Arhiv tekstova

Početkom 20. stoljeća Mitrovica postaje kulturno središte istočnog Srijema. Hrvati  osnivaju sve veći broj kuturnih organizacija s nacionalnim predznakom.  Najstarije hrvatsko kulturno društvo je Hrvatsko pjevačko društvo »Nada« osnovano 1886. Osnivač društva i prvi predsjednik bio je poznati mitrovački župnik i arheolog Pavao Miler, dok su u vodstvu bili ugledni Hrvati – Mitrovčani: Gamiršček Wolf, Payer, Dogan, Woller.

 

Najstarije hrvatsko društvo

 

Ubrzo HPD »Nada« svoj repertoar proširuje i na kazališne predstave, koje su bile besplatne za seljake. Svoj nacionalni karakter iskazivalo je hrvatskim pjesmama i predstavama o smrti Zrinskog Frankopana, kao i proslavom 100. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog.  Godine 1923. na godišnjoj skupštini donosi se odluka da 30 posto sredstava od svake javne priredbe ide za izgradnju Hrvatskog doma. Te godine od istaknutih Hrvata prilazi Društvu Ivan Lončarević Petar Gvozdić. HPD »Nada« je imalo oko 200 članova i dalo ogroman doprinos hrvatskoj kulturi u Srijemskoj Mitrovici. Društvo je ukinuto 1945. godine. 

Drugo pjevačko društvo u Mitrovici je bilo Hrvatsko ratarsko i prosvjetno društvo »Tomislav«. Ovo društvo je osnovano 1910. U svom radu bilo je povezano s naukom braće Radić.  HRPD »Tomislav« djeluje, kao i ostala društva, do kraja Drugog svjetskog rata, kada je nasilno ukinuto. Društvo je osnovao Ante Cimaš saradnji s Grgom Perkovićem, Stipanom Mandićem, Đukom Španovićem, Đurom Valokom, Stipom Španovićem, Nikolom Pismestrovićem i Mitrom Lovrićem. Svoju orijentiranost prema hrvatskom seljaku, osim suradnje s HSS-om, iskazuje i u uskoj povezanosti s Hrvatskom seljačkom zadrugom.

Najmlađe hrvatsko pjevačko društvo u Mitrovici je bila »Hrvatska omladina« osnovano 1920. godine. Nažalost, samo godinu dana nakon osnivanja preminuo je osnivač i predsjednik društva Rudolf Horvatić, a na njegovo mjesto dolazi dotadašnji podpredsjednik Ivan Matijaščić. Hrvatska omladina je prvi put zajedno istupila s ostalim hrvatskim društvima 5. lipnja 1921. godine prilikom proslave 300. godišnjice rođenja Petra Zrinskog. Društvena pravila protumačena 1922. utvrđuju smjer društva: širiti i unaprediti hrvatsku glazbenu umjetnost, općenito njegovati slavensku pjesmu i glazbu, naobražavati članstvo uzornim predavanjem i čitanjem korisnih knjiga

Društvo je također bilo obvezatno pomagati siromašnim članovima i učenicima s 25 posto prihoda od svake zabave. Svoju najveću svečanost »Hrvatska omladina« je doživjela 6. rujna 1924. prilikom posvete zastave društva. Zastava je bila u narodnim bojama (crveno- bijelo- plavo), s jedne strane zastave se nalazila lira s tamburom i otvorena knjiga na kojoj je ispisan stih Antuna Nemčića: »Prošteno je zulumčaru / prošteno je ubojici / prošteno je svima, svima / samo nije izdajici«.

Ispod lire je bilo ispisano »Navik on živi, ki zgine pošteno«, zatim nekoliko nota »Lijepe naše«. Posveti zastave su prisustvovala hrvatska društva iz Splita, Đakova, Županje, Zemuna i Iloka, kao i omladina Starčevićeve Stranke prava iz Zagreba. U prosincu 1933. godine na zajedničkoj sjednici »Hrvatske omladine« i HPD-a »Nada« odlučeno je da ta dva društva stupaju u društvenu i radnu zajednicu, a da ne gube svoju samostalnost. Svako društvo će zadržati svoj odbor i samostalno ga na svojim skupštinama birati.

Osim pjevačkih društava u Mitrovici je postojala Hrvatska čitaonica (osnovana 1880.), Hrvatska građanska i obrtna čitaonica (osnovana 1886.), Hrvatski sokol (osnovan 1905.). Sva ova društva odvajala su prihode za izgradnju Hrvatskog doma. Hrvatski dom je izgrađen 1928. godine od priloga društava i građana, ali je poslije rata 1948. nasilno oduzet. 

 

Obnova i vraćanje doma

 

Osnivačka skupština sadašnjeg društva Hrvatskog kulturnog centra »Srijem« bila je u prostorijama župne dvorane 19. listopada 1997. godine. Proces registracije kod nadležnih državnih vlasti išao je dosta sporo i teško. Vlč. Joza Matanović vodio je čak i upravni spor pred Ustavnim sudom Srbije, koji je proglasio neregularnost prethodno donetih odluka drugih (nižih) sudova. Tijekom 2001. godine proces registracije je bio dovršen. Proces je dovršio sadašnji župnik Eduard Španović. Osnivači HKC-a »Srijem« su bili srijemski Hrvati iz više mjesta u Srijemu (Ruma, Golubinci, Srijemska Kamenica), ali naravno – najviše je bilo Mitrovčana. Kao osnivači bili su upisani i neki naši svrećenici, primjerice: Jozo Duspara, Boško Radijelović, pokojni Stjepan Miler. Treba imati u vidu okolnosti nastanka i činjenicu da se tada pristupilo prvom osnivanju neke hrvatske udruge u Srijemu nakon dugo vrijemena. Hrvati iz drugih mjesta su pozivani da sami čin dobije na važnosti i da se eventualno i drugi uključe u njegov rad. Postojala su i mišljenja da HKC »Srijem« treba predstavljati krovnu udrugu za više hrvatskih zajednica u Srijemu. Svoj prvi nastup HKC »Srijem« je imao 20. lipnja 1998. na Tjednu vojvođanskih Hrvata u Zagrebu. 

Dugo godina prostorije HKC-a »Srijem« nalazile su se u prostorijama župe a probe folklora i drugih sekcija, kao i proslave, održavane su u dvorani u župnom dvorištu. Nakon procesa vraćanja oduzete imovine nakon Drugog svjetskog rata, 13. kolovoza 2007. godine, HKC »Srijem« svoje aktivnosti prebacuje u prostorije vraćenog Hrvatskog doma. Početak rada HKC-a »Srijem« vezuje se uz folklornu sekciju koja je dugo bila jedina i najbrojnija. Nakon folklorne sekcije pod vodstvom Mile Španović započeo je s radom odjel za hrvatski jezik i književnost, gde su djeca nastupala na mnogim recitatorskim natjecanjima, a posjećivala su i školu hrvatskog jezika u Novom Vionodolskom. Tijekom 2002. godine osnovan je atelje sv. Anastazija kao likovni odjel, dok danas postoje još  tamburaški, povijesni  i pravni odjel. HKC »Srijem« je do sada nastupao u mnogim mjestima, a neka od njih su: Ruma, Slankamen, Tavankut, Subotica, Zemun, Nijemci, Osijek, Vinkovci, Otok, Čepin, Zagreb, Sesvetski Kraljevac, Bapska, Novska, Ilok, Tolisa, Slavonski Brod, Gunja, Janjevo.

Dario Španović