Arhiv tekstova

U Hrvatskoj je 17. i 18. lipnja održana 4. sjednica Međuvladinog mješovitog povjerenstva za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina na kojoj je razmatrano što je od zacrtanih zaključaka s prethodne sjednice ostvareno, a što će biti realizirano u slijedećem razdoblju. Činjenica da je od prošle, treće sjednice Međuvladinog mješovitog povjerenstva za manjine, održane u listopadu prošle godine u Beogradu i Subotici, prošlo razmjerno malo vremena, dok je, primjerice, između druge i treće sjednice prošlo pune tri godine, svakako je veliki pomak u međusobnom susretanju ovih povjerenstava i potvrda pozitivne klime u odnosima dvaju susjednih država.

Zadaća Međuvladinog mješovitog povjerenstva za manjine je praćenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj, koji je nakon nekoliko godina pregovaranja potpisan u Beogradu 15. studenoga 2004. godine, a ratificiran u objema državama 2005. godine. Temeljem navedenog Sporazuma do sada su održana tri zasjedanja Međuvladinog mješovitog povjerenstva, čija je uloga pratiti provedbu Sporazuma i predlaganje mjera na poboljšanju statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi. 

Sjednica je trajala dva dana, prvi dio je održan 17. lipnja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u Zagrebu, a drugi dio 18. lipnja u Vukovaru.

Članove Povjerenstva je pozdravio i uvodnu riječ održao dr. Davor Božinović, državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, a sjednicu su otvorili supredsjedatelji Povjerenstva: hrvatskog dijela Petar Barišić i srpskog dijela dr. Janko Veselinović.

 

Udžbenici su i dalje problem

 

Nakon usvajanja dnevnog reda uslijedila je rasprava po točkama dnevnog reda. Tako je hrvatski dio srpskog Povjerenstva ustvrdio kako je u proteklom razdoblju došlo do pozitivnog pomaka pokretanjem programa na hrvatskom jeziku na Televiziji Vojvodine, uz napomenu da je to tek početak, jer je preporuka Povjerenstva bila formiranje i hrvatske redakcije – što još uvijek nije realizirano. Nadalje, kao najveći problem istakli su obrazovanje na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Premda je i u tom segmentu došlo do određenih pozitivnih pomaka, primjerice, otvaranje jednog odjela na hrvatskom jeziku u Srednjoj kemijskoj školi u Subotici te pokretanje nastave na hrvatskom jeziku s elementima nacionalne kulture za oko stotinjak učenika u Srijemskoj Mitrovici, ostaje veliki i neriješen problem udžbenika na hrvatskom jeziku, jer Srbija nije ispunila obećanje i tiskala te udžbenike, pa su učenici gotovo cijelo prvo polugodište bili bez adekvatnih udžbenika što je, dakako, utjecalo na kvalitetu nastave. Premda je Republika Srbija i na ovoj sjednici ponovila obećanje da će knjige na hrvatskom jeziku biti tiskane za početak sljedeće školske godine hrvatska manjina je, budući da ta nerealizirana obećanja sluša već tri godine, tražila da se udžbenici na hrvatskom jeziku uvezu iz Hrvatske. 

Bilo je i riječi o obnovi kulturnih dobara na kojoj su inzistirali hrvatski Srbi, dok u Srbiji još nije počeo ni popis hrvatskih kulturnih dobara, a obnova je još daleka budućnost. U tom kontekstu spomenuta je i obnova kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, i istaknuta otežavajuća okolnost da je ona nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana a zatim privatizirana, i trenutačno ima desetak vlasnika koji traže astronomske iznose za prodaju svojih dijelova zgrade, te se sve ozbiljnije razmišlja o obnovi zgrade i davanje na raspolaganje hrvatskim institucijama samo onih dijelova za koje je to pravno moguće učiniti.

 

Govor mržnje u medijima

 

Srpska strana hrvatskog Povjerenstva aktualizirala je pitanje formiranja srpske redakcije na Hrvatskoj televiziji te upozorila na govor mržnje u hrvatskim medijima prema pripadnicima srpske manjine, što je kao problem naglasila i hrvatska strana srpskog Povjerenstva za situaciju u medijima u Srbiji. Osim toga, obje su strane bile složne i jedinstvene u traženju garantiranih mjesta u parlamentima obaju država, s tim da, za razliku od srpske manjine u Hrvatskoj, Hrvatima u Srbiji to još uvijek nije omogućeno. Svi predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj dali su punu podršku hrvatskim kolegama u Srbiji te apelirali na svoje kolege iz Srbije da se što prije ova preporuka ostvari, uz zaključak kako je manjinska prisutnost u parlamentima dvaju država zapravo sama bit demokracije i manjinskih prava i da tom činjenicom države pokazuju dobru volju i pozitivan odnos prema manjinama, te ne samo da ih ne tretiraju kao građane drugog reda nego im daju i dodatnu zaštitu.  

Nakon prvog dijela sjednice u Zagrebu članovi Povjerenstva posjetili su predstavnike Srpskog privrednog društva »Privrednik« i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, a zatim pogledali kazališnu predstavu »Čovek Čoveku« u izvedbi srpskih glumaca Rade Đuričin i Vjere Mujović uz glazbu Bore Dugića.  

Drugi dio sjednice održan je 18. lipnja u Vukovaru, s obzirom na tradiciju da se prigodom svake sjednice Međuvladinog mješovitog povjerenstva za manjine odlazi u posjet manjinskim zajednicama kako bi se na terenu osobno osvjedočili o njihovom stanju i konkretnim problemima koje imaju. Posjet srpskoj nacionalnoj manjini u Vukovarsko-srijemskoj županiji započeo je prijamom kod župana i gradonačelnika, nastavio radnim dijelom sjednice i obilaskom Osnovne škole »Nikola Andrić« te rodne kuće Milutina Milankovića i posjetom episkopu Lukijanu u rezidenciji srpskog patrijarha Eparhije Srpske pravoslavne crkve u Dalju.

Na sjednici u Vukovaru dogovoreno je da će se sljedeća sjednica Međuvladinog mješovitog povjerenstva za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina održati do kraja ove godine i to prvi dan u Beogradu, a drugi dan u Srijemskoj Mitrovici.

Zlatko Žužić