Na pisanje ovotjednoga savjeta potaknula me emisija A sad u Europu! poznatoga hrvatskog novinara Gorana Milića. Prošloga je tjedna reprizirana emisija o moliškim Hrvatima koji žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). Onamo su, bježeći pred Turcima, stigli krajem 15. i početkom 16. stoljeća. U navedenim su selima Hrvati većina. Govore arhaičnim dijalektom hrvatskoga jezika koji jednostavno zovu »po našku« a on se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio održati do današnjih dana. Danas ima oko 5 000 govornika moliškoga hrvatskog dijalekta koji je sačuvan samo jezičnom predajom, a poseban je i vrlo vrijedan stoga što u njemu nema turcizama jer su se moliški Hrvati iselili prije nego su Turci prodrli u njihove krajeve. 

U emisiji se govorilo, između ostaloga, i o nekim starim riječima. Između ostalih spominjala se riječ hljeb o kojoj bih i ja ponešto napisala. Naime često se u jezičnim savjetima govorilo i pisalo o razlici između riječi hljeb, koju se nepravedno proglašavalo srbizmom, i kruh. Razlika, koju su potvrdili i moliški Hrvati, vidi se u uporabi: može se reći da je netko kupio dva ili tri hljeba kruha, ali i dva hljeba, tri hljeba ili dva kruha, tri kruha. Čini se da nekada imenica kruh možda nije pripadala kategoriji brojivih imenica, ali je to s vremenom postala. Zato danas kažemo kupiti dva kruha – što zapravo znači dva hljeba kruha ili dvije štruce kruha. U »Jezičnom savjetniku« Matice hrvatske iz 1971. godine piše kako je riječ hljeb germanizam što nije točno jer smo tu riječ naslijedili iz praslavenskoga jezika u koji je ona možda došla iz germanskoga jezika, no to se dogodilo prije petnaest ili više stoljeća pa za nas predstavlja samo jezičnu zanimljivost. 

U hrvatskome standardnom jeziku danas riječ hljeb označava upravo oblik kruha i to ne bilo koji, nego ‘okrugao oblik kruha’; za razliku od riječi štruca, koja označava ‘duguljast’ oblik kruha. Što znači da u pekarnici možemo kupiti dva hljeba kruha, ukoliko kupujemo okrugli kruh, ili dvije štruce kruha ako nam je draži ‘duguljasti’. 

Vratit ćemo se moliškim Hrvatima s početka teksta. Milićev nam je sugovornik objasnio kako se i u njihovu jeziku, onome »po našku«, kaže kruh, a kada se govori o obliku i količini kaže se hljeb ili hljebovi kruha, dakle kad moliški Hrvati već stoljećima kupuju dva, tri ili više hljebova kruha, možemo i mi!