Arhiv tekstova

19. travnja 1963.

Pokopan je veleposjednik, istaknuti javni djelatnik, suradnik NOP-a, kasnije ministar u Vladi Srbije, Lajčo Jaramazović. Na svom salašu tijekom II. svjetskog rata imao je ilegalnu bazu, u kojoj je skrivao borce Subotičkog partizanskog odreda. Iz nje su u brojne diverzantske akcije polazili potkraj ljeta i u jesen 1944. do oslobođenja Subotice.

 

19. travnja 1969.

U sklopu posjeta Vojvodini, u Subotici je boravio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito sa suradnicima. Čelnici Subotice i Bačke Topole iznijeli su predsjedniku države i Partije svoja viđenja društvenog, političkog, gospodarskog i kulturnog života žitelja sjeverne Bačke.

 

20. travnja 1943.

Rođen je Vlatko Dulić, filmski, televizijski i kazališni glumac i redatelj. Pravo je studirao u Beogradu, a glumu na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Glumačku karijeru započinje u zagrebačkom kazalištu »Gavella«, a kasnije djeluje i u drugim hrvatskim teatrima. Ostvario je veliki broj likova na sceni, koje su zapazili gledatelji i stručna kritika.

 

20. travnja 1946.

Rođen je Vojislav Sekelj, spisatelj, publicist i nakladnik. Objavio je desetak knjiga pjesama, romana, kritika i dr. Zbirka pjesama »Rič fali«, pisana bačkom bunjevačkom ikavicom, doživjela je više izdanja. Bio je ravnatelj »Glasa ravnice«, a kasnije (travnja 1994.) pokreće dvotjednik »Žig«. Dobitnik je više književnih i drugih nagrada i priznanja.

 

21. travnja 1771.

Umro je Luka Čilić, franjevac, profesor filozofije, čelnik visokih škola u Budimu, jedno vrijeme kustos Franjevačke provincije Bosne Srebrene, plodan pisac. Autor je više djela i »Filozofskog priručnika«. Rođen je neutvrđenog dana i mjeseca 1707. godine.

 

21. travnja 1830. 

Umro je Grgur Čevapović, franjevac, doktor filozofije, predavač na teološkim učilištima, gvardijan u nekoliko samostana, provincijal, spisatelj. Pisao je na ikavsko idiomu i latinskim jezikom. Rođen je 1785. godine.

 

21. travnja 1914.

Uprava novoutemeljene Prve bunjevačke školske zadruge, uputila je na ovjeru pravila s osnivačke skupštine (održane 14. ožujka 1914.) Ministarstvu unutarnjih poslova koje daje suglasnost na rad, izuzimajući onaj dio pravila kojim se uređuje održavanje vjeronauka na materinjem bunjevačkom, odnosno hrvatskom jeziku. Dopuštene odredbe, međutim, nisu zaživjele u praksi zbog izbijanja I. svjetskog rata. 

 

22. travnja 1912. 

U Bačkom Bregu rođen je Ante Jakšić, pjesnik i prozni pisac, suradnik Klasja naših ravni i drugih uglednih književnih časopisa. Nakon završenog studija u Zagrebu predaje hrvatski jezik i književnost u Travniku, Tuzli, Osijeku, Slavonskom Brodu, Subotici, Karlovcu i Zagrebu. Premda darovit i plodan lirski pjesnik i majstor soneta, Jakšić je od 1945. s nastupom razdoblja socijalističkog realizma prešućen od književne kritike zbog njegova kršćanskog svjetonazora.Umro je 30. studenoga 1987. godine.

 

23. travnja 1743.

Ukazom Marije Terezije, češke i hrvatsko-ugarske kraljice te austrijske nadvojvotkinje, potvrđen je ugovor sklopljen između predstavnika Magistrata novooslobođene varoši Szent Mária (Sveta Marija) i Kraljevske komore Ugarske da je dotadašnji Subotički vojni šanac, stekao status povlaštene, slobodne kraljevsko-komorske varoši, budući da je izdvojen iz sklopa Potiske vojne krajine i prešao pod civilnu upravu.

 

23. travnja 1987.

Umro je književnik Balint Vujkov, po obrazovanju pravnik. Preko pola stoljeća sakupljao je i obrađivao, tumačio i komentirao usmenu predaju podunavskih Hrvata, ponajviše Bunjevaca i Šokaca, na cijelom teritoriju nekadašnje SFRJ, zatim Austrije, Češke i Slovačke, te Mađarske i Rumunjske. Za života mu je objavljeno više od dvadesetak knjiga, a posthumno još toliko. Rođen je 27. svibnja 1912.

 

23. travnja 1996.

U Društvo književnika Vojvodine primljeni su: Viktorija Aladžić (r. Vujković Lamić), Lazar Francišković, Laura Kovač, Boško Krstić, Snježana Rončević i Ante Vukov, spisatelji iz Subotice poznati po svojim pjesničkim i proznim djelima, esejima, raspravama i dr. ostvarajima.

 

24. travnja 1975.

Zvanje zaslužnih sportaša Jugoslavije stekli su stolnotenisači Vilim Harangozo i Josip Gabrić, hrvači Sreten Damjanović i Boško Marinko, nogometaš Tihomir Ognjanov Bata, rukometašice Erika Tot-Simić, Magda Hegediš i Anka Evetović, boksač Dragan Vujković, džudašica Mileva Vasić i sportski jedriličar Milan Glogovčan.

 

24. travnja 2004.

U izdanju Hrvatskog akademskog društva, objavljen je I. svezak »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«. Na 60 str. tiskano je osamdesetak natuknica pod slovom »A« iz pera dvadesetak suradnika, glavni urednik je dr. sc. Slaven Bačić.

 

25. travnja 1883.

Gradsko vijeće povjerilo je  gimnazijskom profesoru Istvánu Iványiju pisanje povijesti grada Subotice. Već nakon tri godine (1886.) tiskan mu je I. svezak na preko 550. str. pod naslovom »Sazabadka szabad királyi város története I. rész« (»Povijest slobodnog kraljevskog grada Subotice I. dio«). Drugi svezak, pod istim naslovom tiskan je 1892.

 

25. travnja 1973.

U Zagrebu je umro odvjetnik dr. Mihovil Katanec, istaknuti društveni, politički i kulturni djelatnik u Subotici između dvaju svjetskih ratova, kao i Društva bačkih Hrvata u Zagrebu 1941.-1945., a nešto kraće vrijeme i poslije II. svjetskog rata u Subotici.