Arhiv tekstova

5. lipnja 1761.

 

Rođen je Juraj Đuro Arnold, skladatelj, dirigent i spisatelj. Od 1800., pa sve do svoje smrti 1848. bio je zborovođa župne crkve svete Terezije Avilske, utemeljitelj prvog orkestra, glazbenog života i glazbene umjetnosti u gradu. Sakupio je i objavio zbirku bunjevačkih crkvenih pjesama »Pismenik iliti sakupljenje pisama različitih …« 

 

5. lipnja 1872.

 

Rođen je Edouard Hérriot, francuski političar i državnik, u više navrata ministar, predsjednik Vlade i Narodne skupštine Francuske. Za izvanredne zasluge kako za naš grad, tako i cijelu zemlju, nakon okončanja Prvog svjetskog rata, na sjednici Gradskog predstavništva 20. svibnja 1933. proglašen je počasnim građaninom Subotice.

 

5. lipnja 1977.

 

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, na Muškom štrandu svečano je proglašeno uspješno okončanje pothvata stoljeća – sanacija Palićkog jezera, te je njegova voda proglašena – zdravom. Tijekom šest godina, od 1971. u radove i opremu investirano je 4,5 milijardi dinara. 

 

6. lipnja 1781.

 

Po naredbi Kraljevskog namjesništva Ugarske, u Svetoj Mariji (Subotica) početak nove školske godine umjesto 1. rujna pomaknut je za 1. studenoga. Time je ljetni odmor produžen od početka srpnja do kraja listopada. 

 

6. lipnja 1934.

 

Radove na postavljanju ulične rasvjete u gradu, na raskrižju ulica Bunjevačke i Gundulićeve, okončao je gradonačelnik Ivan Ivković Ivandekić paljenjem prvih žarulja. 

 

6. lipnja 1991.

 

Velikim koncertom pod naslovom »Ova jedina Subotica« započela je višednevna središnja proslava 600. obljetnice od prvog pisanog dokumenta o Subotici. 

 

7. lipnja 1788.

 

U slobodnom kraljevskom gradu Maria Theresiopolis (Subotica) živi 20.708 stanovnika: 15.459 Ilira ili Dalmata – kako su se izvorno zvali Hrvati, odnosno tzv. katolički Raci – 3024 Mađara; 2063 Srba; 82 Židova i 80 Nijemaca. Po materinjem jeziku struktura je sljedeća: 17.043 Ilira/Dalmata, 3024 Mađara i 80 Nijemaca.

 

7. lipnja 1921.

 

Rođena je Ružica Vidaković, časna sestra Fides, spisateljica – piše pjesme, eseje i prevodi s francuskog jezika. Po završetku Učiteljske škole studira na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Objavila je zbirke pjesama »Pjesmom te slavim Gospodine« i »Hvalospjevi nade«.

 

7. lipnja 1991.

 

U izdanju Odjela za književnost i jezik Matice srpske u Novom Sadu i NIP Subotičke novine, objavljen je »Rečnik bačkih Bunjevaca«, čiju su građu, od preko 15 tisuća riječi sakupili i obradili književnici Marko Peić i Grgo Bačlija. 

 

8. lipnja 1759.

 

Gradsko vijeće Svete Marije (Subotica) zatražilo je od franjevačkog provincijala da poveća broj duhovnika koji svoju misiju obavljaju na ilirskom, to jest, kako se tada govorilo i pisalo – dalmatinskom jeziku. 

 

8. lipnja 1873.

 

Ministar unutarnjih djela Ugarske potvrdio je statut, a time i djelovanje Subotičkog katoličkog narodnog udruženja, koje je osnovano polovicom 1873. Privremeni predsjednik ove udruge bio je Ivan Probojčević.

 

8. lipnja 1953.

 

Počeo je Susret vojvođanskih profesionalnih kazališta, koji je okončan 8. srpnja. Na ovoj smotri pokrajinskog glumišta izvedene su 23 predstave, koje je odgledalo više od dvanaest tisuća ljudi, ili u prosjeku oko 500 gledatelja po izvedbi.

 

9. lipnja 1868.

 

Ministarstvo unutarnjih poslova Ugarske potvrdilo je pravila te tako i djelatnost Subotičke ženske udruge, utemeljene s proljeća iste godine. Za predsjednicu je izabrana Eulalija Zomborčević.

 

9. lipnja 1965.

 

Počeli su Peti internistički dani. Osim brojnih liječnika iz cijele zemlje, u ovim višednevnim susretima gastroenterologa sudjelovali su poznati i priznati medicinski stručnjaci iz Budimpešte, Praga, Segedina, Sofije, Torina i drugih značajnih svjetskih medicinskih središta. Utemeljitelj i animator Internističkih dana bio je renomirani liječnik, istraživač i znanstvenik primarijus dr. Vinko Perčić.

 

10. lipnja 1729.

 

Tijekom 18. stoljeća u Subotici su podignute tri bratovštine: Bratovština svetog oca Franje, Bratovština svetog Mihovila arhanđela i Bratovština kršćanskog nauka. Prve dvije bratovštine dokinute su 1786. Treća, Bratovština kršćanskog nauka, posebno za ilirski i posebno za mađarski jezik, prešla je u župnu crkvu, nakon osnutka Župe svete Terezije. 

 

10. lipnja 1864.

 

Rođen je Nikola Matković, istaknuti sportaš, rekorder u više disciplina, sportski trener i profesor gimnastike u subotičkoj gimnaziji. Njegov učenik bio je Đuro Stantić, svjetski rekorder u brzom hodanju 1905. u Berlinu, te pobjednik na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. Nikola Matković umro je 31. listopada 1946.

 

10. lipnja 1945.

 

Održana je skupština obnovljene Hrvatske kulturne zajednice bačkih i baranjskih Hrvata. Nakon plodne rasprave izabrana je nova uprava, na čelu s dr. Matijom Evetovićem. Potpredsjednici su Jelko Zlatarić, Antun Matarić i Blaško Stražarković; tajnici Ljudevit Vujković Lamić i Ivan Bošnjak. Blagajnik je Ento Ostrogonac, upravnik doma Ivo Stantić, a knjižničar Grgo Prćić.

 

11. lipnja 1860.

 

Zbog odbijanja uplate poreza državi pred Gradskom kućom je u jutarnjim satima postrojen vojni odred pod komandom jednog pukovnika, koji je namjeravao pod svaku cijenu ubrati porez, ako bude potrebno i uporabom vojne sile. Tadašnji kroničari su zabilježili: »Novovremena najezda Tatara«. Uzgred, država je gradu Subotici – više dugovala no što je potraživala!

 

11. lipnja 1993.

 

Odbornici Skupštine općine Subotica usvojili su prijedlog o izmjeni Statuta općine, po kojem su u službenoj uporabi u subotičkoj općini: srpski, hrvatski i mađarski jezik, sa svojim pismima. Naziv općine i pečat su također – trojezični.