Arhiv tekstova

Pripadnici 18 nacionalnih zajednica u Republici Srbiji u prošlu su nedjelju izabrali nove sazive svojih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Neposredno su, na izbornim mjestima, svoje vijećnike izabrali birači albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, bunjevačke, češke, egipatske, grčke, mađarske, njemačke, romske, rumunjske, rusinske, slovačke, ukrajinske i vlaške manjine, dok su vijećnici hrvatske i slovenske zajednice izabrani na elektorskim skupštinama. Jedina zajednica koja nije uspjela niti posrednim putem izabrati svoje nacionalno vijeće je makedonska, jer u trenutku glasovanja na skupštini nije bilo dovoljno elektora, pa će pokušaj biti ponovljen.

I pokraj brojnih nepravilnosti o kojima su mediji javljali tijekom izbornog dana, posao je uspješno okončan i nacionalne zajednice u zemlji imaju nova vodstva za iduće 4 godine. Izlaznost je bila solidna, od ukupno 436.334 birača upisanih u posebne biračke popise glasovalo je njih 54,47 posto. Glasovalo se u 161 općini na 883 biračkih mjesta. Zakonski rok za konstituiranje novih saziva nacionalnih vijeća je 29. lipnja.

 

OD PONOSA DO GORKOG OKUSA

 

Najzanimljivije je bilo na izborima u najvećim manjinskim zajednicama – mađarskoj i bošnjačkoj. Tamo je već i predizborna atmosfera bila podgrijana, da bi kulminirala na sam dan izbora, kada su s pojedinih biračkih mjesta do medija stizali prigovori na neregularnost. Najčešće se prigovaralo da su rješenja o imenovanju članova biračkih odbora dijeljena tek u subotu navečer, umjesto 48 sati prije početka glasovanja, zbog čega nekoliko biračkih mjesta nije moglo biti otvoreno na vrijeme, dok je bilo slučajeva i da neki građani, iako su uredno registrirani, nisu bili na popisu. Mediji su javili i kako je bilo pokušaja pojedinih nositelja lista da uđu na biračko mjesto i razbiju kutiju za glasovanje. Lider Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor, čija je lista Mađarska sloga nadmoćno pobijedila sa 76,88 posto glasova, izjavio je kako na izborima »nije bila prisutna ni minimalna doza ili dovoljna doza ozbiljnosti«, te da je »uglavnom sve proteklo s veoma gorkim okusom u ustima i s grčem u stomaku«. Dodao je kako misli da to »nije dobro za čitavu državu, jer to nije samo manjinsko pitanje«.

Nezadovoljstvo je izrazio i nositelj liste Bošnjačka kulturna zajednica Muamer ef. Zukorlić, koji je, iako pobjednik s 48,67 posto osvojenih glasova, za neregularnost optužio »režim u Beogradu«, »režimske medije«, predsjednika Srbije Borisa Tadića i »njegove ministre Ugljanina i Ljajića«, Centralnu izbornu komisiju i policiju. 

S druge strane, ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić i potpredsjednica Vlade Vojvodine Ana Tomanova-Makanova izjavili su kako su manjinski izbori protekli u redu.

»Ako je i bilo tehničkih pogrešaka u provedbi izbornog procesa, pretpostavljam i vjerujem da će Centralna izborna komisija sve te probleme riješiti. Ali, ono na što smo ponosni to je da je izborni proces tekao besprijekorno. Ovi izbori pokazuju da Srbija jest multikulturna i multinacionalna zajednica«, rekao je Čiplić za Deutsche Welle. 

 

OZBILJNI PARTNERI 

DRŽAVE

 

Ovo su bili prvi izbori za manjinska nacionalna vijeća po Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, donesenim prošle godine. Prije toga nacionalna su vijeća funkcionirala s potrošenim mandatom, pa je to u nekim zajednicama stvaralo napetosti. Zakon je nacionalno vijeće definirao kao tijelo koje predstavlja nacionalnu manjinu u području obrazovanja, kulture, obavještavanja na jeziku nacionalne manjine i službene uporabe jezika i pisma, te koje sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja, osniva ustanove, gospodarska društva i druge organizacije iz ovih područja. Time je zakon nacionalnim vijećima dao značajne ovlasti u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta svake manjinske zajednice, no izbori su pokazali kako će ta vijeća u budućnosti imati i snažniju ulogu, te da se za njih vrijedi politički boriti. U izborima su sudjelovale gotovo sve stranke nacionalnih manjina, ali i pojedinci i skupine građana i članovi drugih političkih stranaka, najviše Demokratske stranke. Jednoj od bošnjačkih lista, upravo Zukorlićevoj, javnu je potporu dao i predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović.

Već dan nakon izbora pojedini su politički analitičari rezultate manjinskih izbora stavili u kontekst političke konfiguracije u Srbiji, posebice izdvajajući pobjede Mađarske sloge (SVM) i Zukorlićeve liste, obje vrlo kritički nastrojene prema Demokratskoj stranci.

»Pobjeda Pásztora i Zukorlića na izborima za nacionalna vijeća potvrdila ih je kao nacionalne lidere s kojima će i država i vladajuća stranka morati razgovarati ozbiljno, kao s partnerima, ako ne želi probleme«, izjavio je za Blic Dušan Janjić, direktor Etničkog foruma i čovjek koji važi za dobrog poznavatelja manjinskih zajednica. »Prvo će se otvoriti pitanje upravljanja i kontroliranja nacionalnih medija, koje će im vladajuća DS morati prepustiti, a odmah treba očekivati i mnogo snažnije zahtjeve da se formiraju etničke regije, da Sandžak bude jedna, nedjeljiva regija, a da sjever Bačke bude etnički distrikt u Vojvodini. Ako ne želi veće probleme, destabilizaciju i radikalizaciju prilika, država mora naći treći put suradnje s Mađarima i Bošnjacima.« 

Neki od promatrača mađarske i bošnjačke lidere već sada vide bližima SNS-u i Tomislavu Nikoliću nego DS-u i Borisu Tadiću, kako je to do nedavno bilo.

Demokratsku stranku osobito je prozvao nositelj liste Mađarska sloga i vjerojatno budući predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Tamás Korhecz, smještajući je među »razbijače zajedništva«, jer je »aktivno i s ogromnim sredstvima ušla u ove izbore kako bi pobijedila«. Uz DS, Korhecz je razbijačima nazvao i male mađarske stranke, koje se »zbog sujete sada bore s izbornim pragom«. Međutim, iz SVM-a su poručili i kako bi vladajuća koalicija okupljena oko DS-a trebala »radikalno promijeniti svoj odnos prema SVM-u, s kojim u posljednje vrijeme imaju narušen odnos u lokalnim samoupravama na sjeveru Bačke«, što bi mogla biti tanušna naznaka da prostora za dogovor još uvijek ima.

I Muarem Zukorlić je pozvao predstavnike Bošnjačke liste Sulejmana Ugljanina, koji je ministar u Vladi Srbije, te pojedince s liste Bošnjački preporod da im se pridruže, te da se pokušaju dogovoriti. Zukorlićeva lista, naime, ne može sama formirati vlast u nacionalnom vijeću, te joj je neophodan partner.

Zvonimir Perušić