Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Su­bo­ti­ca kao ko­li­jev­ka predškol­skog od­go­ja

Monografija pod nazivom »Nastanak i razvoj predškolstva u Subotici« predstavljena je 15. lipnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici kao uradak koji prati obilježavanje jubileja – 160 godina od osnutka prve predškolske ustanove na ovim prostorima ujedno i prve ustanove takvog tipa na Balkanu. Autori ove monografije su savjetnica za predškolski odgoj i obrazovanje pri republičkom Ministarstvu prosvjete i sporta, mr. Vesna Srdić, koja je ujedno i urednica izdanja, povjesničari Stevan Mačković i Géza Vass te pedagog Dujo Runje.
    Izdavanje monografije pomogli su SO Subotica, Pokrajinsko tajništvo za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci i »Milenijum« osiguranje.
VODILJA ZA BUDUĆNOST:Na samom početku promocije veliki broj gostiju pozdravio je ravnatelj PU »Naša radost« Jaša Šimić-sve one koji su, prema njegovim riječima, u prethodnom vremenu savjesno i odgovorno uložili dio sebe da predškolstvo u Subotici postoji i funkcionira na opće zadovoljstvo i korist.
    Nazočnima se obratio i predsjednik SO Subotica Géza Kucsera koji je monografiju okarakterizirao kao mogućnost upoznavanja s tradicijom koja nam na neki način mora biti i vodilja za budućnost.
    Šefica odsjeka za zdravstvo, socijalnu zaštitu, boračko-invalidsku zaštitu i društvenu skrb o djeci Marija Biači je iz ugla sociologije dala prikaz monografije, koji u sebi njeguje historijsku i pedagošku komparaciju različitih društvenih ustrojstava, propisa i normi unutar prosvjete, zdravstva te socijalne brige o djeci. Ona je kazala kako je 160 generacija prošlo kroz naša zabavišta, a da su među njima mnogi učeni i humani ljudi postali upravo pregaoci predškolskog odgoja i obrazovanja. »Kontinuum ove ustanove nije bio samo u rastućem trendu, bilo je znatnih uspona i padova poput kriza zbog centralističkog pristupa prvo Habsburške Monarhije, potom ugarske direktive, kriza kroz razna vremena centralizacija nastanka Kraljevine SHS te nastanka jedinstvene Jugoslavije. Dešavali su se ratovi i krize – ali i usponi«, kazala je Biači. Ona je, vodeći nas kroz sociološku pozadinu priče o predškolstvu u Subotici, na kraju zaključila kako je monografija značajni poticaj za izučavanje prošlosti i budućnosti koje bi se trebalo temeljiti na jednoj kompleksnoj i kompletnoj metodologiji društvenih istraživanja.
ZAJEDNIČKA PRIČA SVIH AUTORA:  O ideji stvaranja monografije govorila je urednica izdanja mr. Vesna Srdić. Ona je na početku iskazala čast što je u prilici promatrati temeljiti rad autora nanizan u zajedničku priču o predškolstvu koju autori ostavljaju kao nedovršenu za sve one koji će se u budućnosti baviti daljnjim razvojem aktivnosti u predškolskom odgoju i naobrazbi. Kao jedan od razloga značaja ove monografije pokraj centralne teme – 160 godina trajanja predškolstva koja sama po sebi nije bila dovoljna, Srdić je ukazala na vrijednost trogodišnjeg rada na nedovoljno istraženim činjenicama o nastanku prve predškolske ustanove, a koje nisu pružale jasnu sliku razvoja, te čije je sagledavanje značajno sa stanovišta vremena u kome je ustanova nastala, ali i sa stanovišta suvremene predškolske pedagogije.
    »Monografija je obimna, tekst obuhvaća po 111 stranica na svim jezicima društvene sredine – srpskom, hrvatskom i mađarskom. Uz pisane izvore učinjen je pokušaj da se proširi krug saznanja i drugim izvorima, kao što su podatci o opremi, namještaju, igračkama i radnim materijalima, fotografijama, faksimilima i dnevnicima rada odgojitelja«, opisala je Srdić, ukazujući kako je knjiga strukturirana kroz tri historijska perioda – prvi koji se odnosi na razdoblje od Austro-Ugarske do I. svjetskog rata u kome se daje slika osnutka i razvoja prvih zabavišta u Subotici, zatim perioda između dva svjetska rata koji je najbolje dokumentiran podacima i historijskom građom, te na kraju perioda od 1945. godine do danas, perioda u kome je, kako urednica oobjašnjava, ustanova tražila i gradila svoju fizionomiju.
OTKLONJENE HISTORIOGRAFSKE GREŠKE: Povjesničar Géza Vass je ukazao na uspješno otklonjene historiografske greške, a koje se tiču glavnog pitanja – tko je osnovao i gdje se nalazila prva predškolska ustanova u Subotici. »Osnivač prvog zabavišta bio je budimski trgovac György Mack koji se 14. kolovoza 1843. obratio slobodnom kraljevskom gradu Subotici molbom da ga primi u redove svojih građana, kako bi u gradu otvorio ovakvu ustanovu. Ona se nalazila na mjestu bivše kavane ‘Spartak’«, objasnio je Vass.
    Također jedan od sudionika u stvaranju ove monografije, povjesničar Stevan Mačković, ukazao je na pionirski značaj ove prve monografije o predškolstvu na samo u Subotici nego, kako je istaknuo, i na širim prostorima. Prema njegovim riječima ovo nije prvi puta da se pokušava, ali se prvi puta uspijeva završiti ovakva monografija, podsjećajući pritom na rukopise skupine autora koji su počeli pisati na ovu temu 1971.-72. godine, koji su njemu i ostalim autorima poslužili kao polazna osnova i bitan izvor značajnih podataka.
Davor Bašić Palković

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay