Arhiv tekstova

»Milanski edikt i aktualnost vrijednosti tolerancije« naziv je tribine koja je održana je 4. travnja u Pastoralnom centru »Augustinianum« u Subotici, a na kojoj su govorili zrenjaninski biskup prof. dr. László Német i sociolog iz Beograda prof. dr. Đuro Šušnjić.

Biskup László Német je podsjetio kako je glavna značajka Milanskog edikta bila u tome što je svima u tadašnjem Rimskom Carstvu podarena sloboda ispovijedanja vjere. Tolerancija, kazao je biskup, ima vrijednost priznavanja slobode svih i jedna je od temeljnih vrijednosti. 

»Tolerancija se uobičajeno određuje kao svjesna odluka da se prihvaća i ne sprečava govor ili djelovanje koje nije svojstveno svim subjektima jedne društveno-političke zajednice ili religijske skupine. U pozitivnom smislu to znači respektirati autonomiju svake zajednice u obliku u kojem ta zajednica živi. U negativnom, to znači da ne želimo djelovati protiv, sami sebi određujemo granicu, zato što su drugačiji ne želimo im nanijeti zlo ili ih isključiti iz njihovih prava koja mi već i tako uživamo«, rekao je Német.

Biskup Német je u kontekstu teme naglasio važnost dijaloga među različitim skupinama u društvu. »Drugi vatikanski koncil prihvatio je princip dijaloga kao jedan od najvažnijih temelja suživota u pluralističkom svijetu različitih religija, društvenih vrednota, grupacija i svjetonazora. U ovom svijetu, koji postaje sve zamršeniji, gdje se mijenjaju politički i ekonomski sustavi koji su vodili svijet u posljednjih sedamdesetak godina, tolerancija je itekako aktualna. Ona je jedan od temeljnih principa i vrijednosti ne samo zapadne civilizacije, nego bi trebala biti graditeljicom sigurnije i bolje budućnosti cijele ljudske obitelji«, zaključio je László Német.

Sociolog prof. dr. Đuro Šušnjić je naveo kako sve velike svjetske religije karakteriziraju univerzalne vrednote tolerancije, pravde, ljubavi i mira, ali da problemi – poput netrpeljivosti i govora mržnje, nastaju kada se religije pretvore u ideologije, odnosno kad se vjera stavi u službu ograničenih interesa. 

»Kada dođe do govora mržnje, rješenje treba tražiti u toleranciji. Ako ne mogu jedni s drugima, mogu jedni pokraj drugih, a ne moraju jedni protiv drugih. Čovjek je tolerantan tek kada nešto usvoji od drugog čovjeka koji se s njim ne slaže. Vrijednost tolerancije je u uskoj vezi s dijalogom kultura uopće, a antropološka istraživanja pokazuju da sve kulture velikom većinom posuđuju iz drugih kultura. Posuđivanje je tradicija, pri čemu se ne gubi na vrijednosti kada dijeliš nešto s drugima. Tolerancija nije tek podnošenje nekoga već to znači produbiti sebe njegovim iskustvima«, rekao je prof. Šušnjić. 

Govoreći o primjerima netrpeljivosti u našem društvu, profesor Šušnjić je ukazao i na rezultate istraživanja provedenog među beogradskim srednjoškolacima koje je pokazalo da njih 65 posto ne mogu smisliti nikakav odnos s Albancima, 48 posto mrzi Rome, 43 posto njih mrzi Hrvate, a 40 posto ima odbojan stav prema Židovima. »Ovakav stav se ne može pripisati religiji, koja se temelji na ljubavi, toleranciji, istini i pravdi. To je posljedica ideologije koja je tu djecu zapljusnula u obitelji, vršnjačkim skupinama, medijima i od političara«, naveo je prof. Šušnjić. 

Ovo je bila druga po redu tribina u okviru ciklusa »Izazovi Milanskog edikta danas« kojega organiziraju Subotička biskupija, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Otvoreno sveučilište iz Subotice.