Arhiv tekstova

Privatizacija medija je zaustavljena i ostala je tamo gdje je i bila. I dalje imamo nefer medijsko tržište, ne postoji medijska strategija, i dalje imamo vrlo jak politički i ekonomski utjecaj na medije, izjavio je Dinko Gruhonjić, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine na tribini u Somboru. Tribina je održana prošlog petka u povodu predstavljanja knjige »Vojvođanski mediji – politički kompromis ili profesionalno izvještavanje«. Riječ je o analizama koje su u posljednjih godinu dana uradili Žužana Serenčeš i Siniša Isakov.

 

Discipliniranje 

novinara

 

»Mogu kazati kako je bilo puno novosti u posljednjih godinu dana, ali, na žalost, ovo je još jedan dokaz kako novosti nisu uvijek nešto što nosi dobru konotaciju«, rekao je Gruhonjić te opisao trenutačno stanje u medijima: »Privatizacija je zaustavljena i ostala je tamo gdje je i bila. I dalje imamo nefer medijsko tržište, ne postoji medijska strategija, iako nam je obećavaju strani eksperti, i dalje imamo vrlo jak politički i ekonomski utjecaj na medije, drugim riječima imamo situaciju dirigiranog kaosa koja se u posljednjih godinu dana samo produbila. U ovom momentu u Srbiji imamo, vjerovali ili ne, više od 200 piratskih radijskih postaja što se umnožilo geometrijskom progresijom, a to je još jedan otežavajući faktor za medije koji papreno plaćaju svoje dozvole. Siguran sam kako je ovaj dirigirani kaos apsolutno smišljena stvar kako bi se mediji mogli lakše disciplinirati, ucjenjivati, cenzurirati i lakše autocenzurirati.«

Siniša Isakov je konstatirao kako je za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića bilo više slobodnih medija nego danas, deset godina nakon takozvanih demokratskih promjena. 

Novinar Radio Sombora Siniša Stričević naglasio je kako bi cilj ovoga skupa trebao biti da se po prvi put donese zajednički zaključak, jer je i ranije bilo tribina, opservacija, mišljenja i publikacija.

»Trebali bismo donijeti zajedničku deklaraciju koja bi bila značajan korak prema spasu javne riječi«, predložio je Stričević. Medijska kuća iz  koje dolazi Siniša Stričević privatizirana je još 2007. godine, a nakon nepunih šest mjeseci ugovor o prodaji je raskinut. Od tada Radio Sombor jedva preživljava, kuću je napustila gotovo polovica uposlenika, a ove je godine isplaćena samo jedna minimalna plaća. Uposlenici su uputili gradonačelniku i predsjedniku Skupštine grada Sombora pismo u kojem navode kako će za nekoliko dana potpuno prekinuti emitiranje programa zbog neizdrživog stanja. Traži se da se pronađe kupac radija ili model za preuzimanje dijela vlasništva od strane grada, kako bi javno informiranje građana na srpskom i jezicima nacionalnih manjina moglo normalno funkcionirati.

»Vjerujte, ovdje nikome nije do šale. Postali smo ljudi bez prihoda i iz godine u godinu je sve gore. Ljudi bez prihoda su u robovlasništvu dobivali barem za jelo i piće, a mi niti to«, rekao je Stričević.

 

Mediji pred stečajem

 

Žužana Serenčeš tvrdi kako je situacija u vojvođanskim medijima iznimno dramatična. 

»Sedamdeset posto medija u Vojvodini je u ovom trenutku pred stečajem. To je podatak koji nam je priopćila pokrajinska tajnica za informacije prije tjedan dana. Čini se kako su stvari stigle do točke kada mi sami više ne možemo dopustiti iščekivanje da politička elita radi svoj posao. Sami moramo pokušati javnim angažmanom, javnim apelom, pritiskom i vlastitim prijedlozima utjecati da se čitav proces otkoči«, smatra Žužane Serenčeš. Ona je u knjizi izvještaja NDNV-a pisala o informiranju na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini i deetatizaciji, te je navela i nekoliko podataka o situaciji u manjinskim medijima.

»To je informativni segment za koji je ambijent proteklih godina s mnogim koracima u značajnoj mjeri promijenjen. Ovdje je također dramatična situacija s nejasnim perspektivama. Podsjećam kako je neriješen mehanizam za budućnost tog informiranja u elektroničkim medijima bio formalni razlog zaustavljanja procesa privatizacije. S druge strane, prenošenjem osnivačkih prava na manjinska nacionalna vijeća urađeni su rezovi s do kraja nesagledivim posljedicama za te medije. Još uvijek nemamo potpun uvid u to koliko je, zahvaljujući tim koracima, i taj segment informiranja u većoj mjeri slobodan i neovisan, što je u osnovi bila početna ideja«, kaže Serenčeš.

Glavni tajnik NDNV-a Nedin Sejdinović smatra kako bi financiranje medija na jezicima nacionalnih manjina trebalo biti regulirano Ustavom, te da je alternativa, kada ti mediji ne bi bili pod ingerencijom nacionalnih vijeća, da se financiraju iz nekog drugog fonda, ili da se na financiranje manjinskih medija usmjeri dio novca prikupljen od RTV pretplate.

Predstavnici somborskih medija su na ovoj tribini iznijeli više kritika nego prijedloga kako riješiti sadašnju situaciju u vojvođanskim medijima. Glas su podigli i predstavnici privatnih medija. Suvlasnica Televizije Spektar Zorica Bakić  izjavila je kako će pred domaćim i međunarodnim sudovima tužiti državu koja ne poštuje zakone koje je sama donijela i time nanosi financijski gubitak medijima. Iako su frekvencije za radijske i televizijske programe podijeljene prije četiri godine, u eteru se još uvijek mogu čuti piratske postaje koje ne plaćaju nikakve dažbine, dok su legalni emiteri dužni plaćati sve obveze. 

Zlatko Gorjanac