Arhiv tekstova

Imamo i kadrove i udžbenike

Marina Crnković, ravnateljica OŠ »Matko Vuković«
u Subotici
Nitko se neće pokajati

»Do sada je bio organiziran jedan sastanak sa zainteresiranim roditeljima i dosta je roditelja izrazilo želju da upišu djecu u razrede na hrvatskom jeziku, što daje dobru nadu da neće biti problema oko formiranja razreda. Glede pak dosadašnjih iskustava i eventualnih problema, mogu reći da se nastava veoma dobro odvijala i da u našoj školi imamo jako dobra iskustva. Iz tog razloga mogu pozvati sve roditelje, koji možda imaju nekakvog straha ili pitanja, neka dođu u školu, neka pogledaju kako ta djeca rade. Imamo dobre učitelje i svakom bih preporučila da upiše dijete u razred gdje će učiti na materinskom jeziku. Kad smo bili u posjetu u Osijeku, dobili smo i viziju kako ćemo dalje, kako će se organizirati nastava u višim razredima. Smatram da tu neće biti nikakvih problema jer će učenici govoriti i hrvatski i srpski jezik, budući da je i srpski obvezan predmet, pa tako, ukoliko ne bude profesora za pojedine predmete na hrvatskom, oni će to slušati na srpskom jeziku. I sama sam u početku imala jednu dozu straha i opreza i nisam mogla prošle godine reći roditeljima, kako će biti organizirana nastava u višim razredima, sada mogu reći. Imamo kadrove koji sada predaju na srpskom, ali koji se žele dopunski obrazovati i položiti lektorat, i tako dobiti i službenu potvrdu da mogu predavati u hrvatskim odjeljenjima. Znači, ja mogu samo reći svim roditeljima, da ako upišu djecu u razrede na hrvatskom jeziku, neće se pokajati.«
Kalman Kuntić, ravnatelj OŠ »Matija Gubec«
u Tavankutu
Do­bri uvje­ti za
kva­li­tet­no obra­zo­va­nje

»Na održanom roditeljskom sastanku u vrtiću roditelji djece, koja pohađaju predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku, izjasnili su se da žele upisati djecu u razrede na hrvatskom jeziku, te vjerujem da će se formirati razred. Učiteljica imamo dovoljan broj i s kadrovima nema problema, niti s udžbenicima, jedino je opći problem da djece ima malo. No, ipak, vjerujem da neće biti većih problema. Ministarstvo nije dosada pravilo problema oko broja djece i otvarani su odjeli i s manjim brojem djece. Škola u Tavankutu se smanjuje, svake je godine sve manje djece, manje razreda i učenika u razredima. S druge strane, ovo je već treća godina kako postoje razredi na hrvatskom jeziku i dobro je da sada više nema otpora kao što je to bilo u izvjesnoj mjeri ranije, jer jednostavno to više nije novina, ljudima sada to postaje sasvim normalno. Prije toga su roditelji bili rezervirani i zbog problema s udžbenicima, ali sada to više nije problem, a osim toga razredi su manji i može se u njima ljepše raditi i lakše je postići kvalitetu obrazovanja.«
Ana Čavrgov, učiteljica
Bo­gat­stvo raz­ličito­sti

»Učiteljica sam hrvatskog odjela u školi »Matko Vuković« u Subotici i vodim desetero učenika. Program smo uspješno realizirali, a hrvatski jezik su djeca učila iz udžbenika i časopisa »Dječji tisak«, »Mali koncil« i »Prvi izbor«. Dosta je knjiga stiglo i od donatora iz Hrvatske. Trenutno vodim drugi razred koji nije obuhvaćen reformom, već se nastava odvija prema klasičnom programu. Djeca u drugom razredu uče ćirilicu, i mogu reći da nema nikakvih problema niti »brkanja« jezika, već nasuprot tome djeca pokazuju veliku osjetljivost za jezik, lako prepoznaju i automatski se prebacuju iz jednog jezika u drugi. Hrvatski jezik kao materinji jezik se radi pet sati tjedno, a srpski dva sata tjedno, a mogu kao izborni predmet učiti i mađarski kao jezik sredine. Prezadovoljna sam rezultatima našeg zalaganja, djeca su se sjajno pokazala i veliko je bogatstvo u toj različitosti da djeca mogu paralelno raditi na dva jezika. Trudila sam se i djecu što više angažirati u proslavama prigodom Božića, maškara i Uskrsa, kojima želimo poslati poruku mira i prijateljstva.«
Slavka Balunović, učiteljica
Vo­di­ti računa o upi­su

»Možemo biti zadovoljni i pohvaliti se lijepim odzivom djece u Tavankutu koja žele pohađati njegovanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u trećem i četvrtom razredu. Djeca su zainteresirana, aktivna i redovito urade svaki domaći uradak. Samostalno pripravljam program rada, a vježbamo iz čitanke na hrvatskom jeziku za 3. i 4. razred, slušamo CD-e na hrvatskom jeziku i koristimo različite dječje časopise. Trudim se na isti način organizirati edukaciju kao što se sprovodi njegovanje mađarskog jezika, ali smatram da su naša djeca u boljem položaju jer većinom doma govore ikavicom i vrlo su lako prihvatili ijekavicu. Djeca redovito sudjeluju na natječajima, nedavno smo poslali dva rada na natječaj u Rijeku pod nazivom ‘U mom srcu ima mjesta za sve’. Istakla bih učenicu Bernardicu Vojnić koja osvaja nagrade na natjecanjima recitatora. Ima dosta zainteresirane djece koja se žele naknadno upisati na njegovanje hrvatskog jezika, jer ispočetka roditelji nisu vodili računa o upisu, te očekujemo da nam se iduće godine priključi još djece.«
Ruža Spasojević, učiteljica
Ozbilj­no shva­ti­ti pro­gram

»Predajem njegovanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u školi »Matija Gubec« u Donjem Tavankutu. Na ovim satovima uči se pravilno govoriti hrvatski jezik, jer u domovima djece uglavnom se koristi ikavica i kod djece ponekad dolazi do miješanja ikavice, ijekavice i ekavice. Pojedine obitelji se sa mnom zajedno zalažu i to odmah ima pozitivne efekte. Smatram da su djeca stekla dobar temelj za treći razred. Djeca uče iz radne bilježnice ‘Na dječjem dlanu’ koje smo dobili kao poklon grada Zagreba, a matematiku vježbamo iz učila koja je propisalo i prevelo na hrvatski jezik Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Srbije. Lijepo surađujem s roditeljima, ali ove generacije su tek počeci, ne treba odustajati i smatram da roditelji trebaju ovaj program ozbiljno shvatiti.«

Tatjana Nimčević, učiteljica
Ma­te­ri­nski je­zik ili računa­la

»Vodim njegovanje hrvatskog jezika u prvom razredu i spočetka sam se trebala prilagoditi, jer sam predavala paralelno na dva jezika. Sada sam vrlo zadovoljna uspjehom i djeca su hrvatski jezik jako lijepo prihvatila. Aktivnosti djece organiziram kroz razne igre, bajke i priče, a koristimo i knjigu ‘Prvi koraci’, CD-e snimljenih bajki na hrvatskom jeziku i druga izdanja iz Hrvatske. Trudimo se djeci približiti jezik učenjem bajki i priča, te i organiziranjem maškara koje su željno iščekivala. Na slab odziv za upis na njegovanje hrvatskog jezika utjecalo je opredjeljenje roditelja da djecu upišu na satove računala naspram hrvatskog jezika. Nerijetko djeca, koja nisu upisana na njegovanje jezika, žele prisustvovati satovima. Bilo bi mnogo ljepše kad bi se više djece opredijelilo za njegovanje hrvatskog jezika.«

Đorđe Čović, učitelj
Učenje kroz igru

»Učitelj sam njegovanja hrvatskog jezika u Bikovu, imam veoma pozitivne dojmove, djeca su ovaj program prihvatila s oduševljenjem i imam jednu grupu učenika koji redovito dolaze. Plan rada provodimo pomoću mnogobrojnih igara i na taj način ih uvodimo u elemente hrvatskog jezika. Pri nastavi akcent sam stavio na upoznavanje jezika i na uporabu riječi, a djeca jako vole aktivnosti zagonetnih igara. Zadovoljan sam što je njegovanje jezika krenulo, a dobra volja postoji s moje strane i kod djece. Nadam se da će iduće godine biti mnogo više djece.«
Ružica Marijanušić, učiteljica
O običaji­ma Hr­va­ta

»Predajem njegovanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture djeci drugog, trećeg i četvrtog razreda u Tavankutu. Služimo se čitankama, udžbenicima ‘Zlatni klas’ i mnogim dječjim časopisima. Prije Uskrsa obrađivali smo prigodne tekstove o običajima Hrvata u više mjesta. Radimo dosta aktivnosti, pjevamo i crtamo. Djeca su jako lijepo prihvatila jezik i trudim se razvijati govor kod djece te im puštam priče na hrvatskom jeziku s trake. Iduće školske godine očekujemo upis djece na hrvatskom jeziku i na njegovanje.«

Slavica Skenderović, roditelj
Vr­lo sam za­do­volj­na

»Upisala sam dijete u razred na hrvatskom nastavnom jeziku i vrlo sam zadovoljna. Nastava je na razini privatne škole. Učiteljica Ana Čavrgov je posebno posvećena djeci. Najstarija kćerka mi pohađa nastavu na srpskom jeziku i mnogo sam više zadovoljna obrazovanjem na hrvatskom jeziku. Ove godine namjeravam upisati treće dijete u prvi razred na hrvatskom jeziku i očekujem još bolju organiziranost. Odluka da dijete upišemo u hrvatsko odjeljenje potekla je još iz vrtića ‘Marija Petković’, gdje smo dobili cjelovitu obavijest o svim aspektima obrazovanja na hrvatskom jeziku, te se nismo dugo dvoumili.«

Gordana Nimčević, roditelj
Pra­vo ko­je tre­ba is­ko­ri­sti­ti

»Veoma sam zadovoljna rezultatima koje primjećujem kod djeteta koje smo upisali u hrvatski razred. Smatram da je ljepša atmosfera i da djeca mnogo bolje mogu napredovati. Ove godine ću upisati i drugo dijete u prvi razred na hrvatskom jeziku. Prilikom upisa prvog djeteta učiteljica Ana Čavrgov nas je pozvala, te smo poslije kraćeg razmišljanja smatrali kako imamo potpuno pravo na upis i to je naš izbor. Željela bih da se ljudi ne plaše upisati dijete u odjele na hrvatskom jeziku. Ovo je naše pravo i treba ga iskoristiti.«
Priredile: J. Dulić i O. Perušić