25.06.2010
Jednostavniji i brži protok robe
Pojednostavljeni carinski propisi i brži protok robe preko granice – samo su neke od pogodnosti koje gospodarstvenicima donosi novi Carinski zakon, koji je stupio na snagu 3. svibnja ove godine, a koji će kroz nekoliko predavanja biti predstavljen u devet regionalnih gospodarskih komora u Srbiji u organizaciji Uprave carina Republike Srbije i kompanije DHL.
»Cilj ovih prezentacija je da se carinski postupak i carinske usluge učine učinkovitijim i produktivnijim, a ta transparentnost i prozirnost granica između ostalog je i jedan od zahtjeva priključenja Srbije Europskoj Uniji. Temeljni princip EU je slobodan promet robe i carinska služba to treba omogućiti. Kroz predstavljanje želimo upoznati gospodarstvenike s novinama u novom Carinskom zakonu, a između ostalog riječ je o posebnim oblicima pojednostavljenog postupka, o tzv. ovlaštenim gospodarskim subjektima, odnosno posebnim ovlaštenjima. To je velika novina, jer zapravo se omogućava velikim poduzećima, kao što su primjerice kemijska industrija, špediteri, itd., da sklapaju poslovne sporazume s Upravom carina kako bi se osigurao učinkoviti carinski postupak. To je jako važno zato što se zapravo ide na to da se stvori povjerenje između velikih poduzeća i carine, dakle, da se više ne gleda carina u nekom tradicionalnom smislu kao jedan represivni aparat koji samo goni švercere, nego kao aktivan mehanizam u gospodarskom razvoju. Mogu reći i da u nekoj dalekoj budućnosti mi očekujemo ukidanje carina, i Srbija velikim dijelom već ima takve aranžmane s EU«, rekao je Stevan Lilić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu. On ističe kako se pod pojednostavljivanjem carinske procedure podrazumijeva prije svega učinkovitost, brzina, zaštita gospodarstva i sigurnost, te nastojanje da se sve više u postupku carinske procedure s robnog prijeđe na dokumenta, pa čak i na elektroničke procedure.
»Moram napomenuti da je Srbija u godišnjem izvješću o napredovanju, koje je napravila EU, za 2009. dobila dosta visoku ocjenu vezano za carine, a to je bilo prije donošenja ovog Carinskog zakona. Mi očekujemo ovih dana i izvješće za 2010. i u ovom trenutku osobito nas zanima segmet carine i porezi«, dodaje Lilić.
Predsjednik Regionalne gospodarske komore u Subotici Slobodan Vojinović smatra da je u novom zakonskom rješenju otklonjeno dosta problema koji su se pokazali u prethodnom zakonu, te ističe kako je i Gospodarska komora na vrijeme ukazala na neke manjkavosti.
»Istini za volju, vjerojatno ćemo tek u praksi vidjeti koji će se novi problemi otvoriti, ali zato je bilo vrlo korektno što su Uprava carine i njihovi stručnjaci došli u Suboticu kako bi objasnili poduzetnicima što mogu rješavati novim zakonom i kako koristiti te povoljnosti. Ipak, ostaje još jedan ozbiljan problem, koji se, na žalost, ne može riješiti Carinskim zakonom, a to je pitanje PDV-a prilikom uvoza sirovina i repromaterijala. Zaista nema logike i nema se prava tražiti od poslodavaca ili poduzeća da plaćaju unaprijed porez i da to traje po 40 i 50 dana. Ne trebaju na taj način poduzeća financirati državu«, kaže Vojinović.
On smatra da će novim Carinskim zakonom prije svega postupak carinjenja biti brži, jer će se moći raditi unutar poduzeća, što je osobito važno za robe koje ne trpe kašnjenje ili čekanje. Među problemima za koje još treba tražiti rješenje jesu povoljnosti za robe koje se kreću unutar CEFTA-e, odnosno robe za koje je repromaterijal podrijetlom iz EU i plasira se na to tržište poslije određenih aktivnosti.
»Ima još drugih pitanja koja se moraju usuglastiti, ali mislim da to nećemo uspjeti zakonom, zato što različite države imaju svoj različiti pristup izvancarinskoj zaštiti, a on se odnosi na carinska dokumenta kod nas. Primjerice, ako roba ide za Englesku treba imati ponovno certifikate koji se tiču samo Engleske i pravila njihovih inspekcija, kad ide u EU treba imati certifikate koji se tiču EU, tako posebno ima Švicarska, Skandinavija, muslimanske zemlje, Rusija. Premda to nije problem carine, taj problem se otvori na carini koja ne smije propustiti robu bez certifikata. Sada je, recimo, problem izvoza repromaterijala, voća i povrća u Rusiju, jer proizvode mora pratiti certifikat o tomu kako je on tretiran – je li tretiran nekim zabranjenim proizvodom? Ako taj dokument nije priložen, carina neće propustiti robu. Ali carina nije kriva, kriv je onaj tko je to trebao pripremiti. Zbog toga se mora puno raditi na edukaciji kadrova i ljudi u poduzećima koja imaju svoje izvoze i uvoze, i osobito u špediterskim kućama, jer moraju ljudi biti spremni dati savjet onima koji to ne znaju ili nemaju te službe, a i ne može se bilo tko baviti izvozom i uvozom«, rekao je Vojinović.
Novi Carinski zakon omogućit će gospodarstvenicima da brže dođu do robe poslije prijave carinskoj službi, te da prijavljuju robu na osnovi nepotpune carinske deklaracije. Roba će se cariniti i praznicima, kao i po isteku radnog vremena, a pojednostavljena deklaracija kod izvoza podrazumijeva da se roba ne zadržava na granici, što znači da nema troškova skladištenja, već ide ravno u proizvodne pogone, a carinsku ispravu može zamijeniti knjigovodstvena. Pravo da preuzmu dio carinskih poslova imaju i kompanije koje su se do sada u vanjskotrgovinskim poslovima pokazale kao pouzdani partneri, kojima se može vjerovati i koje prethodno potpišu sporazum s carinikom i tako steknu pravo ovlaštenog izvoznika.
S. Mamužić