Arhiv tekstova

Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti (VAZU) reosnovana je 2003. godine odlukom Skupštine Vojvodine, a njezina legitimnost potvrđena je lanjskim usvajanjem Zakona o utvrđivanju nadležnosti i novog Statuta AP Vojvodine. Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti kao regionalna, s ambicijama da se ostvari kao srednjoeuropska, orijentira se prema sustavu vrijednosti prostora i okruženja u kome djeluje, s ciljem očuvanja izvornih vrijednosti podneblja, naroda i njihovih kultura i tradicija onoliko koliko su suglasni s humanizmom u smislu skepticizma u mišljenju, a tolerancije u ponašanju. Rad VAZU-a ostvaruje se u dvije sekcije: Odjela društvenih znanosti i umjetnosti i Odjela prirodnih i tehničkih znanosti.

Na čelu ove institucije je akademik Endre Papp, koji je na to mjesto izabran 2008. godine, zamijenivši dotadašnjeg predsjednika akademika Julijana Tamaša. Endre Papp će ovu dužnost, prema odluci nedavno održane Skupštine VAZU-a, obnašati i u iduće dvije godine.  

HR: Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti reosnovana je prije nešto manje od sedam godina. Koliko ste zadovoljni uvjetima u kojima VAZU djeluje – od financijske potpore do materijalnih i drugih uvjeta za rad?

Brojne su bile aktivnosti članova VAZU, koje su naišle na pozitivne odjeke, kako u znanstvenoj sredini tako i u javnosti, jer VAZU je, sve je očitije, kao i Vojvodina i njena autonomija, potencijalni integrativni činitelj Srbije i srednje Europe. Prosinca 2009. godine u Skupštini Srbije usvojen je Statut Autonomne Pokrajine Vojvodine, u kojem je Pokrajina preuzela niz novih značajnih ovlasti, među kojima je u članku 17 reguliran položaj Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti, kao znanstvene i umjetničke ustanove od posebnog značaja za AP Vojvodinu. Očekujemo da će biti riješeni gorući problemi, prije svega odgovarajućeg prostora VAZU-a, kao i njenog ustaljenog financiranja u okviru proračuna AP Vojvodine. Naime, u ovom trenutku VAZU svake godine ponovno konkurira kod Pokrajinskog tajništva za znanost za financiranje projekata u konkurenciji sa svim znanstvenim institucijama iz Vojvodine. Do sada se svaki put dokazala, ali ovakav postupak onemogućava dugoročno planiranje znanstvene djelatnosti u okviru VAZU-a, a što je suprotno samom ustrojstvu Akademije, kao ustanove koja treba na duže staze predviđati, razvijati i primjenjivati suvremena znanstvena dostignuća.

HR: Nedavno su u Akademiju primljeni novi članovi. Koliko sada članova VAZU ima?

Pri osnivanju 2004. VAZU je imala tri redovita i dvanaest dopisnih članova. Sada VAZU ima 19 članova, 7 redovitih i 12 dopisnih članova, ne računajući inozemne i počasne članove, već samo one koji imaju pravo glasa i svakodnevno aktivno sudjeluju u radu VAZU-a. Naravno, iza svakog člana se nalaze timovi znanstvenika i umjetnika. Nažalost, u proteklom razdoblju nam je preminulo petero članova i jedan počasni član. Inače VAZU sada ima 3 inozemna i 3 počasna člana. Na zadnji natječaj za nove članove VAZU-a javilo se 34 kandidata, među kojima je bilo puno izvrsnih znanstvenika i umjetnika. Nažalost, zbog ograničenja koje smo imali da možemo izabrati najviše četiri nova člana, veliki broj dobrih kandidata nije ušao u VAZU. Kao novi dopisni članovi VAZU izabrani  su sociolog prof. dr. Jovan Komšić, liječnik prof. dr. Svetozar Nićin, muzikolog prof. Miroslav Štatkić i književnik Mladen Markov.

HR: Kao institucija čija je uloga da njeguje i razvija znanstvene i kulturne vrijednosti, koje projekte VAZU trenutačno provodi?

Značaj Akademije kao vrhunske institucije ogleda se u njegovanju i razvijanju znanstvenih i kulturnih vrijednosti, prije svega vezanih za Vojvodinu, te da ukaže u kojim pravcima treba ove stupove društva usmjeravati. Sigurno da za to treba osigurati i odgovarajuću društvenu klimu, materijalne i druge uvjete za nesmetani rad i razvoj VAZU. Članovi Akademije, osim svojih redovitih obveza u sveučilišnoj nastavi i na projektima znanstvenih instituta i fakulteta, rukovodili su i sudjelovali i u projektnim zadacima VAZU-a. Na natječajima Pokrajinskog tajništva za znanost i tehnološki razvoj za sufinanciranje projekata od značaja za znanost i tehnološki razvoj AP Vojvodine, u proteklom razdoblju postojanja VAZU-a bilo je odobreno deset projekata značajnih za znanstveni, duhovni i gospodarski razvoj pokrajine, čiji je nositelj Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti. Projekti predstavljaju strateško opredjeljenje Vojvođanske akademije u znanstveno-istraživačkom radu pod zajedničkim naslovom »Prirodni i duhovni resursi Vojvodine«. U ostvarivanju navedenih istraživačkih zadataka, osim članova VAZU-a, sudjelovali su i znanstveni radnici izvan njenog sastava. Trenutačno VAZU vodi sljedeće projekte: »Duhovni resursi Vojvodine« (voditelj projekta akademik Julijan Tamaš), »Matematički modeli za donošenje odluka pod neodređenim uvjetima i njihova primjena« (voditelj projekta akademik Endre Papp), »Razvoj kompleksa tehničkih i pravnih propisa za korištenje biomase kao energenta, a posebno biogasa« (voditelj projekta prof. dr Miloš Tešić, dopisni član), »Rana detekcija karcinoma debelog crijeva u različitim etničkim grupama Vojvodine« (voditelj projekta akademik Branimir Gudurić), »Razvoj kemijskih metoda analize neonikotinoida i derivata piridin–karboksilne kiseline« (voditelj projekta akademik Ferenc Gaál), »Sljepilo i slabovidost i značaj kirurgije katarakte za smanjenje izlječivog sljepila u Vojvodini« (voditelj projekta prof. dr. Slobodanka Latinović, dopisna članica). Također, u proteklom razoblju Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti objavila je trideset tri znanstvene i kulturne publikacije.

HR: Kao najvažniji projekt Akademije često se naglašava izrada Enciklopedije Vojvodine. U kojoj se fazi nalazi taj projekt?

U 2008. godini započet je rad na projektu Enciklopedija Vojvodine. Enciklopedija Vojvodine zamišljena je kao regionalna enciklopedija u koju će biti uvršteno, i u njoj opisano i objašnjeno ono što je bitno odredilo njenu prošlost i ono što čini njenu sadašnjost, kako bismo čitateljima i korisnicima predstavili njen potpuni identitet. Realizacija tog projekta je od posebnog značaja za Vojvodinu. Njeno predstavljanje, prije svega građanima Vojvodine, a posebno mladim generacijama, ali i građanima Srbije i građanima susjednih zemalja, treba pokazati kako se kroz stoljeća održala i razvijala u slozi ova višenacionalna i višekonfesionalna zajednica, usprkos povremenim iskušenjima koja nisu bila mala.

Kao informativna ispomoć i putokaz korisnicima bit će unijeti i neki bitni opći pojmovi, koji predstavljaju ključ koji olakšava pristup odrednicama koje će pratiti razvoj znanosti, kulture i umjetnosti, kao i svih područja društvene prakse u Vojvodini. Bit će predstavljeni svi važni događaji, povijesna zbivanja na ovom prostoru, kao i ona koja su indirektno, ali značajno, utjecala na sudbinu ovog tla i ljudi koji tu žive. Bit će predstavljeni portreti ličnosti koje su dale svoj doprinos onome što čini duhovnu i materijalnu građevinu koja se danas zove moderna europska regija Vojvodina, a koja je dugo i strpljivo građena. Bit će to ličnosti rođene ovdje, koje su ovdje ostvarile svoja djela, kao i one ličnosti koje su svoj stvaralački doprinos dale drugim sredinama i kulturama. Zabilježit će se i ličnosti iz drugih sredina i naroda u čijem je stvaralačkom fokusu bila Vojvodina. Glavni urednik Enciklopedije je Tomislav Ketig, a odgovorni urednik je akademik Endre Papp. Glavna redakcija okuplja 17 članova, od kojih je 6 iz sastava Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti, s više od stotinu stručnih suradnika. Završen je rad na abecedarijima odrednica pod A i B, koja je objavljena u obliku knjižice. Pripremljena je  informatička potpora u obliku internetskog site-a, gdje će se skupljati i obrađivati pristigli materijal.

HR: VAZU surađuje s akademijama u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji, a u planu je i razvijanje suradnje s Poljskom akademijom znanosti i umjetnosti. U čemu se ogledaju te suradnje?

Nekoliko naših članova su ujedno i članovi drugih akademija. Tako je akademik Rudolf Kastori član Mađarske akademije znanosti, akademik Julijan Tamaš je član Ukrajinske akademije znanosti, a ja sam član Europske akademije znanosti sa središtem u Bruxellesu, koja među svojim članovima ima 54 nositelja Nobelove nagrade. S  akademijama koje ste naveli imamo institucionalnu suradnju koju koristimo kako za razmjenu znanstvenika i mlađih suradnika koji rade na našim projektima, tako i za razmjenu publikacija i informacija koje nam pomažu da održimo svjetski trend u znanosti.

HR: U svezi s prijašnjim pitanjem, planirate li možda uspostavu suradnje s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti?

Na neki način ta suradnja već postoji. Naime, meni je svojedobno potpisnik referata prilikom izbora za redovitog člana VAZU-a bio poznati matematičar akademik Sibe Mardešić, član HAZU-a, a sada smo za inozemnog člana naše akademije primili  prof. dr. Ivana Damjanova (medicina), redovitog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kanzas City i dopisnog člana HAZU-a. Sigurno da ćemo se truditi da u budućnosti ovu suradnju podignemo na institucionalnu razinu.

HR:  Kakvi su trenutačno odnosi između Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti i Srpske akademije znanosti i umjetnosti, koja se otvoreno protivila reosnivanju VAZU-a?

Pojedinačna izvanredna suradnja postoji. Tako sam ja s akademkinjom Olgom Hadžić napisao veliki broj zajedničkih znanstvenih radova objavljenih u priznatim vodećim  međunarodnim časopisima, kao i monografiju objavljenu u poznatoj izdavačkoj kući Kluwer. Izvanredna je suradnja i s našim svjetski poznatim robotičarem akademikom Miomirom  Vukobratovićem, koji je počasni član programskog odbora međunarodne konferencije o inteligentnim sustavima, koju ćemo ove godine u rujnu već osmi puta održati u Subotici. Ja sam kao student bio stipendist Matematičkog instituta SAZU-a. Nažalost, u ovom momentu institucionalna suradnja ne postoji. Nadam se da će inicijativa koju smo pokrenuli s pokrajinskim tajnikom za znanost prof. dr. Dragoslavom Petrovićem o uspostavljanju suradnje SAZU i VAZU uroditi plodom. 

HR: Mogu li institucije i ustanove jedne manjinske nacionalne zajednice u Vojvodini, poput hrvatske, očekivati neku vrstu pomoći (ponajprije onu stručno-savjetodavne naravi) od VAZU-a? 

Vojvodina je Europa u malom, sa svojih 26 nacija, te svojom multikulturalnošću ona posjeduje izvanredno bogatstvo. VAZU će i nadalje njegovati specifičnosti vezane za sve nacionalne zajednice na području Vojvodine, pa tako i hrvatske. Tako je, primjerice,  VAZU 2006. godine organizirala znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem »Jezik, obrazovanje, znanost, kultura, zaštita ljudskih i manjinskih prava u Vojvodini i zemljama u tranziciji«. Sigurno da u budućnosti predstoje aktivnosti i u obliku formiranja odgovarajućih institucija u okviru VAZU-a, koje bi se bavile samo ovim pitanjima, kao što je recimo multikulturalizam. Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti će nastaviti raditi u korist znanosti, umjetnosti i građana Vojvodine, Srbije i šire.