Arhiv tekstova
Glazbeni doprinos Stanislava Prepreka
Najznačajniji petrovaradinski skladatelj, Stanislav Preprek, rodio se 16. travnja 1900. godine u Šidu gdje mu je otac trenutno službovao kao financijalni preglednik u tadašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Dosad navođeni dan Preprekovog rođenja, 21. travanj, nije točan, jer je do njega došlo greškom koju Preprek nije ispravio. Preprek potječe iz stare petrovaradinske obitelji, podrijetlom iz Moravske. Djed mu je bio vinogradar, gradski vijećnik, izvrstan pjevač, a imao je u kući i glasovir. Otac Matej bio je zborovoditelj svoje pjevačke družine, od koje je kasnije nastalo pjevačko društvo »Neven«, i orguljaš u crkvi sv. Jurja mč. gdje je tada župnikovao Ilija Okrugić – Srijemac. Preprekov stric Jakob bio je vojni kapelnik.
Preprek je bio jedino dijete u obitelji. Tri razreda osnovne škole završio je u Čereviću, a četvrti razred u Grabovcima. Nižu realnu gimnaziju u Srijemskoj Mitrovici završio je 1914. godine, a najtežu i najstrožu učiteljsku školu u Hrvatskoj 1918. godine u Petrinji. Bio je učitelj u Novoj Kapeli, Petrovaradinu, Maradiku i ponovo u Petrovaradinu gdje je 1948. godine prijevremeno umirovljen zbog slabog vida. Pošto se radilo o glaokomu i kataraktu potpuno je oslijepio 1959. godine.
SKLONOST PREMA GLAZBI: Preprek je posjedovao natprosječnu umjetničku darovitost i bio svestrano naobražen. S roditeljima je sretno proživio djetinjstvo i mladost. Pošto mu je otac bio orguljaš i posjedovao lijep harmonij s užitkom je slušao njegovo sviranje i pjevanje. Svirajući potajno, u očevoj odsutnosti, napjeve koje je od njega čuo, »pronašao« je konačno, na svoje veliko zadovoljstvo, i terce. Na buđenje njegove sklonosti prema glazbi utjecali su i pokusi pjevačkog zbora u Čereviću, kojim je ravnao skladatelj Franjo Štefanović. Na pokuse su ga vodili roditelji, članovi toga zbora.
U Srijemskoj Mitrovici ozbiljno je počeo učiti glazbu kod Petra Strniše, orguljaša i nastavnika glazbenog odgoja u Nižoj realnoj gimnaziji. Strniša je bio i odličan pijanist. Preprek još nije učio harmoniju, ali je već improvizirao. Harmonije i tonalitete pronalazio je pomalo sam, a pomalo uz pomoć nauke o harmoniji izdanoj u Beču 1816. godine, koja je pripadala njegovom stricu. Ovdje je 1914. godine napisao svoju prvu skladbu za glas i glasovir »Laku noć« i njome započeo svoju skladateljsku djelatnost.
U Učiteljskoj školi u Petrinji glazbu mu je dvije godine predavao Ivan Talieh, a zatim Vladimir Stahuljak, otac poznate hrvatske glazbene obitelji. Pozajmljujući od prof. Stahuljaka glazbenu literaturu sa djelima Beethovena, Schumanna, Chopina, Griega, Čajkovskog, Wagnera i drugih velikana glazbe, instinktivno je osjećao da je to vrhunac svega što se dotada zbivalo u glazbi i da je tu harmonija glavni nositelj glazbenih misli. U profesorovom đačkom orkestru Preprek je svirao na harmoniju. Pjevao je i u crkvenom pjevačkom zboru i osobito zavolio gregorijanski koral, najuzvišenije crkveno pjevanje. U Petrinji su izvedene i Preprekove rane skladbe: »Bože živi« za muški zbor, »Nocturno« u Des-duru za glasovir, »Elegična poema« i »Romantična poema« za violončelo i glasovir i »Ave Maria« za glas i orgulje.
UTJECAJI PROFESORA STAHULJAKA: Preprekovoj daljoj samoukoj izobrazbi najviše su koristili privatni satovi glazbe kod prof. Stahuljaka. On je svoga sina Jurja i Prepreka dvije godine podučavao u nauci o harmoniji i glazbenim oblicima i to dvaput do triput tjedno.
Na Prepreka je osobito snažan utisak ostavljalo muziciranje profesorove peteročlane grupe odraslih glazbenika, koji su izvodili razne skladbe poznatih skladatelja. Prvo djelo koje su naučili i izvodili u ovakvom sastavu bila je Weberova uvertira operi »Čarobni strijelac«. Utisak izvođenja ovoga djela trajno se usjekao u dušu mladom Prepreku. Evo što Preprek piše prof. Stahuljaku o danima provedenim u Petrinji: »Možda nema dana, a da nisam pomislio na Vas. Vi ste žrtvovali svoje slobodno vrijeme i davali mi satove iz nauke o harmoniji. Ne treba ni da govorim o posuđivanju nota, upoznavanju s velikanima glazbe, sa gregorijanskim koralom itd. Sve su to nezaboravni doživljaji, koji su postali temeljem moga daljeg studija glazbe. Vjerujem da je s tim doživljajima svezan moj dalji put i prava orijentacija u svijetu glazbe. Uvijek Vas sa zahvalnošću spominjem, kao svijetli i dobri početni impuls«.
PEDAGOŠKA KARIJERA I SKLADATELJSKI RAD: U Novoj Kapeli Preprek je 1919. godine bio učitelj i orguljaš. Svirao je u velikoj mjesnoj crkvi i osnovao mješoviti crkveni zbor. Ovdje je nastavio skladati svjetovna i crkvena djela.
Nastupivši 1920. godine učiteljsku službu u Petrovaradinu predavao je na Višoj pučkoj školi »Josip J. Strossmayer« i orguljao u gradskoj crkvi sv. Jurja mučenika. Postao je i zborovoditeljem muškog Hrvatskog pjevačkog društva »Neven«. Na njegov prijedlog, reorganiziranjem ovoga društva »Neven« je postao mješovitim zborom. Pod Preprekovim vodstvom dao je ovaj zbor, u proljeće 1921. godine, svoj prvi poslijeratni koncert u Petrovaradinu.
Kao umjetnik-stvaralac, a osobito kao skladatelj, Preprek se najpotpunije oblikovao i osamostalio u malom srijemskom selu Maradiku, gdje je bio učitelj od 1921. do 1926. godine. Tu nije bio opterećen raznim vanškolskim obvezama pa je, takoreći danonoćno, u miru i tišini skladao, čitao, pisao i razmišljao. Stizale su mu note, knjige i časopisi iz najvećih europskih centara pa je zahvaljujući vladanju jezicima sticao znanja iz glazbe, znanosti, književnosti i filozofije. Znao je njemački, francuski, slovenački, esperanto i latinski. Tijekom 5 godina provedenih u Maradiku stvorio je, razmjerno, najviše skladbi u svom životu.
Od dana preuzimanja dužnosti ravnajućeg učitelja u petrovaradinskoj Nižoj pučkoj školi »Ilija Okrugić« 1926. godine pa nadalje, teško je pronalazio slobodno vrijeme za stvaranje. Osim rada u školi preuzeo je i službu orguljaša u crkvi sv. Roka, zatim vodstvo dječjih zborova u obje petrovaradinske Škole kao i vodstvo mjesnog pjevačkog društva »Neven« i pjevačkog društva »Zvonimir« u Srijemskim Karlovcima. Postao je i glazbenim suradnikom i trogodišnjim prosvjetarom petrovaradinskog sokolskog društva, članom žirija pri raznim natjecanjima crkvenih pjevačkih zborova i dvogodišnjim tajnikom II. školskog nadzorništva u Novom Sadu.
GLAZBENI OPUS: Preprekov se svjetovni glazbeni opus sastoji od jedne simfonije, 4 gudačka kvarteta, 4 solistička instrumentalna djela, preko 300 glasovirskih skladbi, 47 solo-popijevaka, 19 zborova za odrasle i djecu i nekoliko pojedinačnih skladbi različnih sastava.
Preprek je bogodani skladatelj našega podneblja, koji govori vlastitim glazbenim jezikom. Sa svojim skladbama je dokazao da se u glazbi može napredovati, a da se ona pritom ne izobliči. U njegovoj glazbi postoje utjecaji raznih glazbenih stilova po čemu je sličan znamenitom engleskom skladatelju Fredericku Deliusu. Dakle, tko je vještiji u križanju raznih glazbenih pravaca biva originalnijim. Međutim, ima glazbenih pisaca koji nova strujanja u glazbi nazivaju glazbom budućnosti. Da bih dokazao kako nisu u pravu poslužit ću se Preprekovim riječima, kojima je iskazao svoj stvaralački stav: »Nikada se nisam zagrijavao za opit, već sam htio ostati razumljiv, jer se glazba ne stvara za budućnost, već za sadašnjost. A ako je ta glazba dobra, ona će biti i glazba budućnosti, kao što je glazba prošlih vjekova glazba i naših dana«.
VLASTITI SKLADATELJSKI PUT: Da se Preprek doista kretao vlastitim glazbenim putom, ne oponašajući druge skladatelje i ne zanoseći se glazbenim opitima, potvrdit će i riječi beogradskog muzikologa prof. Dušana Plavše: »… Preprek se ne prepušta svjesno i smišljeno utjecaju nijednog od europskih sustava harmonskog mišljenja, nijednog od modnih ‘izama’, koji su odmah nakon Prvog svjetskog rata vladali u glazbenom životu Europe, već svoje harmonske forme gradi iz svoje unutrašnje vizije…«.
Glasovirske skladbe Stanislava Prepreka sastoje se od prelida, poema, ciklusa, suita, pojedinačnih skladbi i sonate. Ovim skladbama nastalim iz istinski snažnog doživljavanja, lišenim opisivanja i oponašanja, davao je karakteristične programske nazive po ugledu na Liszta, Griega i Debussya. Zbog naročitog misaono-osjećajnog sadržaja, te skladbe, nazvane prelidi i poeme, zahtijevale su, svaka ponaosob, svoj vlastiti oblik, po kojem su se međusobno razlikovale. U poemama iz 1918. i 1919. godine zapaža se utjecaj romantizma, ali i impresionizma osobito C. Scotta. U nekim se poemama osjeća prodor novog, robustnog, oštrijeg duha ekspresionizma. Tada je dovršio »Meditacije« skladane na teme raznih glazbenih djela, »Ekloge« i »Ilustracije« prema slikama raznih slikara. Najviše je skladao sa glasovir, koji mu se činio univerzalnim glazbalom, dostupnim svakom i prikladnim za najintimnije ispovijesti.
U svojim proljetnim suitama, stvaranim četrdesetih godina, Preprek je stvorio svoj stil križanjem impresionizma s ekspresionizmom. Njegove su suite svakogodišnji dnevnici u koje je unosio naročito doživljene događaje, bez obzira da li njihovi pojedini stavci međusobno kontrastiraju. One nemaju opisni karakter. Nazivi stavaka označuju samo osnovni ugođaj, pobudu, trenutno sjećanje, dok glazba iskazuje osjećanje koje se na osnovu doživljaja, misli ili sjećanja radaru duši.
PREPREKOVA PEDAGOŠKO-POUČNA DJELA: Od Preprekovih malobrojnih pedagoško-poučnih djela značajna su »Mala tema« s 25 varijacija i »Nova mala tema« s 15 varijacija za glasovir. Za ove je varijacije karakteristično da se varirana tema nalazi uvijek na istom mjestu, bez obzira u kojoj oktavi. Mijenja se samo njen tonalitet, ritam, uvećanje ili smanjenje teme i ugođaj prema sadržaju koji je određen nazivom. O ovim varijacijama zagrebački muzikolog prof. Josip Andreis piše Prepreku sljedeće: »Mogu reći da su varijacije, osobito neke, veoma invenciozne a i poučne, jer upoznaju mlade glazbenike sa situacijama koje će kasnije drugdje ponovo sresti, na višem razvojnom stupnju svoga znanja. Mislim pri tome na takve situacije kakve donose stavci pod nazivima Barcarola, Musette, Rondeau, Berceuse, Basso ostinato, Chaconne, Notturno, razni plesovi. Sve to bezuvjetno može obogatiti maštu malih pijanista, osobito ako ih bude prikladno vodila nastavnikova ruka i njegovi savjeti i upute. Čestitam Vam na tom djelu i želim mu sretan ulazak u svijet mladih glazbenika«.
g
