Arhiv tekstova

Uporaba hrvatskog jezika u radijskim i televizijskim emisijama koje se produciraju u Vojvodini, kao i u tiskanom mediju je na zadovoljavajućoj razini, ocijenio je doc. dr. Petar Vuković na znanstvenom koloviju, gdje je predstavio rezultate istraživanja koje je proveo u trima medijima: tjedniku Hrvatska riječ, programu na hrvatskom jeziku Radio Subotice i televizijskoj emisiji »TV tjednik«, koja je emitirana do 1. ožujka.

Na IX. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, održanom 4. lipnja u Subotici s temom »Hrvatski jezik u Vojvodini – kako ga njegovati?«, doc. dr. Petar Vuković je predstavio i istraživanje kvalitete hrvatskog jezika u nastavi u vojvođanskim školama. Istaknuo je specifičnosti sociolingvističkoga položaja hrvatskoga jezika u Vojvodini i ključne izazove s kojima se susreću oni koji žele njegovati hrvatski jezik u Vojvodini.

 

Sociolingvistička situacija hrvatskoga jezika u Vojvodini

 

»Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ustanovilo kakav se hrvatski jezik upotrebljava u javnim situacijama u Vojvodini i da bi se locirali ključni izazovi za sve nas koji želimo njegovati i poboljšati hrvatski jezik u javnim situacijama«, rekao je doc. dr. Petar Vuković i objasnio kako se istraživanje ticalo jezične uporabe u medijima i školama. Osim spomenuta tri medija, gdje je istraživanje proveo na koncu prošle godine, istraživanje u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu, OŠ »Matko Vuković« u Subotici i Gimnaziji »Svetozar Marković«, također u Subotici, proveo je tijekom veljače ove godine. 

»Moramo biti svjesni nekih elemenata sociolingvističke situacije hrvatskoga jezika u Vojvodini, po čemu je zapravo položaj hrvatskoga jezika u Vojvodini poseban. Jedna stvar je iznimno slabo poznavanje vlastitih lokalnih i nacionalnih kulturnih tradicija, nestabiliziran kolektivni identitet, a trebamo imati u vidu da je u pitanju disperzirana zajednica koja čini većinu samo u malom broju naselja, znači pripadnici hrvatske manjinske zajednice iznimno su izloženi komunikacijskim situacijama na većinskom jeziku. Otegotna okolnost je da je većinski srpski jezik genetski i strukturno blizak hrvatskomu, a jezični je utjecaj lakše ostvariti, i na kraju, iznimno je važna stvar da pripadnici većinske zajednice nemaju pozitivan stav prema hrvatskoj zajednici i hrvatskomu jeziku«, rekao je doc. dr. Petar Vuković i naglasio, kako kulturne prakse pokazuju da manjinske zajednice moraju osigurati potporu većinske zajednice u kojoj žive, ako žele uspjeti. 

Doc. dr. Petar Vuković naveo je tipologiju interferencija. Najmanje ih je kod korištenja riječi za stručno nazivlje, a više u općem leksiku. Javljaju se ekavizmi, a interferencije se javljaju i u glasovnim i gramatičkim posebnostima.

»Manjinski jezici izloženi su interferenciji s većinskim jezikom. No, ako znamo gdje su interferencije najčešešće, možemo ih osvijestiti. Jezična razina u trima medijima koje sam analizirao prilikom ovog istraživanja je dobra. Problemi ne nastaju kada je u pitanju kontrolirana situacija s mogućnošću priprema. Problemi se javljaju u situacijama s otegotnim okolnostima, primjerice, ako se tekst piše prema izvorima na srpskom jeziku. Takvim tekstovima treba obratiti najviše pažnje. Problemi se javljaju i kada se sugovornik u razgovoru služi srpskim jezikom. U takvoj situaciji se može nesvjesno skliznuti u srpski jezik i tada se javlja uporaba srpskih jezičnih obilježja. Nekonzistentnost u uporabi hrvatskog jezika javlja se i u slučaju spontane nepripremljene govorene situacije.«

 

Nastavnicima potrebna trajna jezična edukacija

 

Vanjski suradnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata doc. dr. Petar Vuković pratio je nastavu u školama i gimnaziji tijekom dva radna dana, a proveo je i anketu.

»Što se tiče škola, rezultati ankete pokazuju kako veliki broj nastavnika koji rade u nastavi na hrvatskome zapravo nije motiviran. I na tome se mora poraditi, jer ne bi trebalo raditi toliko nastavnika koji nisu zainteresirani za uspjeh nastave na hrvatskom jeziku. Primjerice, u Osnovnoj školi ‘Matko Vuković’ 39 posto nastavnika se u anketi izjasnilo da su željeli raditi u nastavi na hrvatskome, dok se 55 posto nastavnika izjasnilo da rade u nastavi na hrvatskome, jer je to škola tražila. Ipak, veliki postotak nastavnika je odgovorio da je obrazovanje na hrvatskom jeziku potrebno. Na pitanje: što bi moglo poboljšati nastavu na hrvatskome, nastavnici u školama i gimnaziji su odgovorili kako su potrebni jezični i stručni seminari, suradnja s hrvatskim školama i stalni jezični savjetnik, dok su učenici odgovorili da profesori trebaju govoriti hrvatski, a naveli su i putovanja u Hrvatsku. Što su realistična očekivanja? Moramo njegovati hrvatski jezik kao medij formalne komunikacije. Trebamo osigurati priručnike i edukaciju primjerene potrebama govornika hrvatskoga u Vojvodini. Moramo biti svjesni da je interferencija sa srpskim stalna i očekivana. Ono što možemo napraviti je osvijestiti u kojim situacijama i u kojim jezičnim sredstvima do nje dolazi, te je na taj način ograničiti«, rekao je doc. dr. Petar Vuković i istaknuo, kako se u medijima treba inzistirati na kontroliranosti komunikacijske situacije i osigurati stalnu stručnu potporu, dok u školama i gimnaziji ne bi smjeli raditi nastavnici koji nisu položili ispit iz hrvatskoga jezika, a potrebna je trajna jezična edukacija i obnavljanje dopusnice.

Zvonko Sarić