Arhiv tekstova

26. lipnja 1568.

 

Osmanlijska posada je od 26. lipnja 1568. do 14. lipnja 1569. u utvrdi i palanki Sobočka – turski naziv za Suboticu – imala u svom sastavu 78 vojnika-konjanika.

 

26. lipnja 1842.

 

Rođen je Ivan Palić, svećenik, prosvjetni djelatnik, pisac udžbenika »Katekizam za pučku školu«, te glavni suradnik lista »Bunjevac«. Umro je 23. veljače 1885. 

 

26. lipnja 1860.

 

Rješenjem Kraljevskog namjesništva u Subotici je dopušteno postupno otvaranje potpune više gimnazije. Sukladno tomu Gradsko vijeće je odlučilo u školskoj 1861./62. godini utemeljiti peti razred gimnazije.

 

26. lipnja 1985.

 

Točno na svoj 63. rođendan preminuo je dr. Andrija Basch, istaknuti liječnik i publicist. Autor je popularno-znanstvene knjige »Božanstva hranitelji«.

 

27. lipnja 1876.

 

Rođen je Ivan Sarić¸ vrsni športaš, motociklist, automobilist, zrakoplovac, koji je 16. listopada 1910. godine na letjelici vlastite konstrukcije i izrade preletio nad današnjim subotičkim hipodromom oko tri kilometra. Umro je 23. kolovoza 1966. 

 

27. lipnja 1968.

 

Umro je Josip Šokčić Joso, pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. Uređivao je »Bunjevačke novine«, »Neven« i drugu periodiku. Suradnik je subotičkog lista »Napló« i dopisnik beogradskog »Vremena«. Napisao je opsežnu knjigu »Subotica pre i posle oslobođenja«, koja je tiskana 1934. Rođen je u Subotici 7. travnja 1902.

 

27. lipnja 1984.

 

U Zagrebu je pokopan Jakov Orčić, bivši novinar »Hrvatske riječi«, spisatelj, kulturni djelatnik. Koautor je zajedničke zbirke pjesama »3 x 20«, s Ivanom Pančićem i Antom Zolnaićem, te samostalne sveske stihova »Začeće gorčine«. Rođen je 1927.

 

28. lipnja 1756.

 

U sjedištu Bačke županije proglašeno je plemstvo Jerolima Vukovića, njegove žene Marije i djece im: Ane, Adalberta, Jerolima, Marije, Stane i Tome. U Tavankutu je i danas u upotrebi toponim – Vuković kraj.

 

29. lipnja 1890.

 

Rođen je Pere Tumbas Hajo, glazbenik, skladatelj, kapelnik Tamburaškog orkestra Radio Beograda uoči II. svjetskog rata, aranžer, pedagog, umjetnik na tamburici. Autor je petnaestak kola i valcera, desetak koračnica i oko 140 popularnih narodnih pjesama, igara i drugih skladbi. Umro je 5. ožujka 1967.

 

29. lipnja 1926.

 

U Subotici je rođen Stipan Marušić, istaknuti političar, po struci pravnik. Aktivno sudjeluje u NOP-u, a nakon oslobođenja obnašao je niz odgovornih dužnosti. Biran je za predsjednika Narodnog odbora grada, potom Sreskog narodnog odbora. Od 1952. do 1954. ravnatelj je »Hrvatske riječi«. Od 1962. do 1973. obnaša vodeće dužnosti u AP Vojvodini. Bio je, pokraj ostalog, predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine i predsjednik Pokrajinske narodne skupštine. Umro je 23. veljače 1974.  

 

30. lipnja 1876.

 

Pješacima je predana novopopločena dionica ulice od zgrade Đure Manojlovića, prijeko od Prokešove palače do Segedinske kapije. Kaldrmisanje Somborskog puta okončano je prosinca iste godine, a glavnog gradskog trga srpnja 1879. 

 

30. lipnja 1941.

 

Mađarske okupacijske vlasti su na dio subotičkog atara, južno od grada, počeli naseljavati Székelye (Sikuli) iz Bukovine u Erdélyu. Od Žednika i drugih naselja, iz kojih su prognani srpski kolonisti, formirano je desetak sela s 13.500 duša. U jesen 1944. ovi su doseljenici preseljeni u Tolnajsku i Baranjsku županiju.

 

30. lipnja 1968.

 

Prvim takmičenjem najboljih risara u Subotici su započele obnovljene svetkovine žetvenih praznika »Dužijanca ‘68«. U nadmetanju risara najbolja je bila ekipa iz Đurđina.

 

1. srpnja 1730.

 

Po naređenju Ratnog savjeta Carskog dvora pukovnik Bartolomej Hardvick, zapovjednik segedinske utvrde, izdao je dokument o tome da su franjevci vlasnici kaštela (utvrde) unutar Subotičkog vojnog šanca. Istoga dana počelo je preuređenje utvrde u crkvu.

 

1. srpnja 1743.

 

Predstavnici grada Sveta Marija (Subotica) predali su pukovniku Menzelu 114 konja, a nešto kasnije Feštetićevskoj pukovniji još 35 konja. Osim toga, Carskom dvoru je uplaćena svota od 12.000 forinti na ime doborovoljnog priloga carskoj blagajni, kako je to bilo utanačeno ugovorom između grada i Kraljevske komore. 

 

1. srpnja 1950.

 

Poslije godinu dana gradnje završena je Ljetna pozornica na Paliću. Nalazi se usred borika, nedaleko od najstarijeg tenis-kluba. Kapacitet joj je 1.000 gledatelja. U to vrijeme je isticano kako je jedna od najljepših u zemlji. Građena je prema projektu arhitekte Bolte Dulića.

 

2. srpnja 1828.

 

Poslije zvona, u toranj novog zdanja Gradske kuće postavljen je veliki sat. Podizanjem nove Gradske kuće, druge po redu u Subotici, započelo je u proljeće 1826., a okončano je 1827. Završni, temeljni kamen postavljen je tijekom veljače 1828. godine. 

 

2. srpnja 1948.

 

»Hrvatska riječ« je objavila Izjavu Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije povodom Rezolucije Informacionog biroa komunističkih partija (IB) o stanju u KPJ. Time je i u Subotici, kao i drugdje, počeo javni, politički, idejni i drugi obračun sa svim neistomišljenicima, navodnim protivnicima službene politike KPJ. Žestoka čistka bolno je pogodila mnoge najistaknutije ličnosti iz redova svih ovdašnjih naroda, a osobito hrvatsku inteligenciju i brojne stvaratelje.

 

2. srpnja  1972.

 

Umro je dr. Matija Evetović, profesor, znanstvenik, spisatelj, poznati javni djelatnik, između dva svjetska rata jedno vrijeme dogradonačelnik, ravnatelj Muške gimnazije, jedan od čelnika Gradskog muzeja. Suradnik je »Hrvatske enciklopedije« Mate Ujevića i autor više monografija. Kapitalno djelo mu je »Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata«.