Arhiv tekstova

Na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće održanim u nedjelju, 6. lipnja, lista kojoj je na čelu dr. sc. Slaven Bačić osvojila je većinu glasova i time joj je omogućeno da kandidira čelne pozicije u budućemu Vijeću. Dr. sc. Bačić kandidirat će se za predsjednika budućeg saziva  HNV-a i s obzirom na odnos snaga u Vijeću najvjerojatnije i obnašati tu dužnost u sljedeće četiri godine. S dr. sc. Bačićem smo razgovarali o njegovim temeljnim programskim usmjerenjima, ciljevima djelovanja i o tome kako vidi funkcioniranje budućega HNV-a.

 

HR: Hrvatska lista – DSHV i hrvatske udruge, kojoj ste vi na čelu, pobijedila je na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće. Slijedi konstitutivna sjednica HNV-a na kojoj ćete se kandidirati za predsjednika Vijeća. Koja su polazišta ili temeljne odrednice vašega programa?

Temeljne odrednice progama naše liste su izgradnja HNV-a kao funkcionalne, demokratski ustrojene i respektabilne institucije i njegova otvorenost za javnost; izravno financiranje programa iz kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika; dosljedno i beskompromisno zalaganje za provođenje manjinskih prava zajamčenih unutarnjim i međunarodnim propisima; konstruktivnost i prevaga pozitivnog pristupa; djelovanje HNV-a mora biti isključivo okrenuto svim subjektima u zajednici a ne biti svrha samom sebi; i na koncu, korištenje dosadašnjih iskustava.

 

HR: Koja je ključna zadaća HNV-a u sljedećem razdoblju?

Među ključnim zadaćama HNV-a u sljedećem razdoblju jest njegova daljnja normativna i kadrovska izgradnja. To najprije podrazumijeva usklađivanje temeljnih pravnih akata sa Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, ali ujedno i, polazeći od dosadašnje prakse i iskustava, stvaranje pravnih mehanizama koji će omogućiti učinkovito funkcioniranje HNV-a. No, učinkovito djelovanje jedne od najvažnijih profesionalnih institucija, kakav je HNV, zahtijeva i stručnu kadrovsku strukturu uposlenika, dužnosnika, ali i samih vijećnika, što držim jednom od najprioritetnijih aktivnosti!

 

HR: Koji će biti vaši glavni ciljevi djelovanja u budućem HNV-u?

Sâmo djelovanje HNV-a koje će provoditi vijećnici s naše liste bit će primarno usmjereno na dosljedno provođenje manjinskih prava zajamčenih Zakonom o nacionalnim vijećima, međudržavnim sporazumom između Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina, ali i drugim multilateralnim međunarodnim sporazumima kojima je pristupila Republika Srbija! Čini mi se važnim istaknuti kako su nam neka od zajamčenih prava još uvijek uskraćena (primjerice zajamčeni mandati uopće, ili pak obično implementiranje službene uporabe hrvatskoga jezika u selima), ili nam se ograničavaju (primjerice pravo na obrazovanje iz udžbenika na hrvatskom jeziku od strane nastavnoga kadra koji zna hrvatski jezik), ili se čak dosegnuta razina želi umanjiti (smanjenje opsega čujnosti radijskih postaja koje emitiraju program na hrvatskom jeziku). Stoga će cjelokupno djelovanje budućih vijećnika HNV-a s Hrvatske liste – DSHV i hrvatske udruge biti usmjereno na dosljedno i beskompromisno zalaganje za ostvarivanje svih ljudskih i manjinskih prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji u svim sredinama gdje žive, te na postizanje istinske ravnopravnosti Hrvata s pripadnicima drugih manjinskih zajednica, ali i svim ostalim građanima, uključujući i ostvarivanje punog nacionalnog integriteta i ljudskog dostojanstva pripadnika hrvatske manjinske zajednice. 

 

HR: Koje su udruge podržale vaš program?

Koalicijsku listu okupljenu oko DSHV-a čine i predstavnici više hrvatskih udruga, među ostalim, to su: HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, HKUD »Vladimir Nazor« iz Stanišića, HKUD »Ljutovo« iz Ljutova, HKUD »Lajčo Budanović« iz Male Bosne, HKPD »Đurđin« iz Đurđina, Pučka kasina 1878., Hrvatsko akademsko društvo, zatim HKUPD »Dukat« Vajska-Bođani, HKUPD »Matoš« iz Plavne, HKUPD »Mostonga« iz Bača i druge. Posebno bih želio naglasiti da je našu listu podržalo svećenstvo Srijemske biskupije i redovničke zajednice u ovoj biskupiji, što se vidjelo i po brojnosti elektora članova srijemskih udruga: Zajednica Hrvata »Ilija Okrugić« iz Zemuna, Zajednica hrvatske mladeži iz Zemuna, HKPD »Stjepan Radić« iz Novog Slankamena, HKPD »Tomislav« iz Golubinaca, HKPD »Jelačić« iz Petrovaradina, HKPD »Matija Gubec« iz Rume, HKC »Srijem« iz Srijemske Mitrovice, HKUD »Sveta Barbara« iz Iriga, HKD »Šid« u osnivanju…

 

HR: Kako biste ocijenili dosadašnji rad Vijeća? Gdje vidite najviše propusta i manjkavosti?

Mislim da više ne moramo govoriti u kategorijama eventualnih dosadašnjih propusta ili manjkavosti, već se moramo prije svega okrenuti budućnosti. Jedna od točaka našega programa jest korištenje dosadašnjih iskustava u radu, što podrazumijeva i dobra i loša. Eventualne manjkavosti, ne samo HNV-a nego i vijeća svih drugih manjina, rezultat su niza čimbenika, koji su uglavnom zajednički svim vijećima i rezultat su prije svega niza objektivnih okolnosti, primjerice nepravodobno donošenje propisa o izborima vijeća pa su se mandati manjinskih vijeća produžili i po nekoliko godina, što je prirodno izazvalo negativne posljedice u radu vijeća.

HR: Što bi trebalo mijenjati u radu HNV-a, i što ćete mijenjati ukoliko budete izabrani za predsjednika Vijeća?

HNV mora postati zbiljsko zajedničko predstavničko tijelo svih Hrvata u Srbiji, bez obzira iz kojih regija dolazimo – Bačke, Srijema, Banata ili Beograda. Iako zamišljen kao krovna hrvatska institucija u Republici Srbiji, HNV ne bi smio biti izolirani subjekt koji je svrha sam sebi, i koji je izdignut iznad svih ostalih hrvatskih institucija, osobito udruga, već jedino može biti mjesto na kojem se sve naše udruge i institucije trebaju i moraju susretati i ukrštati radi zajedničke dobrobiti. To je vrhunsko načelo na kojem se mora temeljiti rad cijeloga sustava HNV-a.

 

HR: Hoće li se mijenjati HNV organizacijski, u smislu broja uposlenika i slično? Hoće li buduće vodstvo biti stalno uposleno ili će kao i do sada obavljati taj posao uz svoj redoviti posao?

Već sam istaknuo kako je među vremenskim primarnim zadaćama HNV-a i izgradnja stručne kadrovske strukture uposlenika, dužnosnika, ali i samih vijećnika. Hoće li se to reflektirati i na ono  što ste pitali, još je prerano govoriti, no, u svakom slučaju, organizacijska strukutra mora biti usmjerena na dosezanje odgovarajuće razine kvalitete.

 

HR: Jedna od značajki rada prethodnog saziva HNV-a je bila puno svađa i sukobljavanja. Kako ćete osigurati da buduće Vijeće bude pravi Hrvatski dom, a ne samo Dom za neke?

Jedno od ključnih načela na kojem se ubuduće mora temeljiti djelovanje HNV-a, jest da on više ne smije biti mjesto gdje će se generirati sukobi i svađe u hrvatskoj zajednici i u kojem će se vršiti daljnje diobe našega narodnosnog korpusa, čega smo bili svjedoci u pojedinim fazama dosadašnjeg sedmogodišnjeg djelovanja Vijeća. HNV mora biti mjesto gdje će se razmjenjivati pa i sukobljavati mišljenja i stajališta, ali se ona mogu ticati jedino predmeta rasprave, a ne nečije osobnosti, čega smo, nažalost, također već bili svjedocima. Jedan od načina da se osigura da HNV ne bude mjesto destrukcije već konstruktivnih rasprava, jest već spomenuta normativna izgradnja HNV-a, tj. donošenje takvog poslovnika o radu HNV-a koji će na najmanju moguću mjeru svesti mogućnosti takvih zlouporaba. Također, u budućim tijelima HNV-a bit će mjesta za svakoga tko je spreman konstruktivno raditi u interesu zajednice i tko će staviti interese zajednice ispred osobnih intersa. Drugim riječima, drugu listu ne držimo poraženima, nego će i njihovi članovi ili podupiratelji imati mjesta u tijelima HNV-a, naravno, sukladno izbornim rezultatima.

 

HR: Kako ćete osigurati pravednost i transparentnost u financijskom poslovanju HNV-a?

Jedan od preduvjeta za to jest otvorenost HNV-a za javnost i njegovo prihvaćanje od drugih. Naime, HNV mora postati pravi Hrvatski dom, dom svih hrvatskih institucija, udruga, organizacija i svih pripadnika hrvatske zajednice u Republici Srbiji. To ne znači samo da njegova vrata moraju biti uvijek otvorena za sve navedene čimbenike, nego još i više: HNV mora nastojati svojim programskim aktivnostima približiti se svim našim ustanovama i svim ovdašnjim Hrvatima. Isto tako, to će se pokušati ostvariti i putem poboljšavanja komunikacije s javnošću, tako da HNV ne samo od strane pripadnika hrvatske zajednice bude prepoznat kao njihovo stvarno predstavničko tijelo, nego i da njegovo djelovanje bude što vidljivije u najširoj javnosti, izvan hrvatske manjinske zajednice. 

Hrvatske udruge možda najviše neposredno interesira da i na financijskoj ravni bude vidljivo kako HNV nije svrha sam sebi. To praktički znači da ćemo posebno nastojati ostvariti ono što Zakon o nacionalnim vijećima jasno propisuje: u redovitu nadležnost HNV-a ulazi i financiranje ili sufinanciranje programa i projekata u području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika i pisma! Dakle, osim što će davati mišljenja državnim tijelima na njihovim natječajima za financiranje programa i projekata iz ove četiri oblasti, novi saziv HNV će i izravno dodjeljivati sredstva iz vlastitoga proračuna, naravno pod točno utvrđenim uvjetima koji će biti uobličeni kroz dijalog sa svim zainteresiranim stranama i u navedenom procesu pravnoga institucionaliziranja.

 

HR: Dosta je kritika bilo upućivano i s vaše strane na indirektan ulazak Demokratske stranke u nacionalno-manjinska vijeća. Lista koju čine uglavnom članovi DS-a osvojila je 11 vijećničkih mjesta. Kako ćete s njima surađivati?

Nakon održanih izbora za manjinska vijeća, jasno je da je nepotreban pokušaj Demokratske stranke da ovlada manjinskim vijećima, osim u nekoliko slučajeva (osim rumunjskoga i slovačkoga vijeća, u kojemu je DS zadržao većinu koju je i ranije imao, čini mi se da je većinu osvojio još samo u romskome i bugarskome vijeću) doživio debakl. Pripadnici manjina, iako tradicionalni glasači tzv. velikih građanskih stranaka, kakva je i DS, to su prepoznali, te su na izborima za manjinska vijeća dominantno glasovali za autentične manjinske opcije. 

No, s druge strane, sudjelovanje pojedinih pripadnika manjina članova građanskih stranaka u manjinskim stvarima nikada nije bilo sporno, niti može biti sporno sve dok se ne pokušava instrumentaliziranje manjinskih vijeća za potrebe velikih stranaka. U tom smislu mislim da će se u radu HNV-a o ovome voditi računa te da će se u djelovanju dviju strana uglavnom uspjeti pronaći balans u radu.

 

HR: Postoje li prijedlozi za članove i predsjednika Izvršnog odbora koji uskoro trebaju biti izabrani?

Još je prerano govoriti o tome, osobito što konstitutivna sjednica još nije ni zakazana.

 

HR: Hoćete li ponuditi mjesto u Izvršnom odboru drugoj listi?

Već sam napomenuo da vijećnike druge liste ne treba držati poraženom listom, već da i oni trebaju imati mjesta u tijelima HNV-a, naravno, vodeći računa o rezultatima elektorskih izbora, ali i o samome programu koji provodimo. U tom smislu, za svakoga koji želi raditi u interesu zajednice ima mjesta, ali ne i za one koji bi eventualne pozicije koristili za generiranje sukoba, opstrukcije, za osobne promocije i interese neformalnh skupina moći, čega smo u prošlosti, nažalost, bili svjedocima.

 

HR: Koja je glavna linija razdvajanja između liste kojoj ste vi na čelu i druge liste i hoće li i kako to utjecati na rad budućeg saziva HNV-a? 

Mislim da su pripadnici manjina prepoznali osnovnu crtu razdvajanja između manjnskih lista i lista okupljenih oko DS-a, a to je manjinska autentičnost. Naime, dok je fokus velikih stranaka državna politika, dotle su manjinske stranke i organizacije fokusirane na manjinska pitanja. A ta se razlika vidjela i na našim elektorskim izborima, gdje su velika većina elektora, pa i vijećnika s Hrvatske liste – DSHV i hrvatske udruge bili ipak ljudi s neusporedivo većim i autentičnijim iskustvom u hrvatskoj manjinskoj zajednici u odnosu, prije svega na elektore, ali i kandidate za vijećnike s Hrvatske liste za europsku Srbiju, gdje je ta brojka bila ipak znatno manja. Kako je, pak, ova razlika manje izražena među samim izabranim vijećnicima s liste okupljene oko Hrvata iz DS-a, vjerujem da to ipak neće u prevelikoj mjeri utjecati na rad budućega HNV-a.