Arhiv tekstova
Hrvatska masonerija
Ljudi se oduvijek udružuju kako bi lakše ostvarili svoje ciljeve. U 18. stoljeću, stoljeću buđenja Europe, udružuju se vrhunski intelektualci i druge javne osobe oko zajedničkoga programa – jedna takva udruga jest udruga Slobodnih zidara. Po uzoru na prve Europljane koji nisu bili vezani za zemlju kmetskim obavezama već su slobodno mogli putovati – gradili su utvrde, dvorce i crkve – osnovali su prve masonske ili slobodnozidarske lože.
Spojivši simboliku slobodnih zidara sa simbolima templara, kao i njihovu organiziranost i međusobnu odanost, s idejama francuskih prosvjetitelja, masoni su poticali trgovinu, obrte i poduzetnike. Vlasti su blagonaklono gledale na takva udruženja, no kada su masoni zahtijevali promjenu zakonske regulative i u likvidaciji feudalnih odnosa vidjeli pozitivan društveni moment, konzervativni su krugovi ishodovali zabranu masonerije.
HRVATSKE LOŽE: Prva slobodnozidarska loža u Hrvatskoj Ratno prijateljstvo utemeljena je u Glini 1769. godine. Glavnu ulogu kod utemeljenja imao je grof Ivan Drašković, koji se s idejama slobodnoga zidarstva sreo u ratnom zarobljeništvu u Augsburgu za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Loža je radila sve do zabrane slobodnog zidarstva u Austriji 1795. godine.
Savršeni savez, varaždinska loža, utemeljena je 1772. godine na poticaj grofa Ivana Draškovića. Utemeljitelji su bili ruski kapetan Breščić, član glinske lože Aleksander Paszthory, državni dužnosnik, Jean Baptist Lalange, varaždinski liječnik, grof Stjepan Niczky, veliki križevački župan i Pavel pl. Kugler, odvjetnik. Varaždinska loža radila je na latinskom, a kasnije na njemačkom jeziku.
U Zagrebu je 1773. godine utemeljena loža Razboritost, koja je promijenila naziv u Mudrost. Njezin utemeljitelj bio je grof Ivan Drašković. Članovi lože bili su, među ostalima, Josip pl. Galjuf, zagrebački biskup, Maksimilijan Čolić, Nikola Dolovac, Antun Kukec, doktor filozofije, Ignacij pl. Verbega, liječnik, Nikola pl. Škrlec, Maksimilijan Vrhovac, kanonik i kasniji zagrebački biskup.
LOŽA BUDNOST: U Osijeku je 1773. godine utemeljena loža Budnost. Utemeljio ju je grof Stjepan Niczky, koji je vjerojatno bio i prvi Starješina lože. Godine 1776. Starješina je postao Franjo Dolovac, podžupan virovitičke županije. U loži više je radilo četrdesetak članova. U početku je loža radila na latinskom, a nakon 1780. kada je uzela njemačko ime Zur Wachsamheit (Budnost), razgovarali su na sastancima njemačkim jezikom.
Slobodnozidarska loža u Križevcima osnovana je 1773. godine, u Otočcu 1777. godine, u Karlovcu 1780. godine, a 1775. utemeljena je druga varaždinska loža Sloboda. U njoj su djelovali grof Ladislav Erdödy i grof Franjo Lovro Drašković.
HRVATSKA VELIKA LOŽA: Između 22. i 24. travnja 1775. utemeljena je u dvorcu Brezovica kraj Zagreba Hrvatska Velika loža. Pod njezinom zaštitom djelovale su glinska, zagrebačka, varaždinska i križevačka loža. Na čelu Velike lože stoji Veliki majstor, a dijelila se u dva okruga. Radila je do ukidanja masonerije u Carevini 1795. godine.
g
