
5. kolovoza 1898. godine u Zagrebu rođen je Vatroslav Hladić, hrvatski kazališni glumac i redatelj. Glumio je u putujućoj kazališnoj trupi, a prvi stalni angažman dobiva za Prvoga svjetskog rata u Vojničkom kazalištu u Bjelovaru. Glumio je u Varaždinu, a glumio i režirao u Osijeku, Splitu, Zagrebu, Dubrovniku. Umro je 18. ožujka 1965. godine u Rijeci.
5. kolovoza 1962. godine umrla je u Los Angelesu Norma Jeane Mortensen, američka filmska glumica poznatija pod pseudonimom Marilyn Monroe.
5. kolovoza 1984. godine umro je Richard Barton, britanski kazališni i filmski glumac, koji je glumio i u holivudskim spektaklima. U filmu »Sutjeska« glumio je Josipa Broza Tita.
5. kolovoza slavi se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Nakon nekoliko godina bezuspješnih pregovora, u kojima su Srbima hrvatske vlasti ponudile mnoge ustupke, sazreli su uvjeti da se u ljeto 1995. godine uguši pobuna Srba. Akcija je počela 4. kolovoza i ubrzo su se Knin, središte pobune, kao i više gradova na okupiranim područjima, našli u okruženju. Sutradan, 5. kolovoza u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila hrvatska zastava. Oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja. Poginulo je 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.
