28.05.2010
Subotička ekološka paradigma
Zaštita okoliša je, kao tema društvene i političke elite u Srbiji, dugo bila marginalizirana i pojavljivala se samo u slučajevima ekoloških incidenata i katastrofa, a svoje je mjesto počela zauzimati tek stabiliziranjem političkih prilika i okretanjem prema europskim integracijama, čulo se na prošlotjednoj tribini Agore, posvećenoj subotičkoj ekološkoj paradigmi. Članica Gradskog vijeća zadužena za komunalnu djelatnost i zaštitu životnog okoliša Suzana Dulić smatra kako je 2009. bila prekretnica, jer je usvojen set od čak 16 ekoloških zakona.
»Na te smo zakone čekali godinama i time je napravljen veliki korak u zemlji u kojoj je područje zaštite životnog okoliša potpuno neuređeno i kaotično«, kaže Suzana Dulić. »Međutim, tek kada ti zakoni počnu živjeti, znat ćemo koliko su oni dobri, što u njima treba mijenjati.«
Palićko jezero i dalje velik problem
Suzana Dulić skreće pozornost na specifičnosti koje određuju strategiju djelovanja u Subotici. Prva je činjenica da ovaj grad nema rijeku koja bi odvodila otpadne vode, zatim da se nalazi na Subotičko-horgoškoj pješčari koja je na samom europskom dnu po postotku pošumljenosti, te da imamo Palićko jezero koje se mora spašavati i revitalizirati. Iako je, kaže, sanacija Palićkog jezera 1971. godine počela samo tri mjeseca nakon proglašenja elementarne nepogode, danas je situacija bitno drugačija i moraju se zadovoljiti mnoge forme.
»Ono što je bitno je to da je napravljena studija na temelju koje će do konca godine započeti izrada tehničke dokumentacije, a već sljedeće godine možemo očekivati prve konkretne mjere. Ogroman projekt je i pročistač, koji je skoro završen, ali su grad, javno komunalno poduzeće i građani opterećeni kreditima. Riječ je o investiciji vrijednoj 17 milijuna eura, koja je neminovna. Dio gradske strategije je i rješavanje upravljanja otpadom, koje je trebalo biti pokrenuto puno ranije. Grad je još 2006. osnovao poduzeće Regionalni deponij, što je bio jako dobar put, ali smo se, nažalost, u međuvremenu negdje izgubili. Prvi smo krenuli u zemlji, ali nekako zaostajemo. Danas se u Srbiji već gradi 6 regionalnih deponija, a mi još uvijek nismo izabrali lokaciju. To je tema koja bi trebala nadvladati sve političke i osobne interese, jer je apsolutno interes svih građana«, kaže Suzana Dulić.
Ona dodaje i kako se istovremeno radi sanacija i zatvaranje gradskog deponija, koji se nalazi na svega 3 kilometra od središta grada i na kojem se godišnje odlaže 80.000 tona otpada godišnje. Ovaj deponij neće biti u potpunosti zatvoren, nego će biti skladište automobilskog, elektroničkog i električnog otpada, te se na tom mjestu već radi reciklažni centar gdje će otpad biti selektiran.
Posebno je pitanje ambrozije, koja iz godine u godinu svojim štetnim djelovanjem podriva zdravlje sve većeg broja ljudi u gradu, a Suzana Dulić najavljuje kako će ove godine mjerama protiv ambrozije biti obuhvaćene i poljoprivredne površine oko grada.
Složen proces upravljanja otpadom
Govoreći o obvezama koje predstoje zamjenica direktora Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) Nataša Đereg rekla je kako održivi koncept razvoja traži očuvanje životnog okoliša, solidarnost, pristojan život i standard, očuvanje resursa za buduće generacije, te provođenje ekonomskih aktivnosti u granicama u kojima to naš planet može podnijeti.
»U okviru CEKOR-a bavimo se lobiranjem, pomažemo lokalnim zajednicama i radimo na raznim strategijama na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini«, kaže Nataša Đereg. Ona dodaje kako su do sada sudjelovali u mnogim projektima, a upravo im je ovih dana stigla vijest kako im je prihvaćen projekt prekogranične suradnje s Hrvatskom, u kojem će se u sljedeće dvije godine u regiji sjeverne Bačke baviti reciklažom i selektiranjem otpada, a njihovi će partneri isto to raditi u regiji Osijeka.
Pokrajinski inspektor za zaštitu životnog okoliša Dragan Sekulić tvrdi kako je osnovni ekološki problem u Subotici – problem otpada.
»Bilo da je riječ o opasnom ili bezopasnom otpadu, radi se o veoma složenom procesu«, kaže Sekulić. »Kada bismo imali hijerarhiju upravljanja otpadom, smanjili bismo njegovu količinu koja je sada jako velika.«
Sekulić kaže i kako Subotica nema većih problema sa zagađenošću zraka, jer je veći dio industrije, ionako na klimavim nogama, pripojen na plinske sustave koji daje ekološki efikasne rezultate.
Z. Perušić