Arhiv tekstova

3. srpnja 1883.

 

Rođena je Angela Mačković, slikarica i pedagoginja, kćerka poznatog subotičkog arhitekta, graditelja i poduzimača Titusa Mačkovića. Likovnu umjetnost studirala je u Pešti i Münchenu. Upamćena je po brojnim portretima i impresionističkim figuralnim kompozicijama. Umrla je 13. rujna 1951.

 

3. srpnja 1913.

 

Rođen je Dragutin Franković, pedagog, publicist, leksikograf, utemeljitelj, glavni i odgovorni urednik »Slobodne Vojvodine« (1945.), glasila Narodne fronte u Subotici. Novine su pisane hrvatskim književnim jezikom i tiskane latiničnim pismom. Poslije odlaska iz Subotice obranio je doktorsku radnju iz pedagogije. Pokraj ostalog bio je urednik »Enciklopedijskog rječnika pedagogije« i drugih značajnih djela. Umro je 12. veljače 2002.

 

4. srpnja 1913.

 

Rođen je Marko Peić, književnik, sakupljač narodnih umotvorina. Jedan je od osnivača i urednika časopisa mladih bunjevačkih, odnosno hrvatskih književnika »Bunjevačko kolo«. Autor je više značajnih djela, među njima (s Grgom Bačlijom) »Rečnika bačkih Bunjevaca« (1990.) i »Imenoslova bačkih Bunjevaca« (1994.). 

 

4. srpnja 1948.

 

Rođen je Lazar Francišković, pjesnik, prozaik, esejist, knjižničar u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Objavio je više knjiga poezije i roman »Hodočasnik« u dva sveska. Njegovu poeziju karakterizira osmišljavanje vanjskih i unutarnjih pejzaža, te objekata koji okružuju čovjeka. Po izričaju je lapidarna, suspregnuta, iz nje izbija ljubav prema ravnici i zavičaju.

 

4. srpnja 1997.

 

Nakladom NIP »Subotičke novine« i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« objavljena je knjiga »Bunjevačko pitanje danas« prof. dr. Tome Vereša (1930.–2002.), teologa, filozofa, prevoditelja i pisca, začetnika dijaloga s marksistima i nositelja najvećeg priznanja među dominikancima: magister in sacra theologia (učitelj svete teologije).

 

5. srpnja 1759.

 

Zbog bijega četvorice opasnih odmetnika iz subotičkog zatvora, upravnik i trojica odgovornih starješina aresta kažnjeni su s po 25 batina.  

 

5. srpnja 1928.

 

Rođen je Stevan Raičković, pjesnik, esejist, književni prevoditelj, akademik. Prvu pjesmu objavio je u subotičkoj »Hrvatskoj riječi« 1945. godine. Po odlasku u Beograd na studij, uz Vaska Popu i Miodraga Pavlovića, izrastao je u najznačajniju ličnost srpskog pjesništva. Umro je 6. svibnja 2007.

 

5. srpnja 1931.

 

Rođen je Bela Duranci, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, plodan spisatelj, kustos Gradskog muzeja, pokretač Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i njegov zaposlenik, višedecenijski kroničar likovnog života, pisac petnaestak djela i dnevničkih zabilješki, velike eruditivne snage, prožetih invencijom i tragalaštvom.

6. srpnja 1901.

 

U velikoj dvorani hotela »Pešta« (donedavno je to bio dio prostora srušene zgrade subotičkog Narodnog kazališta) otvorena je prva izložba crteža Jelene Čović (1879.– 1951.), prve subotičke hrvatske akademske slikarice.

 

6. srpnja 1975.

 

Subotičanka Marija Letić postala je prva športašica u zemlji koja je preletjela 518,7 kilometara tijekom IV. europskog šampionata u zrakoplovnom jedriličarstvu za žene, čime je popravila svoj prijašnji državni rekord postavljen na 505 kilometara. 

 

6. srpnja 2004.

 

U sklopu radnog posjeta Srbiji i Crnoj Gori, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, skupa sa svojim domaćinom predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem, posjetio je Suboticu. Poslije sudjelovanja na skupu u povodu obilježavanja 15. obljetnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, on je govorio pred članovima Hrvatskog nacionalnog vijeća i uglednicima grada, Pokrajine i Republike. 

 

7. srpnja 1714.

 

Ratni savjet Carskog dvora u Beču potvrdio je u dužnosti Iliju Sučića, kao kapetana Subotičkog vojnog šanca. Poslije njegove smrti 1724. za novog kapetana je postavljen njegov sin Jakov, koji pet godina kasnije postaje nadkapetan; 1730. podkapetan je Đuro Sučić, a 1734. Luka Sučić. Od 1741. potkapetan je i Ranislav Krnjajski. 

 

7. srpnja 2006.

 

Na kioscima se pojavio, i besplatno je dijeljen, u velikoj nakladi (oko 30.000 primjeraka) novi tjednik »Subotičke«. Nastao je nakon privatizacije »Subotičkih novina«, kada najveći dio novinara i administrativnog osoblja ove kuće prelazi u novosadsko izdavačko poduzeće »Slobodna Vojvodina d.o.o.« Uslijed toga nije se pojavio odgovarajući broj »Subotičkih novina«, ali je nakon jednotjedne prisilne stanke ponovno počeo izlaziti. Tjednik »Subotičke« nije imao dugi vijek – ugašen je potkraj 2008. 

 

8. srpnja 1773.

 

Odgovarajući na predstavke Gradskog vijeća Svete Marije (Subotica), provincijal franjevačkog reda u Rimu ističe da je molba Subotičana saslušana, te da je ovdašnji samostan uvršten u slavensku provinciju. Slijedom toga, u njega će biti upućeno više slavenskih dušobrižnika.

 

8. srpnja 1945.

 

Održani prvi izbori za mjesne narodne odbore u Subotici. izbori su se odvijali pod geslom: »Svi na izbore!«, koje je bilo posvuda ispisano, na šest jezika naroda Vojvodine: hrvatskom, mađarskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom i srpskom.

 

9. srpnja 1687.

 

Iz vojnog logora u blizini Novog Sada izborni knez Bavarske nadvojvoda Maximilijan uputio je preporuku Ratnom savjetu Carskog dvora u Beču da pod svoju zaštitu uzme katoličke Race (Dalmate, Ilire, kasnije nazvane Bunjevci), te da im dozvoli izgradnju tri palanke, po jednu u Segedinu, Subotici i Baji, gdje će ubuduće živjeti.

 

9. srpnja  1700.

 

Zastupnici Ratnog savjeta Carskog dvora i Dvorske komore u Beču sporazumjeli su se da će racki narod, kako katolički, tako i pravoslavni, biti podijeljen u tri kategorije: 1. aktivne graničare, 2. veterane, to jest osobe nesposobne za vojnu službu i 3. ratare, koji ne pripadaju vojnom kontingentu, te će biti odvojeni od vojnika i kolonizirani u pustare, kao živalj podčinjen županiji. 

 

9. srpnja 1918.

 

U 40. godini umro je Đuro Stantić, višestruki državni rekorder, olimpijac. Na Svjetskom prvenstvu u Berlinu 1901. stazu dugu 75 kilometara prešao je za osam sati, 46 minuta i 24 sekunde. Na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. osvojio je zlatnu kolajnu u brzom hodanju na tri tisuće metara. Rođen je 19. kolovoza 1889.