Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Život Brianov« i život u Hrvatskoj

»ŽIVOT BRIANOV« - Ovo kultno ostvarenje legendarne skupine »Leteći cirkus Monty Pythona«, jedno je od njihova (tek, na žalost) četiri igrana filma, što su ga  potpisali kao grupa. Onih, koje su kreirali što kao pojedinci, scenografi, glumci, scenaristi, redatelji, stihoklepci, glazbenici, skladatelji ili animatori, ima neusporedivo više, ali  ipak, ne dosižu nebeske uzvisine i značaj spomenuta četiri multimedijalna ostvarenja za veliki ekran. Ako bi se na početku novoga, kao što su se na koncu prošlog tisućljeća (i stoljeća, dakako), svodili računi o britanskomu (nacionalisti svih rasa, fela i boja, kao i cjepidlake, insistirali bi na:) - engleskomu, doprinosu svjetskoj kulturi XX. stoljeća, u obzir bi, za prvo mjesto, što se popularne i (kontra)kulture, hajde da tako nazovemo alternativnu kulturu, došli tek jedan pop-sastav i jedna multimedijalna filmska/TV ekipa: riječ je, dakako, o rock-skupini »The Beatles« (od kojih je preživjela do danas tek ritam-sekcija, Sir McCartney i bubnjar Richard »Ringo Starr« Starkey), i, naravno - montipajtonovci. O njima, sveukupno i osebujno, kakvom drugom zgodom, a sada da se pozabavimo aktualnim kulturnim prijedlogom tjedna, filmom »Life of Brian«, u nas prevedenim kao »Žitije Brajanovo«: u ponoć, prije točno 2003 ljeta (zime), tri Mudraca (s Istoka) prilaze jaslama u kojima leži beba. Beba se zove Brian, Tri mudra gosta su pogriješili vrata, u mraku pod zvijezdom betlehemskom. Brianu sve do konca nesretnog života pripisuju karakteristike Mesije, ali je on, dakako, uvijek nekako u sjeni onog drugog momka iz Galileje. Najzad, doveden je pred Pontija Pilata i osuđen na raspeće što se odigrava na pretrpanom ali ne i ekskluzivnomu (»odjel za irske i velške inovjernike i vikinške Nazarene«) mjestu egzekucije, nekoliko blokova od Kalvarije. Započinje (naj)glasovit(ij)a pjesma skupine, »Always look on the bright side of life« (»Uvijek promatraj svijetlu stranu života«, što ju je komponirao i ispjevao muzikalni Eric Idle). Ovaj blaženo griješni i neodoljivo nepristojni film, biva zabranjen (odmah po premijeri, koncem 70-ih minuloga stoljeća) u mnogim mjestima i državama diljem svijeta (mahom rimokatoličanske provenijecije), što nije čudno, jer film u kojemu Mesija kazuje svojim sljedbenicima da »odjebu«, ili, opet, masovno raspinjanje prikazuje kao vaudevilleovsku burlesku, a priori biva onemogućen za shvatanje više od par (slobodnomislećih) ljudi. Za odane fanove pajtonovskog apsurda, film je klasično ostvarenje: nezaboravni likovi, od pokojnog Grahama Chapmana, u ulozi Briana, do (meni osobno) facijalno i inače najsmješnijeg montipajtonovca, briljantnog Michaela Palina, u ulogama Biggus Dickusa, Mr Big Nosea, Pontiusa Pilata, Mudraca Baltazara i Francisa, kao i genijalni scenarij, od lekcije rimskih vojnika judejskom revolucionaru iz »grafiti-gramatike«, ne-nadane obdukcije i opstrukcije vanzemaljaca (»van-zemljaka«), do crucifixus scene-sve je to uzbudljiva proslava bizarnog, nezamislivog, eshatološko-entelehijskog poimanja istine i povijesti (i-u povijesti). Radi se o Monty Python-ostvarenju najviše razine, i skupini u njihovomu najapsurdnijemu, dakle, ponajboljemu izdanju.
 
Robert Perišić: »MoŽeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« - Uz nakladnika »Rende«, (»Uho, grlo, nož«, Vedrane Rudan), beogradski »Samizdat B92«, također  je, barem u posljednje vrijeme, vrlo ažuran glede aktualnih hrvatskih spisateljskih noviteta. Prije nekih mjesec dana objavio je Perišićeve knjige, tematsku cjelinu razvijenu i razbijenu u dva romana  i rabljenu u dvije knjige: ovog ću tjedna predstaviti vremenski stariju, naslovljenu (s) »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas«. Radi se, u biti, o niski beskrajnih pričica o looserima negdanjega srednjega sloja i deziluzioniranim i umornim pripadnicima post-beat i hippy naraštaja, prvoborcima i »nosiocima spomenica« minulih, građanskih senzibiliteta, koji su davno probuđeni iz svojih »šesetosmaških« snova, te mamurno bauljaju kroz tranziciju, izbjegavajući srče jeftine brlje i minska polja pohra-njena iz netom (trijumfalno?) okon-čanog rata. »Doupom« se proguravaju sivi dani tmurne svakodnevice, odmagalima se raubira život, novopečeni »manjinci« ne uspjevaju se prilagoditi, kao niti »Dalmoši« u Zagrebu, niti »Dudeki« u Splitu. Većina u dobi od 25 do 75 ljeta tretira se kao statistična i kolateralna greška Sustava, poratna bijeda tajkunizirane države je opća i beznadežna, uživaju jedino novoosupnuti dalmatinski umirovljenici, kojima davno sudjelovanje u redovima Mu-sollinijevih dragovoljaca u novomu obratu povijesti raste rejting i bankovni saldo. Djeca se po cijeli dan natjeruju u igrama ustaša i »ćetnika«, a macho-svjetonazor čini se da je prekrio sve vidike od konca 90-ih do obzorja novog revival-a matrijarhata. Sjajna proza, za razliku od prljave stvarnosti  o kojoj (se) piše…

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay