Arhiv tekstova

Beogradski nakladnik BIGZ, koji je u vlasništvu zagrebačke »Školske knjige«, tiskat će udžbenike za sljedeću školsku godinu za učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u vojvođanskim osnovnim školama. Ovakvo rješenje iznimno važnog pitanja obrazovanja hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji  dogovoreno je na sastanku predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića i člana Izvršnog odbora HNV-a zaduženog za područje obrazovanja Pere Horvackog s direktoricom BIGZ-a Mirjanom Miloradović, održanom prošlog ponedjeljka u Subotici.

Za ovu školsku godinu udžbenici će se uvesti iz Republike Hrvatske, jer je Školska knjiga i prethodnih godina osiguravala udžbenike za učenike hrvatskih odjela. Hrvatsko nacionalno vijeće je podnijelo zahtjev mjerodavnim tijelima za davanje suglasnosti na uvoz i uporabu udžbenika iz Republike Hrvatske i očekuje se da će suglasnost ove godine stići na vrijeme.

  

Prevođenje udžbenika

  

»Na sastanku s direktoricom BIGZ-a Mirjanom Miloradović postignut je dogovor o prevođenju sa srpskog i tiskanju udžbenika na hrvatskom jeziku za učenike hrvatskih odjela u osnovnim školama. Iako su u pitanju niskotiražni udžbenici, BIGZ je prihvatio uraditi posao prevođenja, a za dio gradiva koji se odnosi na našu nacionalnu kulturu koristit će se u početku priručnici koje su već izradili nastavnici koji predaju u hrvatskim odjelima, a u duljem bi se razdoblju to gradivo ugradilo u udžbenike. Prethodna članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje Stanislava Stantić-Prćić također je tražila put za rješenje problema udžbenika i razgovarala s predstavnicima BIGZ-a, tako da sam te razgovore nastavio. Veoma je važno što će na ovaj način biti riješeno pitanje udžbenika, jer je problem udžbenika negativno utjecao na roditelje pri donošenju odluke o upisu djece u hrvatske odjele«, kaže Pero Horvacki. 

»Prijevodi udžbenika na hrvatski jezik uradit će se tijekom ove godine, nakon čega će BIGZ podnijeti zahtjev mjerodavnim tijelima za davanje suglasnosti za uporabu u nastavi tih udžbenika koji će se koristiti sljedeće školske godine. Što se tiče ove školske godine, udžbenici za učenike osnovnih škola trebali bi biti uvezeni iz Republike Hrvatske do 31. kolovoza, a još čekamo na odobrenje Ministarstva prosvjete Republike Srbije za njihovu uporabu u nastavi. Također, podnesen je zahtjev za davanje suglasnosti za uporabu udžbenika od prvog do trećeg razreda u srednjoškolskoj nastavi, a ovih će dana biti podnesen i zahtjev za uporabu udžbenika za četvrti razred. U pitanju su udžbenici uvezeni iz Republike Hrvatske.« 

 

Mnogo urgentnih problema

 

Konstitutivna sjednica Izvršnog odbora novog saziva HNV-a održana je nedavno, 21. srpnja, a Pero Horvacki ističe kako u području obrazovanja predstoje brojni zadaci koje treba rješavati.

»Predstoji rješavanje pitanja u svezi s osiguranjem uvjeta za obrazovanje nastavnika, kako bi se nastavnicima koji predaju na hrvatskom jeziku omogućilo stručno usavršavanje, intenziviranje suradnje između ovdašnjih škola i škola u Republici Hrvatskoj, kao i otvaranje lektorata za hrvatski jezik na sveučilištima u Republici Srbiji, što su i preporuke hrvatsko-srpskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine. Ima mnogo urgentnih problema koje ću rješavati u suradnji s članovima Odbora za obrazovanje. Čekam da se nastavnici vrate s godišnjih odmora i onda ću sazvati sjednicu Odbora. Važno je istaknuti kako će sljedeće godine učenici morati polagati završni ispit nakon završetka osnovne škole i za to se moramo već sada pripremati. Zadaci za matematiku i hrvatski jezik su izrađeni i sada ih treba tiskati, kako bi te zadatke učenici mogli sljedeće godine koristiti za pripremu tog ispita. Također, treba osmisliti nastup prema roditeljima, počevši od medija, kako bi se promoviralo i objasnilo što znači obrazovanje na materinjem jeziku. Primjerice, u Bačkom Monoštoru ili u Sonti ima više od 50 posto stanovništva koji su Hrvati, a nema hrvatskih odjela u školama. Mislim da za formiranje hrvatskih odjela u tim mjestima nije bilo do sada dovoljno energije i želje kako roditelja i nastavnika, tako i vijećnika HNV-a koji tamo žive. I to je jedna od zadaća koju ćemo nastojati riješiti.«

 

Upitna racionalizacija

 

Na pitanje što bi mogla donijeti predložena racionalizacija u školstvu, Pero Horvacki kaže kako se prilikom racionalizacije mreže škola moraju štititi manjinska prava.

»Mora se štititi pravo na obrazovanje na materinjem jeziku. Još nemam informacija što bi točno podrazumijevala spomenuta racionalizacija, ali bilo koja varijanta racionalizacije mreže škola na teritoriju grada Subotice bila bi po meni upitna. Hoću reći da je u ovoj fazi razvoja školstva na hrvatskom jeziku važno omogućiti da se djeca upisuju u hrvatske odjele u one škole gdje im to odgovara, a za takvo što su potrebni i mali odjeli. Ideja o formiranju Hravtskog školskog centra u kojem bi učenici pohađali nastavu na hrvatskom jeziku je dobra i razmotrit ćemo to pitanje, a preduvjeti za formiranje takvog centra su dobivanje suglasnosti od pokrajinskog mjerodavnog tijela da se otvori nova škola na teritoriju grada Subotice. Do aktualizacije i realizacije tog pitanja, HNV ostaje pri stavu da se nastava na hrvatskom jeziku mora odvijati u svim školama gdje ima zainteresiranih učenika bez obzira na broj učenika.«

 Z. Sarić