Arhiv tekstova

Hrtkovci, Nikinci i Platičevo među mnogobrojnim su srijemskim selima koja su tijekom rata ostala bez većine hrvatskog stanovništva. Zbog politike režima u Srbiji u prvoj polovici 90-ih, većina stanovnika je nasilno protjerana. Nasilno protjerivanje osobito je pogodilo Hrtkovce, koji su postali simbol hrvatskog stradanja u Vojvodini. Premda je rat završen prije 15 godina, u ovim selima i dalje ima napetosti i tenzija, što se odražava na proces dalj-njeg iseljavanja Hrvata. 

O trenutačnoj situaciji  u ovim selima razgovarali smo sa župnikom Ivicom Živkovićem, svećenikom  Srijemske biskupije, koji je  četvrtu godinu župnik u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu. 

Kako biste opisali današnju situaciju u odnosu na ratne godine 90-ih? 

Prije 90-ih godina u Hrtkovcima je bilo 90 posto katoličkog i 10 posto pravoslavnog stanovništva. Sada je obratno stanje, pravoslavnih je 90 posto, a katolika 10 posto. U Hrtkovcima ima oko 730 katolika, od toga su oko polovice Hrvati, a ostali katolici su Mađari, Albanci, Nijemci, Slovaci i drugi. U Platičevu ima približno 15 posto hrvatskog stanovništva, dok ih je u Nikincima oko 10 posto. Tijekom 90-ih katolici su prisilno iseljavani iz svojih kuća i iz svog zavičaja i prisilno su mijenjali svoje kuće i zemlju za srpske kuće i zemlju u Hrvatskoj. Hvala Bogu, više nema takvih ratnih sukoba. Usijane glave su se smirile. No, još su ostale ratne traume. Stoga još uvijek ima nepovjerenja, nesuradnje i distance između katolika i pravoslavnih. Postoje i sporadični sukobi na nacionalnoj osnovi i diskriminacija pri zapošljavanju. 

Većina mladih napušta selo. Kakva je situacija u ovim selima?

Mladi nerado ostaju na selu, jer nemaju dobre perspektive. Zato nakon završene srednje škole ili fakulteta odlaze u gradove u potrazi za poslom i ako nađu posao više se ne vraćaju. Ako nešto ne učine institucije Republike Srbije, sela će sve više propadati. A da bi mladi Hrvati katolici mogli ostati na selu u Republici Srbiji, treba im pomoći pri zapošljavanju. To je obveza i matične države Republike Hrvatske preko Veleposlanstva u Beogradu i Generalnog konzulata u Subotici, kao i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Dobivanje poslova i razvijanje sela jedini je način da se zaustavi sve brže propadanje i smanjenje broja stanovnika u selima.

Postoje li hrvatska kulturno-umjetnička društva u ovim selima? Uključuje li se hrvatsko stanovništvo u kulturna događanja?

U Hrtkovcima postoje dva srpska kulturno-umjetnička društva, te ogranak mađarskog kulturno-umjetničkog društva iz Nikinaca »Petefi Šandor«. Nažalost, nemamo hrvatsko kulturno-umjetničko društvo. Sve naše duhovne i kulturne aktivnosti odvijaju se unutar naših crkava, župa i Srijemske biskupije. Ono što bih želio istaknuti je da u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu imamo aktivni crkveni pjevački zbor.  

Na koji je način proteklo prikupljanje potpisa za elektore? Gdje su se ljudi okupljali, kako su pozivani?

Prikupljanje potpisa za elektore proteklo je mučno i teško. Hrvati katolici se još uvijek boje javnog nacionalnog izjašnjavanja. U Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu potpisi za elektore prikupljani su tako što se išlo po kućama, ili tako što su Hrvati katolici dolazili u župni dom i davali potpis elektoru. U Hrkovcima, Nikincima i Platičevu prikupili smo 200 potpisa, tako da smo imali dva elektora. A što se tiče obavještavanja i motiviranja Hrvata katolika da daju svoj potpis elektoru i tako se aktivno uključe u kreiranje politike i prava Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Srbiji, ja sam ih, kao župnik, pozvao da daju potpise i povjerenje dvojici istaknutih aktivista.    

Vaše mišljenje o današnjoj situaciji u ovim mjestima?

Današnja situacija u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu veoma je teška, kao uostalom i u drugim dijelovima Srijema, Vojvodine i Republike Srbije. Puno je ljudi bez posla, napose mladih. U takvom teškom stanju mladi ne vide izlaz i sve su više podložni alkoholu, drogi i različitim oblicima kriminala.

Kakvi su statistički podaci za 2009. godinu što se tiče krštenih, vjenčanih i umrlih u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu?

U Hrtkovcima su 2009. krštene 4 osobe, niti jedan bračni par nije vjenčan u crkvi, a umrlo je 14 osoba. Nikinci i Platičevo su jedna župa, pa iznosim zajedničke podatke: u Nikincima i Platičevu u 2009. godini kršteno je 7 osoba, 3 su se bračna para vjenčala u crkvi i 27 osoba je umrlo. Ovi podaci su zabrinjavajući. Kao katolici polako izumiremo u Srijemu. Stoga Republika Srbija i Republika Hrvatska trebaju učiniti sve da se poboljša natalitetet hrvatske katoličke manjine i, naravno, da se poveća natalitet ostalih nacionalnih manjina, kao i većinskog srpskog stanovništva. Ako nema dovoljnog broja rađanja, izumrijet ćemo kao nacionalna zajednica u Republici Srbiji. 

Dario Španović