Arhiv tekstova

12. travnja 1941.

Tridesetak minuta poslije ponoći snažna eksplozija zatresla je grad. Dignut je u zrak most iznad podvožnjaka kod željezničkog kolodvora. U promjeru od nekoliko stotina metara popucali su zidovi zgrada, a od zračnog udara razbijena su stakla na mnogim prozorima. Razoren je vodotoranj, dio »Kolske radionice« i spaljeno skladište nekadašnjeg »Ferruma«. Oko tri sata, pred zoru, završeno je povlačenje vojske Kraljevine Jugoslavije. U šest sati Horthyijeve postrojbe su bez otpora ušle su u Suboticu. Okupacija je trajala do 10. listopada 1944. godine, kada je Subotica oslobođena.

 

12. travnja 1975.

Umro je Vladislav Vlado Kopunović, spisatelj, novinar, glavni i odgovorni urednik tjednika «Hrvatska riječ». Pod iskušanom, iskonstruiranom optužbom: »ibeovac i neprijatelj zemlje«, smijenjen je s čelnog mjesta. Kao plodan spisatelj surađivao je u časopisima »Bunjevačko kolo«, »Njiva«, »Rukovet«, »Letopis Matice srpske« i dr. Zastupljen je u »Antologiji proze bunjevačkih Hrvata«. Rođen je u Subotici 2. siječnja 1917.

 

12. travnja 1983.

Umro je Marko Čović, književnik, publicist, kulturni i javni djelatnik. Diplomirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U vrijeme NDH bio je čelnik nekoliko dnevnih listova i časopisa. Nakon II. svjetskog rata izbjegao je u inozemstvo, isprve u Italiju, a kasnije u Južnu Ameriku. Kraće vrijeme boravi u Zapadnoj Njemačkoj. Autor je desetak djela, među njima romana »Doktor filozofije«, zbirke novela »Žito zove«, autobiografske proze »Priča o lopti« i dr. Rođen je u Subotici 17. prosinca 1915. 

 

13. travnja 1944.

Rođen je Branko Jegić, pjesnik, esejist, kritičar. Nakon gimnazije završio je teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi (1970.), ali se nije zaredio. Ostao je laik, veoma odan Crkvi. Radio je kao zaposlenik u jednoj međunarodnoj špediterskoj tvrtki. Za života je objavio pjesničku plaketu »Jeka ravnice«, a posthumno mu je NIU »Hrvatska riječ« tiskala zbirku pjesama »Ja, hodočasnik«. Umro je 19. ožujka 2002.

 

14. travnja 1829.

Nakon predstavke Gradskog vijeća o navodno štetnoj djelatnosti plemića Josipa Antunovića, Ivana Rudića i Ignacija Parčetića, Kraljevsko namjesništvo obavijestilo je Magistrat grada da kolikogod imalo razumijevanja s ponekim izdvojenim mišljenjima pojedinih vijećnika, osuđuje nepotrebnu pristranost i osobnu netrpeljivost Vijeća. Dopis više instancije bespogovorno je prihvaćen, a Josip Antunović je vraćen na dužnost glavnog suca Subotice.  

 

14. travnja 1941.

U poslijepodnevnim satima Vrhovni stožer mađarskih domobranskih postrojbi je saopćio kako je zaposjednuto cijelo područje međuriječja Dunava i Tise. Time je, po saopćenju, okončana vojna operacija ponovnog pripajanja ranije otrgnutih teritorija Bačke – Kraljevskoj kruni Mađarske.

 

14. travnja 2006.

Na tribini »Književni petak« u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici predstavljena je nakladnička djelatnost NIU »Hrvatska riječ«, koja je za samo godinu dana objavila 15 naslova – knjige poezije, proze, romana, eseja, znanstvenih i drugih djela iz pera uglednih bačkih i srijemskih književnika, postavši tako najzapaženiji promotor knjiga u hrvatskoj dijaspori u svijetu.

 

15. travnja 1941.

U ranim jutarnjim satima u Suboticu je stigao specijalni policijski odred od 200 pripadnika, a poslije podne su ulicama špartali odredi mađarske žandarmerije, poznati po svojim crnim perjanicama na šeširima. Mađarska državna željeznica preuzela je subotički kolodovor.

 

15. travnja 1999.

Točno u 22,01 Subotica je bombardirana projektilima zrakoplovnih snaga NATO pakta. Nakon prve dvije, u 22,05 začule su se još dvije detonacije. Od ukupno četiri ispaljene rakete jedna je pogodila i srušila kuću u Ulici Ibolye Ferenci u Malom Radanovcu. Ljudskih žrtava nije bilo. 

 

16. travnja 1941.

U gradu je zaveden redarstveni sat koji traje od 20 sati navečer do 5 izjutra. Vlada Mađarske u Pešti objavila je naredbu kojom su vojni obveznici židovskog podrijetla primorani na pomoćnu radnu službu u domobranskim postrojbama.

 

16. travnja 1981.

U Pločama, gdje je službovao, u 52. godini umro je subotički spisatelj, autor četiriju zbirki pjesama i plodan prevoditelj Ante Zolnaić, dugogodišnji član uredništva književnog časopisa «Rukovet». Rođen je u Subotici 12. rujna 1929.

 

17. travnja 1903.

Umro je Ivan Jese Kujundžić, franjevac, profesor filozofije i prozaik. Pisao je pripovijesti s izrazitom socijalnom potkom, crtice iz vojničkog života, te tekstove drugih sadržaja. Rođen je u Subotici 23. listopada 1842. 

 

18. travnja 1783.

Car Josip II. je žiteljima Subotice darovao pravo održavanja i četvrtog velikog vašara godišnje. Nešto kasnije proširio im je pravo na prodaju različitih proizvoda – tjedno, a radi uvećanja prihoda započelo je podizanje trošarinskih postaja, pokraj svih sedam gradskih kapija.

 

18. travnja 1964.

Preminuo je Albe Vidaković, skladatelj, muzikolog, sveučilišni profesor, regens chori zagrebačke katedrale, osnivač Instituta za crkvenu glazbu, koji danas nosi njegovo ime. Nakon školovanja u Rimu, od 1946. godine djeluje u Zagrebu. Najznačajniji je zagovornik reformirane crkvene glazbe i njezina povratka izvorima. Napisao je veliki broj liturgijskih skladbi i drugih djela. Rođen je u Subotici 1. listopada 1914.