Arhiv tekstova

Bezdan je naselje u općini Sombor, a kako je okružen vodenim tokovima i do njega se može stići samo preko mostova, zovu ga i »vodeno naselje«. Lociran je na 6 km od hrvatske granice, 10 km od mađarske granice, te 18 km od Sombora. Leži na lijevoj obali Dunava, u ravnici, na 90 metara nadmorske visine. Kako obiluje gustim šumama, a u okolici nema industrijskih zagađivača, Bezdan s okolicom predstavlja mali raj za one koji vole prirodu, lov i ribolov. Po popisu iz 2002. godine broj žitelja je 5263, od čega je oko 56 postotaka mađarske, a nešto više od 8 postotaka hrvatske nacionalnosti.  

Sudeći po arheološkim nalazištima u Bezdanu i okolici, čovjek se na ovim prostorima nastanio prije 6000 godina. Koncem IX. stoljeća, doseljavanjem Mađara, nastale su velike društveno-ekonomske promjene na području današnjeg Bezdana. Nakon Mohačke bitke mađarsko se stanovništvo povuklo sjevernije, a na njihovo su mjesto s juga došli Srbi. 

Bezdan se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1579. godine. Početkom XVIII. stoljeća doseljenici srpske i hrvatske nacionalnosti osnivaju naselje Štrbac, 2 km južnije od današnjeg Bezdana. Oni su se pretežito bavili uzgojem stoke, poglavito ovaca. Jedne im je godine od neke bolesti uginuo veliki broj ovaca. Stanovnici su se tada zavjetovali da će, ukoliko prestane pogrom, podići kapelu. Nesreća je prošla i oni su između 1710. i 1720. godine izgradili kapelu svete Trojice, koja je najstariji sačuvani rimokatolički spomenik u Vojvodini koji je podigao narod. 

Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do jedne, a nakon raspada Jugoslavije do druge velike promjene nacionalne strukture Bezdana. Devedesetih godina prošloga stoljeća iz Like, Korduna, zapadne Slavonije i Baranje, nastanilo se 819 doseljenika, pretežito Srba. Istodobno, mjesto je napustilo 300-350 žitelja mađarske nacionalnosti, poglavito iz ekonomskih razloga, te jedan broj Hrvata zbog pritisaka kojima su podlegli. 

Bezdan se može pohvaliti i mnogim prirodnim ljepotama. Osim rijeke Dunav, koja protječe blizu mjesta, uljepšavaju ga i kanali, koji su raj za ribolovce i kupače. Izgradnja sustava za obranu od poplava doprinijela je velikoj popularnosti vikend naselja u okolici. Svakako, najpopularnije je naselje Korlatoš, izgrađeno nadomak Bezdana, na starom putu prema carini. Broji oko 120 vikendica i smješteno je kraj obale jezera Korlatoš, nastalog davno, kao ostatak Dunava, nakon regulacije toka. 

Čim stignu topliji dani, vlasnici vikendica na obali Dunava, u Baračkoj, na Francovom kanalu, na Bajskom kanalu, Korlatošu i Kenđiji, počinju pripreme za novu sezonu. Ovo su savršena mjesta za odmor, šetnju, pecanje, kupanje, sportove na vodi, a vrlo lako se mogu obići i biciklima. Nakon lagane vožnje ili šetnje, putnici se mogu odmoriti u nekoj od čardi gdje se, osim osvježenja, nude i brojni riblji specijaliteti. 

U posljednje vrijeme sve popularniji postaje i lovni turizam, jer je okolica bogata i šumama, a u turističku ponudu Bezdana svakako treba uvrstiti i ljekovite toplice, izgrađene prije osamdesetak godina. Tako će u Bezdanu svaki namjernik pronaći ponešto za svoju dušu, a kako sami Bezdanci kažu, tko jedanput dođe na ove prostore, poželi na njima boraviti zauvijek.

 

Ivan Andrašić