Arhiv tekstova

Hrvatska zajednica u Vojvodini u pravnom je smislu nova manjina, te kao takva u traženju svoga puta u očuvanju nacionalnog identiteta prolazi faze izgradnji institucija, samoprepoznavanja, prezentiranja svojih tradicijskih vrijednosti, razvijanja i unaprjeđenja kulturnih praksi u drugim područjima. Jedno od neotuđivih prava hrvatske, kao i svih drugih nacionalnih manjina je čuvanje, njegovanje i razvijanje vlastite kulture i tradicije. Pojmom kulture obuhvatit ćemo područja duhovnog i materijalnog stvaralaštva, što omogućava šire poimanje kulturnih događaja i kulturnih proizvoda. 

 

Istraživanja u cilju samoprepoznavanja

 

Područje kulture u vojvođanskih Hrvata disperzirano je prostorno sa slabim ili jedva vidljivim poveznicama što rezultira međusobnim nepoznavanjem, odvojenim planiranjem, bez saznanja o tome što rade drugi subjekti u kulturi. Ovo je jedan od razloga za istraživanje provedeno u oblasti kulturnih manifestacija Hrvata u Vojvodini tijekom 2009. godine Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Istraživanje je imalo i druge ciljeve, od kojih su među važnijima dobivanje slike o naravi, broju i vrsti kulturnih manifestacija, evaluacija ostvarenih planova udruga kulture, stvaranje racionalnije slike o hrvatskoj kulturnoj sceni u Vojvodini te perspektiva kulturnog prostora i pitanje razvoja.

 

Metodološki pristup kulturnoj sceni

 

Kompleksnost kulture kao društvene pojave vidljiva je kroz duhovno i materijalno stvaralaštvo te se njeno praćenje proteže kroz široki prostor koji obuhvaća materijalnu proizvodnju, odgoj i obrazovanje, znanost i politiku, vjeru, stvaranje umjetničkih djela, način stanovanja i odijevanja. Hrvatska kulturna scena praćena je u medijima na hrvatskom jeziku (Hrvatska riječ, Zvonik, Radio Subotica /web suboticadanas.info/, web Zavoda /zkvh.org.rs/) bilježenjem medijskih napisa, njihovim razvrstavanjem, analizom i obradom te interpretacijom i zaključcima. Time je izbjegnut subjektivni pristup informacijama u kulturi a dobivena slika pokrila je prostor Vojvodine.

 

Čimbenici u kulturi i broj manifestacija

 

Kulturne događaje i kulturne proizvode u 2009. godini stvarale su hrvatske udruge, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i pojedinci te programi iz Hrvatske kojima su domaćini i kulturne institucije izvan hrvatske zajednice. Kulturne događaje, prepoznate kao hrvatske, proizvodili su i drugi subjekti (primjerice, Likovni susret, Gradska knjižnica Subotice, Zavičajna galerija »Dr. Vinko Perčić«, Generalni konzulat Republike Hrvatske i dr.). 

Zabilježene informacije činile su temelj za bazu podataka o kulturnim događajima u 2009., koja se sastoji od 487 bilješki. 

 

Vremenski ritam kulturnih događaja   (slika 1.)

 

Broj manifestacija varira od mjeseca do mjeseca, od dvadesetak u siječnju do pedesetak u prosincu. Prvih nekoliko mjeseci pokazuje smanjeno angažiranje organizatora i manji broj manifestacija koji se povećava polovicom godine, napose u ljetnim mjesecima. Vrste manifestacija pokazuju i moguće uzroke za ovakvo stanje budući da se početkom godine, kao i tijekom ljeta, održavaju poglavito manifestacije tradicijske kulture koje su financijski manje zahtjevne, a posljedica je to neravnomjernog stizanja financijskih sredstava organizatorima događaja. Mjeseci s najviše manifestacija pokazuju i najveći broj datumskih preklapanja događaja. Broj događaja neizbježno postavlja pitanje njihove vidljivosti u kakao unutar hrvatske zajednice tako i šire. Skoro pet stotina manifestacija ne prati jednaka vidljivost u medijima, kako u mjesnim, unutar zajednice, tako i šire, u Srbiji i u matičnoj državi. Struktura zabilježenih događaja upućuje na potrebu kategorizacije događaja, njihovo međusobno povezivanje kako tematski tako i prostorno. Broj zabilježenih događaja značio bi više od jednog događaja dnevno tijekom cijele godine, što neminovno postavlja pitanje njihove moguće posjećenosti pa i kvalitete.

 

Prostorna podjela događaja

 

Zabilježene događaje proizveli su spomenuti kulturni čimbenici diljem Vojvodine, što je prostorno podijeljeno na Suboticu i okolicu (11 udruga), Sombor i okolicu (3 udruge), Srijem (6 udruga), Podunavlje (7 šokačkih udruga) te Zemun i Beograd (3 udruge, iako ne ulaze u službeni prostor Vojvodine, njihov je rad sastavni dio jedinstvene kulturne scene). U realizaciju programskih aktivnosti dodaju se i organizatori izvan amaterske scene. Najveći broj kulturnih događaja zabilježen je u Subotici u kojoj je, sukladno broju, najveći broj takozvanih subjekata u kulturi. 

 

U idućem broju: Vrsta kulturnih manifestacija i programi za određene dobne skupine