Arhiv tekstova

Predstavnici srpske zajednice iz Hrvatske iz Vukovarsko-srijemske županije bili su u ponedjeljak, 21. lipnja, gosti Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, a ovaj sastanak upriličen je poslije četvrte sjednice Međuvladinog mješovitog odbora o implementaciji Sporazuma o zaštiti srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, održane prošloga tjedna u Zagrebu. U izaslanstvu su bili predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović, potpredsjednik SDSS i saborski zastupnik Mile Horvat, potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća Miodrag Nedeljković i dožupan Vukovarsko-srijemske županije Đorđe Ćurčić. Ističući kako je riječ o nastavku ranije uspostavljene suradnje DSHV-a i SNV-a, kao i SDSS-a, koja je jedina parlamentarna srpska stranka u Hrvatskoj, Vojislav Stanimirović je rekao kako se nastojalo susret učiniti sveobuhvatnim, jer se i problemi s kojima se susreće srpska zajednica tiču i Sabora i lokalne samouprave Vukovar, kao i Srpskog narodnog vijeća. Teme razgovora predstavnika dviju manjinskih zajednica uglavnom su se odnosile na pitanja u području obrazovanja, kulture i informiranja, što i jednu i drugu zajednicu podjednako muči jer, kako je rekao Stanimirović, formalnih prava i prava u zakonima ima dosta, ali je njihove realizacije  u praksi i životu jako malo. 

 

Razmjerno zapošljavanje – zajednička tema

 

»To se odnosi i na Hrvate u Vojvodini, kao i na srpsku zajednicu u Republici Hrvatskoj i zato pokušavamo razgovorima i zajedničkim djelanjem utjecati na izvršne vlasti država u kojima živimo kako bi se prava počela i primjenjivati, jer treba postići te zaista visoke europske standarde, koji jesu dati u zakonima, ali u praksi i životu ih jako malo ima. Naše dvije zajednice podjednako opterećuje neostvareno pravo na zapošljavanje, gdje obje zajednice nemaju mogućnost zapošljavanja razmjerne zastupljenosti u ukupnom broju stanovništva, ali također niti mogućnost zapošljavanja u državnim javnim službama. Imamo dosta teškoća u zapošljavanju u policiji, sudstvu i drugim institucijama«, kaže Stanimirović te dodaje, kako nacionalna vijeća nemaju izravnu izvršnu moć, ali mogu postići dogovor i zajednički nastupati i djelovati prema vladama obiju država kako bi Hrvati u Vojvodini, kao i Srbi u Hrvatskoj, postigli zastupljenost uposlenih razmjerno postotku stanovništva u tim sredinama. 

»To ide dosta teško i mi ne očekujemo da se to može postići preko noći. Ne možemo očekivati da se u ljudi u policiji ili sudstvu otpuštaju kako bi se taj postotak zapošljavanja odmah postigao, ali on se može mijenjati nekim sukcesivnim radom, odlaskom u mirovinu, itd, taj postotak se može popunjavati do broja koji bi bio zadovoljavajući. Mislim da su države spremne kroz zakone i verbalno to uraditi, ali taj posao ide nekim prirodnim odljevom ljudi. Mi u Hrvatskoj imamo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i ukoliko se na najtječaj jave dva ista kandidata od kojih se jedan pozvao na članak 22 Ustavnog zakona kao pripadnik etničke manjine, on ima prednost. Znači, zakon nam tu mogućnost daje, vrlo često tu budemo izigrani, ali nekad to bude i realizirano«, kaže Stanimirović.

 

Pitanje garantiranih mandata u Srbiji i dalje otvoreno

 

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić kaže kako je među temama sastanka Međuvladinog mješovitog odbora bila i zastupljenost manjina u institucijama države, te je od strane mjerodavnih tijela u Srbiji dobiven odgovor da je zastupljenost pripadnika hrvatske zajednice u policiji adekvatna postotku u ukupnom stanovništvu Srbije, i iznosi 0,94 posto.

»Nama ne znači mnogo ako u Boru, Majdanpeku, Valjevu ili mjestima gdje gotovo i nema Hrvata u javnim službama ima zaposlenih osoba hrvatske nacionalnosti. Želimo da u  mjestima gdje žive Hrvati – u Subotici, Somboru, Podunavlju i Srijemu, i osobito u hrvatskim selima, imamo veću prisutnost Hrvata u policiji i ostalim institucijama. Stoga je jedan od zaključaka i da se za sljedeću sjednicu dobiju podaci o tomu kakva je situacija u selima i u nekoliko općina gdje su pretežito nastanjeni Hrvati«, kaže Kuntić.

On je istaknuo kako je osim glavnih tema sastanka vezanih za probleme školstva, kulture, informiranja, službene uporabe jezika i pisma, dio razgovora posvećen zastupljenosti manjina u predstavničkim tijelima, odnosno, inzistiranju hrvatske nacionalne manjine za garantiranim mandatima u Narodnoj skupštini, kao i u Skupštini Vojvodine. Premda, prema Kuntićevim riječima, u tom pogledu ima pomaka u odnosu na prijašnji kruti stav da od toga neće biti ništa, o ovom pitanju bit će riječi i na sljedećoj sjednici, jer se nije postiglo konačno rješenje. On također očekuje da će na sljedećem sastanku, koji bi trebao biti održan prosinca ove godine, biti konkretnih rješenja i kada je riječ o otvaranju željezničke pruge Beograd-Bihać-Knin-Split, kao i željezničkog pravca  Subotica-Sombor-Erdut-Bogojevo-Vinkovci-Zagreb. Kuntić je također rekao da je od oko 30 problema istaknutih na prethodnom sastanku Mješovitog odbora u Beogradu, samo u dva slučaja konkretno nešto i urađeno – počeo se emitirati svakodnevni program na hrvatskom jeziku TV Vojvodine, premda još nije riješen status uposlenih i pravno je ta redakcija dio srpske, a drugi pomak je najavljeno otvaranje hrvatskog odjela u Srednjoj politehničkoj školi u Subotici. 

Poslije razgovora u prostorijama DSHV-a izaslanstvo srpske zajednice u Hrvatskoj posjetilo je i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, gdje su goste primili predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje i menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković.

S. Mamužić