Arhiv tekstova

Potrebni su zajednički nastupi hrvatskih kulturnih udruga u obliku smotri, te bi trebalo osmisliti i realizirati godišnju prezentaciju ukupnog stvaralaštva u nekoj od grana stvaralaštva kako bi se postigla veća vidljivost cjeline kulture vojvođanskih Hrvata, zaključeno je na trećem radnom susretu predstavnika hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini, koji je održan 5. lipnja u Subotici u prostorijama Hrvatske čitaonice. 

Susret je održan u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a tema susreta je bila analiza stanja kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini i naznaka perspektiva, te problemi i pomoć u preregistraciji hrvatskih udruga u Vojvodini.

 

Stanje kulturne scene 

 

Analizu stanja kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini i naznake perspektive izradila je i predstavila samostalna stručna suradnica u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. 

»Ciljevi ovog istraživanja su identifikacija kulturnog prostora i subjekata u kulturi, utvrđivanje naravi, broja i vrsta kulturnih manifestacija, evaluacija ostvarenih planova udruga kulture, dobivanje racionalnije slike o hrvatskoj kulturnoj sceni u Vojvodini i na koncu naznačivanje perspektiva kulturnog prostora i pitanja razvoja«, rekla je Katarina Čeliković i objasnila kako su ovdašnji mediji na hrvatskom jeziku bili izvor informacija za istraživanje.

»Hrvatska kultura u Vojvodini u 2009. godini prezentirana je kroz rad udruga kulture i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a kulturne događaje prepoznate kao hrvatske proizvodili su i drugi subjekti. Ukupno je zabilježeno 487 događaja. Na temelju istraživanja provedenog početkom prošle godine, u Vojvodini je aktivno djelovalo 30 udruga u kulturi, koje u svom djelovanju imaju kulturu kao primarni cilj, od toga u Subotici i okolici 11, u Somboru i okolici 3, u Srijemu 6, u Podunavlju (šokačke udruge) 7 i u Zemunu i Beogradu, koji teritorijalno ne pripadaju Vojvodini, djelovale su prošle godine 3 udruge koje su surađivale s ostalim hrvatskim udrugama kulture. Najveći broj manifestacija i događaja na polju kulture bilježimo u Subotici i okolici – 255, zatim u Podunavlju, šokačke udruge – 92 manifestacije, slijedi Srijem – 70, Sombor i okolica – 47 i Zemun i Beograd – 23 manifestacije. Prema podjeli po granama stvaralaštva najviše je bilo događaja vezanih uz tradiciju i događaja u kulturi vezanih uz crkvu, te događaja u oblasti književnosti. Zabilježen je i velikih broj gostovanja naših udruga u Hrvatskoj i drugdje, dok je manji broj događaja vezan uz likovne manifestacije, kazališne predstave, film i glazbu«, rekla je Katarina Čeliković, nakon čega je na grafikonima prikazala i vrste i broj događaja po granama stvaralaštva, kao i broj tih događaja prema teritorijalnoj podjeli, a istaknula je na koncu izlaganja da bi manifestacije šireg značaja i zajedničko okupljanje oko većih projekata omogućilo zajednički nastup, čime bi se kulturni čimbenici predstavili svojoj vlastitoj zajednici, ali i široj kulturnoj javnosti, što bi omogućilo makar donekle izlazak iz medijske izolacije, kako u većinskim medijima u Republici Srbiji, tako i u Republici Hrvatskoj. 

 

Realizirati zahtjevnije 

zajedničke nastupe

 

Na susretu je uslijedio razgovor o mogućnostima razvoja kulturnih praksi i pitanjima vezanim za unapređenje kulture. Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov rekao je kako je kultura hrvatske zajednice u Vojvodini bogata po broju manifestacija i vidljiva na lokalnim kulturnim scenama, ali da postoje problemi kada je u pitanju vidljivost cjeline kulture vojvođanskih Hrvata.

»Naša kulturna scena mora biti funkcionalno povezana. Udruge trebaju i zajednički djelovati u istovrsnim aktivnostima. Takvu suradnju treba izgrađivati. Nemamo zajedničke godišnje nastupe naših udruga, festivale i smotre. Potrebno je realizirati zahtjevnije zajedničke nastupe, što bi pridonijelo  i većoj vidljivosti cjeline naše kulture. Trebalo bi osmisliti i realizirati godišnju prezentaciju ukupnog stvaralaštva u nekoj od grana stvaralaštva, primjerice, kazališnog ili glazbenog stvaralaštva i onda takvu smotru organizirati svake godine u nekom drugom mjestu. Inicijativa za zajednički godišnji nastup treba biti pokrenuta iz kulturnih udruga. Ako se možda želi organizirati smotra hrvatskih tamburaških sastava, onda bi voditelji tamburaških sastava u udrugama trebali artikulirati takvu inicijativu, a Zavod onda može pomoći u razvijanju takvog projekta, naravno, uz Hrvatsko nacionalno vijeće, jer bi takva smotra trebala biti stalno financirana od strane našeg Vijeća. Moramo imati jasan koncept smotre koju namjeravamo relizirati, a postojeće manifestacije ne smijemo dovoditi u pitanje.«

Predsjednik subotičke hrvatske glazbene udruge »Festival bunjevački pisama« Marko Sente istaknuo je kako kulturne udruge trebaju biti između sebe informirane o radu i da bi se trebalo utvrditi koje su aktivnosti nedovoljno razvijene.

»Predstavljena analiza pokazuje gdje smo dobri, a gdje slabi. Trebamo vidjeti kako da razvijamo određene aktivnosti. Naša glazbena udruga mogla bi pomoći da se formira koncept za realizaciju pokrajinske smotre hrvatskih tamburaških sastava, naravno uz suradnju s udrugama.«

Prijedlog o zajedničkim godišnjim nastupima udruga podržali su i predsjednik HKPD-a »Stanislav Preprek« iz Novog Sada Marijan Sabljak i predsjednik Upravnog odbora Zavoda za kulturu Dujo Runje. Marijan Sabljak je također naglasio kako bi trebala postojati još razvijenija međusobna suradnja hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini i da bi udruge trebale organizirati što više međusobnih gostovanja, dok je Dujo Runje među ostalim rekao kako bi pažnju trebalo obratiti na planiranje programskih aktivnosti u cilju postizanja raznovrsnosti i da treba popraviti nesinhroniziranost rada udruga, jer često dolazi do preklapanja programa.

 

Problematika 

kulturnih praksi

 

Tijekom razgovora djelatnica Zavoda za kuluru vojvođanskih Hrvata Ljiljana Dulić-Mesaroš rekla je kako se raspisuje mnogo natječaja koji za prioritet imaju zajedničke nastupe udruga i puno je veća vjerojatnost da se sredstva po natječajima dobiju za zajedničke projekte, a Katarina Čeliković je glede suradnje udruga navela primjer nedavno održanog sastanka voditelja dramskih skupina hrvatskih udruga na kojem je zaključeno kako postoji potreba za ustanovljavanjem festivala Dani pučkog teatra vojvođanskih Hrvata.

Probleme prilikom apliciranja udruga na raznim natječajima istaknuo je član Izvršnog odbora dosadašnjeg saziva HNV-a zadužen za kulturu Željko Pakledinac. »Apliciranje na raznim natječajima danas je glavni izvor prihoda kulturnih udruga. Često se događalo da su projekti imali manjkavosti. Za pisanje projekata kojima se želi aplicirati na natječaje, udruge se mogu obratiti za pomoć HNV-u, ali jedan broj udruga to ne čini.«

Značaj rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao novog čimbenika na hrvatskoj kulturnoj sceni, istaknuo je predsjednik HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora Mata Matarić.

»I prilikom ovog susreta Zavod je ponovno pokazao kako radi kvalitetno i ‘punom parom’. Prikazani podaci pomoći će u daljnjem radu kulturnih udruga, sada imamo precizan pregled stanja i možemo razmišljati o pitanjima vezanim za unapređenje naše kulturne scene. Podaci govore i o centralizaciji velikih manifestacija, a mislim da bi cijeli naš kulturni prostor trebao biti jednako tretiran, dakle i takozvane ‘provincijalne’ udruge bi trebale biti dovedene u fokus zbivanja.«

Govoreći o radu udruga kulture koje djeluju u seoskim sredinama predsjednik HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta Ladislav Suknović naglasio je važnost njihovog djelovanja, jer daju veliki doprinos očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. »Rad naših udruga koje djeluju izvan gradskih sredina veoma je važan za žitelje tih naselja, koji su pripadnici hrvatske manjinske zajednice, a stvaranje asocijacije hrvatskih kulturnih udruga doprinijelo bi unapređenju kulture vojvođanskih Hrvata.«

Predsjednik HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Stanišića Ivan Karan je rekao kako udruge trebaju razvijati komunikaciju s medijima na hrvatskom jeziku i obavještavati te medije o događajima koji slijede. Ivan Karan je istaknuo kako hrvatska redakcija na RTV-u nema dovoljno dopisnika za još kvalitetnije izvještavanje o aktivnostima udruga kulture i naglasio da se radijska emisija »Glas Hrvata« emitira na valovima Radio Sombora u produkciji udruge čiji je predsjednik i da tu emisiju ne sufinancira nitko drugi, pak čak ni Grad Sombor.

Na koncu razgovora Tomislav Žigmanov je zaključio kako najviše nedostaje zajedničko djelovanje udruga kulture u Vojvodini i da će to biti tema sljedećeg susreta u drugoj polovici godine.

Tijekom sastanka Ljiljana Dulić je predstavila način usuglašavanja statuta i preregistracije udruga u skladu sa Zakonom o udrugama, a Zavod je ponudio i pomoć u poslovima vezanim za preregistraciju udruga.

Zvonko Sarić