Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

SAMI PRED SOBOM
Možda nikad u povijesti nismo bili tako izravno suočeni sami sa sobom. Prvi put na hrvatskom tlu nemamo više ni jednog stranog vojnika. Nemamo više gazde, pa ni jape. Nakon 2000. godine politička struktura u Hrvatskoj prvi je put suočena sama sa sobom i s vlastitom odgovornošću, i nema prava tražiti opravdanja u dru-gima… Iznimno je važno paziti da se, makar i nehotice, generalno ne obez-vređuje sve ono što predstavlja jedan narod. Ako sve stranke i svi političari u Hrvatskoj ne valjaju, što ćemo onda? Hoćemo li opet naći gazdu, ili japu? Ivica Račan, hrvatski premijer, »Novi list«, 9. ožujka 2003.
 
DOBRI ZA POREZ
Činjenica je da je do poraza starog režima, koji je bio veoma blizak nacionalističkim idejama, i takođe povezan s inter-etničkim sukobima na ovim prostorima, došlo delom i zaslugama pripadnika nacionalnih manjina, makar samo njihovim glasovima. To, naravno, smeta pora-ženim snagama, upravo koliko i činjenica da su nacionalne manjine, zahvaljujući aktivnom učešću u rušenju Milo-ševića, dobile i svoj deo kolača vlasti. Upravo to učestvovanje u vlasti iritira one koji su navikli da se manjine ništa ne pitaju jer je za poražene snage sasvim normalno da se manjine ništa ne pitaju: oni su prvorazredni građani samo kad je trebalo plaćati porez za ratove. Poražena ideologija, toga moramo biti svesni, ipak ima puno pristalica; nisu svi ljudi promenili pogled na svet 5. oktobra. Dr. Tamaš Korhec, pokrajinski sekretar za nacionalne manjine, up-ravu i propise, »Dnevnik«, 9. ožujka 2003.
 
Moćni jataci
Ko je bivšem direktoru RTS-a Dragoljubu Milanoviću pomogao da umakne od višegodišnje robije? Ministar policije gotovo sa zadovoljstvom utvrđuje da njegovi nisu krivi jer deluju kada i ako to nalože sudije; ministar pravde ponovo preti, majci, da će pod hitno da lustrira svoj atar, a čaršijska javnost razmatra lažne pasoše, moguća utočišta, jatake i prijatelje begunaca koji su ostali moćni i posle 5. oktobra. Milica Đorđević, novinar, »Srpska reč«, 26. veljače 2003.
 
Nestali general
Što se tiče gospodina Ante Gotovine, bez obzira na to koliko tko bio nezadovoljan, pa i mi sami, dosadašnje potrage nisu urodile plodom. Naravno da je to interesantna tema i da se koristi u kontekstu ispunjavanja obveza Hrvatske prema Haaškom sudu. Zanimljivo je da postoje osobe koje su ga vidjele kako se kreće u diplomatskim krugovima. Gospodin Gotovina ne poštuje institucije hrvatske države i to jest problem. Priče da se hrvatskoj vladi dostavljaju informacije gdje se on nalazi su neozbiljne i u to ne bih ulazio. Mislim da je to jedan od oblika pritisaka na Hrvatsku koji se koristi. Goran Granić, potpredsjednik Vlade RH, »Vjesnik«, 5. ožujka 2003.
 
Neka me razapnu
Naprimer, zašto nismo prihvatili Plan Z 4 u Hrvatskoj? Iskreno, neka me Srbi razapnu, ali ja bih im u Hrvatskoj manje dao. Imali su najviši stepen autonomije, a to su odbacili. Sećam se razgovora sa tim Martićevim knindžama - nije nama cilj samo da zaštitimo Srbe, već da presečemo vezu Hrvat-ske i Dalmacije i onemogućimo za sva vremena stvaranje bilo kakve funkcionišuće hrvatske države. Pa da li su Hrvati baš toliko jadni i slabi da to prihvate?! Onda se završilo sa bežanijom i haosom. Slično je i sa Kosovom. Aleksa Đilas, sociolog, povjesničar i suradnik harvardskog sveučilišta, »Slobodna Bosna«, 6. ožujka 2003.
 
Veliki datum
Srbija i Crna Gora prvi put će nakon 85 godina biti u međunarodnoj zajednici prepoznate po svojim državnim imenima i zato će ovaj datum biti upisan velikim slovima u istoriji naših međusobnih odnosa. Ostale su svoje i ostaće da žive trajno i onoliko zajedno koliko to budu tražili njihovi interesi i htjeli njihovi građani privrženi demokratskim idealima i vrlinama pragmatičnih društava, verujem kao i sve druge evropske i civilizovane države i narodi u njima. Svetozar Marović, predsjednik Srbije i Crne Gore, »Danas«, 8. ožujka 2003.
 
Neozbiljne ucjene
Mi Mađari u Vojvodini, možemo da ucenjujemo našu matičnu državu zbog uvođenja viza, ali to je vrlo neozbiljno jer je ulazak u EU njen državni interes. Idealno bi bilo da Mađarska i Srbija istovremeno uđu u EU, ali već sada je jasno da  se to neće dogoditi, pa nam preostaje da činimo sve kako bi i Srbija što pre ušla u elitno društvo evropskih država. Sándor Pál, lider DZVM, »Večernje novosti«, 11. ožujka 2003. 

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay