Arhiv tekstova

Aktualna, tematska izložba »Lica vremena« razlog je više za posjet subotičkom Gradskom muzeju. Na izložbi su predstavljeni portreti iz umjetničke zbirke Gradskog muzeja. Izložba se sastoji iz dva dijela. U dvorani za tematske postave izloženi su reprezentativni portreti načinjeni za javne prostore i ovaj će dio izložbe trajati do listopada ove godine, a u drugom krilu zgrade posjetitelji mogu vidjeti građanske portrete, autoportrete i intimne portrete. Taj dio postava ostaje do travnja sljedeće godine. 

Izložena su 222 portreta iz vremenskog perioda od preko 200 godina. To je prva izložba ove vrste u subotičkom Gradskom muzeju. Mnoga od ovih djela još nikada nisu predstavljena publici, a u pripremi je katalog u kojem će biti publicirane biografije umjetnika, uvodna studija i podaci svih portreta ove umjetničke zbirke. Autorica izložbe »Lica vremena« je viša kustosica, povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov, a tijekom pripreme izložbe resta-uraciju umjetničkih djela je uradila Zsuzsanna Korhecz Papp. 

 

Naručitelji i 

stvaraoci portreta

 

»Izložba po prvi put nudi izbor portreta umjetničke zbirke Gradskog muzeja, uvrštavajući u pregled sve likovne tehnike: uljana slikarska djela, pastele, akvarele, grafike, crteže, skulpture, medalje i plakete. Izložena djela u velikoj većini predstavljaju Subotičane ili njihove reprezentativne narudžbe«, kaže Olga Kovačev Ninkov i navodi da među autorima, pokraj subotičkih slikara, primjerice – Aksentija Marodića, Antala Szirmaija, Jelene Čović, Sándora Oláha, Martina Džavića, Ane Bešlić, Ivana Tikvickog, Imrea Vinklera, Imrea Sáfránya, Jovana Devića, Stipana Kopilovića, nalazimo i slikare značajne za nacionalne umjetnosti, među ostalima – Nikolu Aleksića, Stjepana Bakovića,  Józsefa Pechána, Paju Jovanovića, Roberta Frangeša-Mihanovića, kao i manje poznate autore, koji su često navraćali u Suboticu, upravo samo radi izrade portreta.

»U dvorani za tematske izložbe, kronološki, prvu cjelinu čine portreti velikih dimenzija naručeni za staru subotičku Gradsku kuću, koje više nema. Po običaju se prilikom naručivanja birao slikar podrijetlom iz Subotice ili šire okolice, pa je tako portret carice Marije Terezije naslikao Mór Than, rodom iz Starog Bečeja. Autor portreta grofa Istvána Szécsenyija je Károly Jakoby, poznati crkveni slikar rodom iz Kule, dok je portret Lajosa Kossutha naslikao Subotičanin, slikar Antal Szirmai. Među portretima vladara iz međuratnog perioda ističe se portret Aleksandra Karađorđevića autora Paje Jovanovića, koji je rodom iz Vršca. U nastavku ovog dijela izložbe, između ostalog, slijede portreti gradonačelnika i osoba iz političkog života međuratnog perioda. Postav se završava s nekoliko portreta Josipa Broza, među kojima se ističe uljana slika koju potpisuje subotički slikar András Hangya i, kao kuriozitet, Titova bista čiji je autor prvi diplomirani povjesničar umjetnosti u Subotici Bela Duranci«, kaže Olga Kovačev Ninkov. 

 

Kulturno-historijska 

građa

 

Drugi dio postava čine portreti građana i umjetnika, kao i autoportreti. Osim toga što su u pitanju umjetnička djela, izloženi eksponati pružaju uvide u različite segmente života.

»Ukoliko se osvrnemo na izložene eksponate, možemo vidjeti kako portreti muzejske zbirke nisu samo umjetnička djela koja odražavaju stilske promjene i individualne sklonosti autora ili želje naručitelja, nego su i kulturno-historijska građa, jer pružaju uvid u različite segmente života, kao što su modne tendencije odijevanja ili frizure, pa do načina uramljivanja slika. Istovremeno, kroz izložbu sagledavamo šarolikost i inventivnost ove iskonske i uvijek aktualne teme, jedne od osnovnih preokupacija kroz stoljeća u umjetnosti i spone među naručiteljima i stvaraocima, pa i njihovim gledateljima«, kaže Olga Kovačev Ninkov i ističe da se kolekcija muzeja stvara dugotrajnim prikupljanjem i poklonima umjetnika i drugih darodavaca.

»Naš muzej je svoje prve umjetničke predmete stekao za vrijeme stvaranja prve muzejske zbirke krajem 19. stoljeća, a sustavno sakupljanje umjetničkih djela započinje osnivanjem Gradskog muzeja 1948. godine. Od tada je godišnji otkup malobrojnih djela tekao iz gradskog proračuna, u čemu zadnjih nekoliko godina pomoć pružaju i razne fundacije, a velik dio predmeta potiče iz poklon-zbirki umjetnika Lajosa Húsvéta, Miloša Babića, Đorđa Bošana, Sándora Toroka i Gábora Almásija. Svaki novi pažnje vrijedan predmet, bilo da je to umjetničko djelo ili dokument, predstavlja dragocjen prilog povijesti grada i umjetnosti«.

Jedan od segmenata »nevidljivog« rada koji prethodi izložbi je višegodišnje prikupljanje građe i istraživanje, a kao drugi značajan segment pripreme izložbe Olga Kovačev Ninkov ističe strpljivu restauraciju umjetničkih djela i njihovih prvobitnih ramova.

»Predmeti često dospijevaju u muzej u lošem stanju, a do promjena na njima dolazi i tijekom proteka vremena. Zato je prikladno skladištenje i čuvanje zbirke isto tako važan element u radu muzeja, kao i priprema jedne izložbe, a kaže se: ‘srce muzeja je njena zbirka’«.

Zvonko Sarić