Arhiv tekstova

12. lipnja 1788.

 

Prema popisu općinara, u selu Šandor (Aleksandrovo) između lipnja 1788. i prosinca 1848. godine prvi birov (sudac) u ovom mjestu bio je Miško Aracki.

 

12. lipnja 1862.

 

Rođen je Ante Evetović Miroljub, svećenik, profesor filozofije, kateheta, pjesnik, publicist, javni djelatnik. Za života objavio je zbirku pjesama Sretni i nujni časi. Posthumno su mu objavljene još tri knjige. Umro je 24. veljače 1921.

 

12. lipnja 1947.

 

Iznenada je preminuo Ivan Malagurski Tanar, prozni i dramski spisatelj, prosvjetni i javni djelatnik. Školovao se u Subotici i Zagrebu. Bio je jedan od utemeljitelja i prvi urednik časopisa Klasje naših ravni, pokrenutog 1935.

 

12. lipnja 2004.

 

Hrvatsko nacionalno vijeće u Državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori usvojilo je nacionalne simbole – grb i zastavu. 

 

13. lipnja 1713.

 

Juraj Marković, sin legendarnog graničarskog kapetana Dujma Markovića, jednog od predvodnika zadnje velike doseobe Dalmata, odnosno Ilira (kasnije nazvanih Bunjevcima) u ove krajeve, upisan je među plemiće Bačke županije.

 

13. lipnja 1823.

 

Inženjer Josip Wüsstinger izradio je detaljnu kartu Rogine bare s okolicom. To je danas prostor na kojem se nalazi željeznički kolodovor. Karta sadrži prikaz lokacije mlinova, svih javnih zgrada i privatnih domova s imenima vlasnika.

 

13. lipnja 1960.

 

U prepunoj dvorani subotičkog Narodnog kazališta obilježena je 50. obljetnica umjetničkog i skladateljskog djelovanja Pere Tumbasa Haje, velikana narodne glazbe ovoga kraja, osobito bunjevačkih Hrvata. Na svečanom koncertu nastupio je veliki broj solista, orkestar s 40 tamburaša iz Subotice, te Veliki tamburaški orkestar Radio Novog Sada i drugi sastavi.

 

14. lipnja 1569.

 

Tijekom 976. godine hidžre, odnosno od 26. lipnja 1568. do 14. lipnja 1569. turska posada u utvrdi Sobočka, kako je tada nazivana Subotica, ima 78 vojnika pod zapovjedništvom Age Bajazita. 

 

14. lipnja 1903.

 

Pokrenut je dnevni politički list Délvidéki Napló, koji je vremenom, usprkos kraćim prekidima, izrastao u najmjerodavniji list u Subotici i njenoj široj okolici. Prvi urednik bio je Imre Dugović.

 

14. lipnja 1926.

 

Rođen je Lazar Merković, književnik, prevoditelj, pokretač i prvi urednik književnog časopisa Rukovet (1955.-1960.), prvi urednik srpsko-hrvatskog programa Radio Subotice (1968.-1972.), pokretač i savjetnik hrvatskog programa Radio Subotice (1998.). Objavio je više zbirki pjesama, dva romana i četiri bibliografije. Preveo je na desetine pjesničkih, književnih, znanstvenih i drugih djela s mađarskog na hrvatski i srpski jezik. Počasni je građanin Subotice, nositelj više tuzemnih i inozemnih odlikovanja.

 

15. lipnja 1738.

 

Sredinom mjeseca Subotički vojni šanac zahvatila je velika pošast – kuga. Grad je blokiran, na putovima i pustarama postavljene su karaule sa stražom i kontumaciona karantena koja je trajala 40 dana. Subotički su franjevci zabilježili da je epidemija odnijela 313 života, umrlo je 78 muškaraca, 54 mladića i dječaka, 89 žena i 92 djevojke.

 

15. lipnja 1924.

 

Okončana je velika dvodnevna svetkovina invalida koju je organizirala poznata javna djelatnica i spisateljica Mara Malagurski-Đorđević. Nakon dužih političkih trzavica, na ovim priredbama prvi put sudjeluju predstavnici svih ovdašnjih naroda: Hrvati, Mađari i Srbi.

 

15. lipnja 2000.

 

U Veneciji je otvoren VII. arhitektonski bijenale na kojem sudjeluju i subotički arhitekti i umjetnici: Viktorija Aladžić, Marija de Negri, Gabor Dömötor. Károly Gyömbér, Gordana Prćič-Vujnović, Ante Rudinski, zatim Eduard Kirbus, Antal Mihály, Gábor Farkas Urbán, Miroslav Bata Kapor, Feliks Lajko i drugi.

 

16. lipnja 1702.

 

U Segedinu je održan sastanak komisije za organiziranje buduće Potiske vojne krajine. Subotičkom vojnom šancu i gradu dodijeljeno je dvanaest prostranih pustara: Bajmok, Čantavir, Đurđin, Kelebija, Ludaš, Nagfény (Žednik), Šebešić, Tavankut, Tompa, Vantelek, Verušić i Zobnatica. 

 

16. lipnja 1992.

 

Pod tragičnim uvjetima preminuo je književnik, kulturni djelatnik, po obrazovanju klinički psiholog Ivan Pančić. Pisao je modernu poeziju, snažne osobne imaginacije, neobične po svježini poetskog izričaja i izvornosti. Bio je jedan od začetnika suvremene poratne lirike pisane štokavsko-ikavskim narječjem bunjevačkih Hrvata. Autor je osam knjiga pjesama i studije Kolera u Subotici 1873. Rođen je 11. prosinca 1933.

 

17. lipnja 1754.

 

Zbog nerodne godine kraljevski povjerenik Ferenc Redl dopustio je varošanima Svete Marije (Subotica) da prije vremena požnju potrebne količine žitarica. Koji dan ranije dodijelio im je stanovite količine brašna iz segedinskog skladišta radi ublažavanja oskudice u ishrani.

 

17. lipnja 1844.

 

Održan je javni skup na kojem je izabrano čelništvo i časništvo grada. Gradonačelnik je Josip Sarić, glavni sudac Josip Antunović, a gradski kapetan je Stipan Kulunčić. Odvjetnik je Stevan Blagojević, a nadbilježnik Franjo Zomborčević.

 

17. lipnja 1945.

 

Do sredine lipnja kroz trinaest subotičkih prihvatilišta za povratnike iz Njemačke i drugih zemalja prošlo je oko 50 tisuća ljudi. Gotovo svakom povratniku bio je dodijeljen paket s raznovrsnom hranom i drugim potrepštinama, kao dar Crvenog križa.

 

18. lipnja 1989.

 

U katedralnoj crkvi svete Terezije Avilske obavljen je svečani ceremonijal ustoličenja novog biskupa Jánosa Penzesa. Ovaj čin su predvodili: monsinjor Gabrielle Montalva, pronuncij Svete stolice pri Vladi u Beogradu, potom dr. Franc Perko, nadbiskup Metropolije beogradske, i monsinjor Matiša Zvekanović, dotadašnji biskup u mirovini.

 

18. lipnja 2000.

 

U HKC-u Bunjevačko kolo članovi dramskog odjela premijerno su izveli komad Vrag u selu Tavankutu. Dramski predložak izveden je prema priči L. N. Tolstoja – Prvi krčmar. Djelo je adaptirala i režirala spisateljica i dramaturginja Tatjana Pavišić.