Arhiv tekstova

Hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji dobila je u subotu, 26. lipnja, novi saziv nacionalnog vijeća za čijeg je predsjednika izabran dr. Slaven Bačić s izborne liste Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i hrvatskih udruga. Na konstitutivnoj sjednici koja je održana u Subotici naprije su članovima vijeća izabranim na elektorskoj skupštini verificirani mandati, a potom je, nakon konstituiranja, sjednica nastavljena prema dopunjenom dnevnom redu, prema kojemu su, osim predsjednika, izabrana četiri dopredsjednika – za Suboticu Andrija Kopilović, za Sombor Mata Matarić, za Srijem Zlatko Načev te za Podunavlje Andrija Ađin. Najviše nagađanja i špekulacija u javnosti izazvalo je pitanje tko će biti predsjednik Izvršnog odbora, jer je Hrvatska lista »Za europsku Srbiju« tražila ovo mjesto za sebe. Kako dogovori oko toga nisu postignuti, na sjednici je izabran Darko Sarić Lukendić iz redova DSHV-a, kojega je ipak podržala i većina vijećnika ZES-a.

Za članove Izvršnog odbora izabrani su Dujo Runje – zadužen za oblast informiranja, Pero Horvacki – zadužen za oblast obrazovanja, Andrej Španović – zadužen za oblast kulture, dok će mjesto člana zaduženog za službenu uporabu jezika ostati upražnjeno do sljedeće sjednice.

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić kaže za »Hrvatsku riječ« da bi nerealno bilo očekivati da vlast dijele obje liste, poslije oštre borbe na elektorskoj skupštini i pobjede liste koju je predvodio DSHV:

»Pregovori su vođeni i prije elektorskih izbora, kao i prije konstitutivne sjednice, međutim, nismo mogli postići rezultate. Moram napomenuti da je prije elektorskih izbora druga strana tražila većinu članova i u Izvršnom odboru i u HNV-u. Sada je u pregovorima tražila također predsjednika i još jednog člana Izvršnog odbora, što mislim da ne odgovara stvarnom omjeru snaga. Mi smo im ponudili jedno mjesto u Izvršnom odboru, kao i dopredsjedničko, a u Odboru za Statut od pet članova dva člana su s druge liste. Na elektorskoj skupštini je bila veoma oštra borba i nerealno bi bilo očekivati da dijelimo vlast, a da mi imamo većinu, s tim da smo i dalje ostavili upražnjeno mjesto za jednog člana Izvršnog odbora. Mislim da je druga strana samo pokušala izvući što više u pregovorima, a budući da nije uspjela, mislim kako je i njima sasvim jasno da su u manjini. Nismo ih izbacili iz svih ostalih struktura, ali ipak ne možemo prihvatiti da netko tko je izgubio izbore dobije mjesto predsjednika Izvršnog odbora«.

 

Koalicija s DS-om nije upitna

 

Na pitanje – može li ovakav stav DSHV-a utjecati na odnose unutar koalicije s Demokratskom strankom, Bačić kaže: »U pregovorima prije izbora, kada je ZES tražio većinu u HNV-u i u Izvršnom odboru, rekli su da ta stvar nije vezana za koaliciju na ostalim razinama vlasti i da je to sasvim posebno i odvojeno pitanje. Mi držimo da je to što su rekli i dalje tako.«

Nositelj liste Petar Balažević kaže kako će vijećnici ZES-a konstruktivno sudjelovati u radu HNV-a i neće inicirati podjele i svađe kakvih je bilo do sada.  

»Naše prepuštanje odgovornosti listi koju je predvodio DSHV ne znači naše nesudjelovanje u radu HNV-a. Mi smo samo inzistirali na tome da omjer udjela u izvršnim tijelima bude onakav kakav je ostvaren na elektorskim izborima, odnosno, kakav je u Vijeću. Znači, ako jedna strana ima 60 posto, a druga 40 posto, i ako je lista predvođena DSHV-om dobila mjesto predsjednika HNV-a, onda bi logično bilo da druga strana dobije mjesto predsjednika Izvršnog odbora. Kako do toga nismo uspjeli doći u pregovorima, prepustili smo svu odgovornost DSHV-u koji je bio nositelj, kako oni to kažu – pobjedničke liste, i mi ćemo im pomagati koliko budemo mogli. Siguran sam da u odnosu na prethodni saziv u HNV-u neće biti tonova kakvih je bilo do sada, da mi nećemo sudjelovati i inicirati takve svađe i podjele kakve su do sada bile prisutne, nego želimo zaista konstruktivno sudjelovati u radu. I naglašavam da ovdje nema pobjednika i pobijeđenih, jer ako bismo tako posmatrali stvari, pobijeđeno može biti samo zajedništvo u hrvatskoj zajednici, a to nikako ne želimo«. 

Konstitutivnoj sjednici prisustvovali su i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg i tajnik Pokrajinskog tajništva za upravu, propise i nacionalne manjine Andor Deli. 

 

U hrvatskoj zajednici vlada demokratičnost

 

Veleposlanik Željko Kuprešak također smatra da odnosi između dviju izbornih lista neće imati teže konzekvencije za budući rad HNV-a: »To su, rekao bih, političke igre kakvih u demokraciji uvijek imate, i mislim da je oporba, ako je smijemo tako zvati, pokazala veliku dozu kooperativnosti i odgovornosti, i ne vjerujem da će u budućnosti biti nekakvih težih konzekvencija po rad HNV-a. Naravno, s pobjedom je DSHV preuzeo odgovornost – kako za djelovanje, tako i za sve ono što će se događati u budućnosti, na kraju krajeva i za rezultate koje će DSHV dosegnuti u vremenima koja dolaze.« 

Kuprešak smatra da novi saziv HNV-a daje veliku nadu za novi početak života i rada hrvatske zajednice u Srbiji, te da predstoje dva temeljna zadatka – borba za prava hrvatske zajednice i postizanje reciprociteta u onome što srpska zajednica ima u Hrvatskoj.

»Jako se veselim načinu na koji je konstituirajuća sjednica učinjena. Pokazalo se da u hrvatskoj zajednici stvarno vlada jedna demokratičnost, ali ono što je puno važnije jest da ta demokratičnost ne ide na onaj dio temeljnih obveza koje će hrvatska zajednica i HNV imati, a to je briga za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Ono što ja vidim kao dva temeljna zadatka HNV-a jest, naravno, borba za prava hrvatske zajednice i hrvatskog naroda u Srbiji i to u smjeru kako je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić rekao – minimum onoga što imaju druge zajednice i manjinski narodi u Srbiji kao minimum onoga što tražimo. A ono što bismo željeli i što će sigurno biti naša, odnosno, vaša temeljna zadaća je postizanje reciprociteta u onome što srpski narod ima u Hrvatskoj i što bi hrvatski narod trebao imati u Srbiji«, rekao je Kuprešak te objasnio, kako pod time podrazumijeva zastupljenost Hrvata u parlamentu Srbije jednako kao što sadašnji hrvatski Ustav i Ustavni zakon, čije se donošenje očekuje, garantira broj predstavnika srpske manjine u hrvatskom parlamentu. »Druga stvar je financijski aspekt. Pokušali smo uskladiti kriterije po kojima se može definirati koliko to hrvatski narod dobiva pomoći matične države u Srbiji i isto tako koliko srpska manjina dobiva pomoći hrvatske države u Hrvatskoj. Došli smo do jednoga nerazmjera. Mislim da ćemo u vremenima koja dolaze to pokušati usklađivati i vjerujem da i na srpskoj strani ima dobre volje za tako nešto«, rekao je Kuprešak te poručio, kako HNV može računati na pomoć hrvatske države i na njegovu  osobnu.

Pred novim vodstvom HNV-a stoje ozbiljni zadaci, a i očekivanja hrvatske zajednice su velika, kao što je i veliko nezadovoljstvo onim što je ili nije urađeno posljednjih godina. Kako je i na konstituivnoj sjednici rekao predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, prošlo je sedam godina s dosta smjena i turbulencija unutar HNV-a i sada bi trebalo podvući crtu. Jedna od stvari koje će se uskoro naći na crti je i izvanredni popis imovine i financijskog poslovanja HNV-a. Za taj posao je formirana i radna grupa od koje se očekuje da već za dva tjedna podnese izvješće. Kuntić je, doduše, rekao kako se ne sumnja u poslovanje prethodnog saziva, te kako je to politika dobrog domaćina koji preuzima posao, a i Slaven Bačić kaže kako će se nova ekipa koristiti pozitivnim iskustvima prethodnog saziva.

. 

Velika očekivanja  

      

»Jedan od osnovnih programskih postulata je da ćemo koristiti sva pozitivna iskustva prethodnog saziva, a ono što je bilo negativno nastojat ćemo prevladati. U tom smislu već smo poduzeli prve korake za rješavanje pitanja uvoza udžbenika na hrvatskom jeziku, jer je obrazovanje jedno od najurgentnijih pitanja koje preko ljeta mora biti riješeno. Jedna od stvari koja nas čeka jest drugačije modeliranje rada u uredu HNV-a, a formirali smo i Odbor za Statut gdje ćemo odmah do sljedećeg sastanka izvršiti i promjenu svih pravnih akata, kako bi se omogućilo učinkovitije djelovanje stvaranjem jednog jednostavnijeg i učinkovitijeg sustava umjesto, čini mi se, pomalo preglomaznog dosadašnjeg sustava«, zaključuje Slaven Bačić.

Kako je najavio predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić među dugoročno najvažnijim zadacima koji čekaju novo vodstvo je i kompletiranje posebnog biračkog popisa hrvatske nacionalne zajednice. Kako kaže, to neće biti ni lak, niti jednostavan zadatak, jer tema biračkih popisa na neki način medijski više nije u žiži interesiranja, pa se unutar zajednice moraju naći snage i resursi za njegovo provođenje.

»Očekivanja hrvatske zajednice su velika u smislu da se neke stvari urade sad i odmah.  Naravno, ima poslova u kojima zaostajemo za drugim zajednicama, međutim, mislim da oko nekih stvari ne treba hitriti, nego ih dobro promisliti da poslije ne bismo morali ispravljati već učinjeno. U tom smislu najprije nam slijedi sagledavanje zatečenog stanja. Najaktualnije je svakako pitanje upisa u odjele na hrvatskom jeziku i to će biti jedna od prvih tema koju ćemo razmatrati i na Izvršnom odboru, budući je sada lipanj i da su upisi u tijeku. Također, moram reći da prema informacijama kojima raspolažem, na žalost, za ovu godinu nije donijet niti plan rada niti proračun, što je još jedna od tema koju ćemo morati otvoriti već prije jeseni, jer za bilo kakve aktivnosti potrebna su sredstva, a sredstva se mogu korisiti samo s proračunom i planom rada. Dakle, pred nama je nekoliko krupnih tema, kojima ćemo se morati baviti tijekom ljeta i jeseni, i nadam da ćemo sljedeću godinu dočekati puno spremniji. Sada, na neki način, u pola posla preuzimamo kormilo i najvažnije je da zbog tog preuzimanja i promjene ne nastane nekakav zastoj u tekućim aktivnostima i poslovima koji su već otpočeti«, kaže Sarić Lukendić. 

S. Mamužić