Arhiv tekstova

Ljeto obiluje bobičastim voćem, dozrelim na toplom ljetnom suncu: borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz i brusnice. Te biljke rastu samoniklo kao šumsko voće, ali i kao kultivirane, pitome vrste uzgojene u vrtovima ili na plantažama. Svojim sočnim, mekanim i ukusnim plodovima odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima. 

Bobičasto voće smanjuje rizik od nastajanja nekih vrsta karcinoma, poglavito: želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Najviše takvih flavonoida, među kojima je antikancenogeni kvercetin, sadržavaju pokožice ribiza, borovnice i crnoga grožđa. Stoga se savjetuju za jačanje imunološkog sustava kod slabokrvnosti i umora i za ublaživanje različitih alergijskih i upalnih simptoma. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom isto tako u svoje jelovnike mogu uvrstiti bobičasto voće koje je niskokalorično, a bogato biološki vrijednim tvarima, važnim za regulaciju metabolizma. Bobice je najbolje konzumirati baš onakve kakve ih nalazimo u prirodi: svježe i bez dodatka industrijskog šećera.

Borovnica - sadržava flavonoid antocijan od kojeg potječe modroplava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, taninom, jabučnom i limunskom kiselinom. U listu ima arbutina koji pomaže brzom zarastanju rana. Ekstrakt borovnice se savjetuju i osobama s dijabetesom. Utječe na poboljšanje vida, poboljšava prokrvljenost retine te usporava degenerativne procese na oku. Dokazana je njezina djelotvornost i kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela. Sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik.

 

Brusnica - svojim crvenim bobicama ujedno je najbogatija antioksidansima (A, C vitamin) i tvarima s P-vitaminskim djelovanjem. Vitamin P ili rutin poznat je po tome što popravlja prokrvljenost i kapilarnu cirkulaciju. Listovi brusnice bogati su glikozidima koji djeluju povoljno u terapiji kroničnog katara mjehura i mokraćnih putova. Sok od bobica savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama urinarnog trakta. Također se savjetuje i tijekom trudnoće. Brusnica, dakle, djeluje kao prirodni antibiotik.  

 

Šumska jagoda - zeljasta je trajnica koja se posebno izdvaja svojim mirisom, bojom i okusom. To je omiljeno šumsko voće pastira, planinara, izletnika i drugih ljubitelja prirode. U terapijske svrhe koristi se plod, list i korijen biljke. Jagoda obiluje vitaminom C. Bogata je i nekim vitaminima B skupine (B1, B2, B6) te sadržava malo folne kiseline i vitamina E. Od minerala najviše ima kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima. Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči. Pitome jagode, osim vitamina C, imaju i mnogo kalija i mangana koji su važni za rast, metabolizam i živčani sustav. Njihov okus odlično se slaže s mliječnim proizvodima kao što su: jogurt, mlijeko, vrhnje ili sladoled. 

 

Malina - ima zrele plodove koji sadržavaju limunsku i jabučnu kiselinu, tanine, pektin te minerale: kalij, kalcij, fosfor i željezo. U ljekovite svrhe koriste se plodovi i listovi maline. Sadrži vitamine A i C. Malina je, kao i borovnica, prikladna za dijetalnu hranu kod osoba koje imaju dijabetes, kao i kod osoba sklonih upalama sluznice želuca. Sirup maline ili čisti nerazrijeđeni sok od maline može se dati kod povišene tjelesne temperature i groznice, pa je omiljen poglavito kod djece. 

 

Kupina - je široko rasprostranjena i samo u Europi je poznato nekoliko stotina vrsta. Kupina se, kao i malina, najviše uzgaja u vrtovima, ali najmirisniji plodovi s karakterističnom aromom rastu kao samonikli grmovi u slobodnoj prirodi, najčešće u šumama. Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi, listovi i korijen. Plod od minerala najviše ima željeza, kalija, kalcija, fosfora i magnezija, a od vitamina vitamin C i karoten (provitamin A). Zreli plodovi koriste se u pučkoj medicini kao dobro sredstvo za jačanje želuca, djeluju umirujuće te se savjetuju onima koji pate od nesanice. 

 

Crni ribiz - kao vrsta najčešće se koristi u narodnoj medicini iako, ovisno o sorti, bobice mogu biti i žute ili crvene boje. Zreli plodovi bogati su biološki vrijednim tvarima, osobito organskim kiselinama, mineralima i vitaminima. Crni ribiz je najbogatiji vitaminom C i ima ga oko 200 do 230 mg, što je gotovo dva puta više nego u plodu limuna ili naranče. Plod sadržava i dosta vitamina A te neke vitamine B skupine (B1, B3, B6). Plod se koristi i prerađen za izradu soka, kompota, pekmeza i marmelada, a od njega se pravi i ocat, vino i likeri. Plodovi crnog ribiza savjetuju se kod iscrpljenosti i slabokrvnosti, za jačanje prirodne otpornosti organizma, za poticanje teka te ublaživanje želučanih i crijevnih tegoba.