Arhiv tekstova

RADOVI NA IZGRADNJI PLINOVODA KOD VERUŠIĆA U ZASTOJU

Povjerenstvo radi procjenu štete

 

Članovi gradskog povjerenstva formiranog radi procjene štete koja je nastala ili će nastati na njivama zbog radova na izgradnji plinovoda prošle su subote obišli trasu u dužini od 7 kilometara od Bikova, odnosno, od aerodroma prema autocesti. Prema riječima člana povjerenstva Milana Radaka, na ovoj trasi, na kojoj bi uskoro trebali početi radovi, ima oko 40 vlasnika i suvlasnika zemljišta, i sada se pregovora s njima, odnosno s korisnicima zemljišta, da se izvođaču dopusti kopanje. Trasa će preko njiva prolaziti u širini od 12 metara, a kopat će se do 1,20 metara dubine. 

Podsjetimo, početkom svibnja zemljoradnici s Verušića zaustavili su radove »Telefonije« na kopanju i postavljanju plinskih cijevi, jer je ovo poduzeće, suprotno prvotnom dogovoru, trasu plinovoda pomaknulo na nekim mjestima i do 30 metara unutar njiva. Zemljoradnici su tvrdili kako ih je »Telefonija« obmanula, jer im je prilikom potpisivanja suglasnosti bilo rečeno kako će trasa plinovoda prolaziti tek 2 metra uz atarski put. U Telefoniji su, pak, tvrdili kako u to vrijeme nisu znali da je atarski put u Republičkom geodetskom zavodu bio kategoriziran kao regionalna cesta. Zavod za urbanizam je prema toj dokumentaciji i uvjetima izgradnje, prema kojima plinovod visokog tlaka mora biti udaljen 30 metara od regionalne ceste, tako i napravio projekt i izdao urbanističke uvjete. O ovoj promjeni, međutim, nitko nije našao za shodno obavijestiti i poljoprivrednike preko čijih je njiva počelo kopanje i izgradnja. Tek pošto su zemljoradnici zaustavili bagere onemogućavajući daljnje radove, Telefonija je otpočela razgovore s njima, a provjerom službenih podataka u JP »Putovi Srbije«, koje je inače vlasnik regionalnih i magistralnih cesta, ispostavilo se da je spomenuti atarski put ipak lokalni. Sada bi »Putovi Srbije« trebali pokrenuti postupak promjene kategorije ceste u zemljišno-knjižnom ulošku, a potom bi Zavod za urbanizam trebao načiniti nove urbanističke uvjete. Tako će se trasa plinovoda visokog tlaka u ovom dijelu Verušića zapravo vratiti na prvotno planiranu. 

Inače, od početka radova 2007. godine AD Telefonija je izgradila distribucijsku plinsku i telefonsku mrežu na područjima 12 prigradskih mjesnih zajednica, a krajem prošle godine otvoreni su radovi na izgradnji razvodnog plinovoda visokog tlaka u dužini od oko 28 kilometara kojim se naselja trebaju povezati i stvoriti se uvjeti za opskrbu plinom. Ovaj plinovod kreće s Verušića u blizini aerodroma i razvija se u dvama pravcima – prema Mišićevu i prema Novom Žedniku. Pravac od Mišićeva treba pokriti mjesne zajednice Bajmok, Tavankut, Ljutovo, Malu Bosnu i Đurđin, a drugi će pokriti Stari i Novi Žednik, istočno Čantavir, Bačko Dušanovo, Višnjevac i potom se vraća na Verušić i Bikovo. Na cijeloj trasi ima oko 600 ugovora o suglasnostima vlasnika parcela na kojima će proći plinovod, a povjerenstvo za procjenu štete treba obići cijelu trasu i utvrditi štetu na njivama i usjevima koja će nastati zbog radova. Član povjerenstva Josip Kujundžić kaže kako bi prema trenutačnim cijenama na tržištu odšteta mogla iznositi približno 70.000 dinara po jednom hektaru ugažene pšenice. Radovi na izgradnji su za sada u zastoju.   

S. M.

 

Općine se nisu suglasile oko lokacije Regionalnog deponija

Odlučit će Vlada RS

 

Općine koje sudjeluju u projektu Regionalnog deponija nisu postigle suglasnost oko mjesta njegove izgradnje, te će tako, prema Zakonu o upravljanju otpadom, konačnu odluku o lokaciji donijeti Vlada Republike Srbije. Lokacija između Bikova i Oroma nije prihvaćena jer su predstavnici Kanjiže na Skupštini Društva Regionalnog deponija zahtijevali da se za ovaj objekt pronađe mjesto koje je pet kilometara udaljeno od naseljenih mjesta i svih ostalih objekata. 

Prijedlog za dvije moguće lokacije, od kojih su stručnjaci dali prednost onoj između Bikova i Oroma, upućen je Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostorno planiranje i očekuje se da konačna odluka bude donesena do kraja ovog mjeseca. 

Ineče, nedavno usvojenom Strategijom za upravljanje otpadom predviđeno je da se do 2019. godine otvori 26 regionalnih centara u Srbiji, a stručnjaci su naveli kako su neki od njih već u izgradnji i da će se njihovim otvorenjem na bolji način tretirati otpad koji svakodnevno nastaje. 

Pomoćnik ministra okoliša i prostornog planiranja Aleksandar Vesić izjavio je kako se puštanje u rad tih regionalnih centara očekuje u sljedećih 10 godina, a neki su već u izgradnji, kao što su u Somboru, Subotici, zatim Novom Sadu, Pančevu, Vršcu koje će moći početi s radom već do 2014. godine. Stručnjaci navode kako će prvih 12 centara biti otvoreno do 2014. godine, ostali do 2019. godine, a cilj je najprije obavljati primarnu selekciju svega što ima uporabnu vrijednost – papir, staklo, drvo, a nakon toga adekvatno zbrinjavanje odredjenih vrsta otpada. 

Mrežom od 26 centara bio bi prije svega obuhvaćen komunalni otpad, a predviđeno je i otvorenje regionalnog deponija za više općina gdje bi se odlagao otpad koji bi prethodno prošao separaciju.

 

Izbor za najljepši vrt i balkon

Uljepšajmo svoje okruženje

 

U sklopu akcije »Veliko spremanje Srbije«, Javno komunalno poduzeće »Čistoća i zelenilo« organizira izbor najljepšeg vrta i balkona, s ciljem podizanja ekološke svijesti i kulture življenja u gradskom okruženju. Pravo sudjelovanja u izboru imaju vlasnici vrtova ili balkona na području grada Subotice, a nagrade će se dodijeliti u dvjema kategorijama – najljepši vrt i najljepši balkon. 

Prijave koje trebaju sadržati osobne podatke, adresu i kontakt telefon vlasnika vrta ili balkona, mogu se poslati na adresu JKP »Čistoća i zelenilo«, Atille Józsefa 4, putem e-maila: zakonkurs@gmail.com, ili dostaviti osobno, najkasnije do 6. srpnja, nakon čega će odabrano povjerenstvo obići teren i 16. srpnja proglasiti pobjednike. Uz prijavu je potrebno priložiti do tri fotografije, ne starije od mjesec dana, a podrobnije informacije mogu se dobiti na broj telefona: 620-423. 

 

Sjednica Skupštine grada

Stipendiranje studenata 

iz gradskog fonda

 

Pravo na stipendije iz gradskog proračuna u maksimalnom iznosu od oko 7000 dinara moći će ostvariti 50 studenata koji imaju prebivalište na teritoriju grada i koji studiraju na fakultetima čiji je osnivač država. Ovu odluku o stipendiranju studenata usvojili su vijećnici Skupštine grada na sjednici održanoj u utorak, 15. lipnja, a njenom je usvajanju prethodila dugotrajna rasprava o tome jesu li na taj način uskraćena do sada stečena prava Mađara, s obzirom na smanjeni broj studenata koji se financiraju, te da o tome, za razliku od dosadašnje prakse, odluke ne donose tri nacionalne zaklade: »Dezső Kosztolányi«, »Bela Gabrić« i »Antonije Hadžić«. Obrazlažući odluku pomoćnica gradonačlenika Ljubica Kiselički rekla je kako osnivanje gradskog fonda pruža jednaku šansu svim studentima bez obzira na nacionalnost, te da će pilikom bodovanja za rang liste prednost svakako imati studenti koji govore više jezika. Ona je istaknula i kako grad treba financirati uspješne studente iz deficitarnih struka.

Skupština je usvajila i odluke o imenovanju novih članova školskih odbora u subotičkim osnovnim i srednjim školama, a vijećnici  Saveza vojvođanskih Mađara uputili su primjedbe da u nekoliko srednjih i osnovnih škola od devet članova odbora nema nijednog pripadnika mađarske zajednice. Vijećnici Skupštine grada usvojili su i Plan detaljne regulacije za dio teritorija Mjesne zajednice Mali Bajmok. Riječ je o 53 hektara površine koja se odnosi na budući industrijski park, kao i dio kojim se reguliraju prometni uvjeti oko njega. 

Iako je bila najavljena, s dnevnog reda je skinuta točka koja se tiče propisivanja uvjeta držanja domaćih i egzotičnih životinja na teritoriju grada, a u lokalnoj samoupravi je rečeno kako je to  učinjeno kako bi se vlasnicima i organizacijama izašlo u susret i organiziralo prethodno na tu temu javnu raspravu. 

Usvojena je i odluka da Grad izdvoji 13 milijuna dinara jednokratne pomoći za 523 radnika »Zorke«. 

 

Obilježena godišnjica deportacije subotičkih Židova

Počast stradalima u logorima

 

Povodom godišnjice deportacije subotičkih Židova, u srijedu 16. lipnja položeni su vijenci u dvorištu Sinagoge, te kod spomenika stradalih Židova kod Javnih skladišta. Subotički su Židovi 16. lipnja 1944. deportirani iz geta u tranzicijske logore, a potom u koncentracijske logore širom Europe. Od oko 6 tisuća Židova, koliko se procjenjuje da ih je bilo u Subotici prije Drugog svjetskog rata, više od 5 tisuća stradalo je u holokaustu.

U Zagrebu, Zaprešiću i Mariji Gorici

Dani Ante Kovačića

 

U Zagrebu, Zaprešiću i Mariji Gorici 1. i 2. lipnja održani su 26. dani Ante Kovačića i 24. susret Ivica Kičmanović na kojima je sudjelovalo 280 učenika i njihovih mentora iz osnovnih škola iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. U sklopu Dana organiziran je susret Ivica Kičmanović za učenike koji su se natjecali literarnim i novinarskim radovima o djetinjstvu i školovanju, na koji  je pristiglo 1012 radova. Među nagrađenima i pohvaljenima su i dvije učenice osmih razreda iz Vojvodine: Marina Crnković iz Osnovne škole »Matija Gubec« čija je mentorica Grozdana Vucelić, i učenica Kristina Ivković iz Osnovne škole »Ivan Milutinović« iz Subotice, mentorice Biljane Horvat. Budući su pohvaljene učenice bile zauzete pripravama za razredbeni ispit, svečanosti dodjele nagrada prisustvovali su Grgo Stantić i Veronika Vojnić Mijatov, učenici tavankutske škole »Matija Gubec«, te direktorica Stanislava Stantić-Prćić i župnik Franjo Ivanković. Kao i svake godine, za goste je priređen bogat program: razgovor s književnikom Hrvojem Hitrecom, posjet Zaprešiću i knjižnici koja nosi Kovačićevo ime, posjet književnikovom rodnom kraju, koncert, itd. Organizator manifestacije je Matica hrvatska Zaprešić.  

 

Odgođen stečaj u »Fidelinki«

Pokušaj izvansudske nagodbe

 

Punomoćnik AIK Banke, koja je predložila pokretanje stečaja u »Fidelinki« DD, zatražio je odgađanje otvaranja stečaja za 30 dana kako bi se vjerovnici pokušali izvansudski nagoditi s Fidelinkom i time izbjeći stečaj. Privredni sud je odgodio ročište i zakazao ga za 28. srpnja. Ukoliko se vjerovnici i Fidelinka izvansudski nagode, o tome će obavijestiti sud. Nagodba će omogućiti deblokadu računa i normalno poslovanje, a ročište neće ni biti održano. Račun Fidelinke blokiran je 366 dana, a radi se o iznosu od nepunih 700 milijuna dinara. Fidelinka praktički predstavlja upravu tvrtke. Kćeri tvrtke poput, primjerice, pekare, posluju bez zastoja i nisu u blokadi.  

 

U SUBOTICI ĆE BITI OBNOVLJEN MOSTIĆ ZA KOJI JE VEZAN ZANIMLJIV OBIČAJ

Legenda o Gabrić ćupriji

 

Premda Gabrić ćuprija već desetljećima ne postoji, i danas živi legenda i običaj da mladoženja preko ovog mostića prenese mladu kako bi imali dobar brak. Ovaj će prostor na Prozivci tijekom ljeta dobiti potpuno novi izgled zahvaljujući subotičkom poduzetniku Tomislavu Vojniću, generalnom direktoru »Europetrola« koji će financirati izgradnju Gabrić ćuprije, o čemu je s gradonačelnikom Sašom Vučinićem popisao dogovor. 

Prema ovomu dogovoru u parku na Prozivci bit će izgrađen mostić i malo improvizirano jezero, a vrijednost ove investicije je oko 10 milijuna dinara. Park u ovom gradskom dijelu s višekatnicama uređen je prije dvije godine, kada su projektantska kuća »Suport« i njhov arkitekt Paola Milodanović napravili i projekt nove Gabrić ćuprije s malom fontanom i jezercem veličine 30 s 11 metara. Inesvtitor Vojnić kaže kako je i sam svojedobno, kada se ženio, svoju suprugu prenio preko Gabrić ćuprije, te ističe kako je zahvalan na mogućnosti da poslije 20 godina poslovanja u Subotici iza sebe ostavi trag koji će naslijediti i buduće generacije. Gradonačelnik Vučinić izrazio je nadu da će ovaj primjer biti poticaj i drugim gospodarstvenicima za društveno odgovorno poslovanje. 

Dobar poznavatelj običaja i povijesti ovih krajeva Alojzije Stantić objašnjava kako je ćuprija svojedobno pripadala izvjesnoj obitelji Gabrić, te je bila vrlo prometna jer se nalazila kod gradske kapije, a preko mostića se moralo prijeći ako se išlo u Sentu.

»Gabrić ćuprija je bila poznata i po starinskom običaju da se ovdje poslije vjenčanja zaustave kola i fijakeri, i onda mladoženja svoju mladu prenese na rukama preko ćuprije, a naši stari su govorili kako je to zato da bi ona ostala vjerna. Međutim, taj običaj vuče svoj korijen još od starih Rimljana kod kojih je bio adet da mladoženja od sreće preko kućnog praga unosi svoju mladu. I taj običaj nošenja mlade preko praga ili nekog predmeta nije vezan za to da bi ona ostala vjerna ili ne, nego radi sreće u braku«, objašnjava Stantić.

On dodaje kako je mostić ovdje bio izgrađen preko kanala koji se protezao od Gradske kuće, duž Prvomajske ulice i ulijevao se u Palić: »Još mi je djed pripovijedao, a on je bio rođen 1886. godine, kako se sjeća da se, kad je bio mlad, tržnica nalazila kod spomenika Sv. Trojstvu u blizini Gradske kuće, te se prelazilo preko mostića, a to je taj kanal na kojemu se nalazi Gabrić ćuprija.«

Priča o Gabrić ćupriji proteže se do prve polovice 19. stoljeća, a prema nekim objašnjenjima ima korijen u narodnom običaju ugovorenih vjenčanja kada je nevjesti bilo zabranjeno prvog tjedna braka posjetiti roditelje, kako bi se lakše navikla na novu kuću.

Nova Gabrić ćuprija trebala bi biti završena do 15. kolovoza, odnosno do Dužijance, kada se obilježavaju žetvene svečanosti. 

S. M.

 

SLJEDEĆEG TJEDNA POČINJE EKSPROPRIJACIJA ZEMLJE NA IPSILON KRAKU

Uz nagodbu brzo, bez nagodbe sud

 

Tijekom obilaska radova na »Y« kraku Koridora 10, prošloga je tjedna ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić rekao kako je zadovoljan dinamikom radova na toj točki i istaknuo da je planirano do nove godine završiti krak od Subotice do Kelebije, te da se rokovi moraju poštovati. Istodobno, brojni su se sugrađani, vlasnici njiva i zemljišta preko kojih se izvode radovi, žalili i obraćali Službi za imovinsko-pravne odnose Gradske uprave, jer eksproprijacija nije urađena, a na usjevima i zemlji pričinjava se šteta.  

Šefica službe Ana Lacković kaže kako će rasprave o eksproprijaciji početi 23. lipnja, jer je gradska služba tek u petak, 11. lipnja, dobila prve predmete. Poslije toga u zakonskom roku od 8 dana zakazane su rasprave koje će se voditi pred Službom za imovinsko-pravne poslove, a stranke u postupku su Javno poduzeće »Putevi Srbije« i s druge strane vlasnici od kojih se eksproprira zemlja. 

»’Putevi Srbije’ su nam dostavili 71 predmet za katastarsku općinu Bikovo s imenima vlasnika nekretnina, brojem parcela i točnim dijelom parcele koji se oduzima, i praktički na temelju Zakona o eksproprijaciji počinje oduzimanje tog zemljišta. Ako je ranije već obavljena zamjena između Ministarstva poljoprivrede i fizičkih osoba, onda će se raditi administrativni prijenos na državnoj zemlji, znači od države se isto tako rješenjem oduzima to zemljište za potrebe autoceste ili ipsilon kraka«, objašnjava Ana Lacković.

Ona kaže kako su mnogi vlasnici iskoristili mogućnost zamjene koju je radilo Ministarstvo poljoprivrede, da je bilo dosta njih koji su dragovoljno dolazili i tražili drugu zemlju, te kaže kako očekuje da će i na budućim raspravama biti onih koji neće tražiti novac već drugo državno zemljište. 

»Na predstojećim raspravama će biti predmeti onih vlasnika koji nisu zamijenili zemljište, i sada ćemo ići na eksproprijaciju s tim da će JP ‘Putevi Srbije’ nuditi za to odgovarajuću naknadu na temelju procjene porezne uprave«, kaže Ana Lacković te dodaje, kako očekuje da će »Putevi Srbije« vlasnicima njiva nadoknaditi i štetu na usjevima.

»Svaka stranka će se na raspravi izjasniti hoće li dati zemlju po ponuđenoj cijeni i eventualno tražiti naknadu za štetu. Na raspravi će biti i zastupnici ‘Puteva Srbije’ koji će se, da tako kažem, cjenkati pred nama kolika je ta šteta. Ako dođe do neslaganja onda Uprava donosi rješenje o eksproprijaciji, a o naknadi će odlučivati sud. To će biti onda razdvojen postupak. Za one koji dođu do nagodbe donosimo rješenje i vrlo brzo se plaća, a oni koji ne prihvate za cijenu sporit će se na sudu, ali mislim da će takvih biti malo«, kaže Ana Lacković.