Arhiv tekstova Arhiv tekstova

KRONOLOGIJA od 28. svibnja do 4. lipnja

28. svibnja 1779.
 
Savjetnik Ugarske kraljevske komore Andrija Vlašić obavijestio je Gradsko vijeće Svete Marije da će 23. kolovoza, kao naimenovani kraljev povjerenik na svečanoj inauguraciji varoši Sveta Marija u red slobodnih kraljevskih gradova, doputovati u Suboticu. Budući da grad nije bio spreman za taj događaj, u Požun kod Vlašića je upućen nadbilježnik Antun Parčetić kako bi u Komori ishodio odlaganje za 1. rujna. Parčetićev put je bio uspješan. 
 
28. svibnja 1841.
 
Trodnevnim crkvenim slavljem započela je podjela subotičke Velike crkvene župe na tri nove: središnju u gradu - crkva svete Terezije Avilske, i dvije vanjske - župa svetog Roka i župa svetog Jurja u tzv. Senti, odnosno današnja Prozivka. 
 
28. svibnja 1955.
 
Utemeljen je Savez inženjera i tehničara Subotice, koji je u svom sastavu imao 67 diplomiranih inženjera i tehničara. Dva desetljeća kasnije, kada je već prerastao u Savez društava inženjera i tehničara, imao je čak 5.230 članova, od toga 623 diplomirana i pogonska inženjera, 1.800 tehničara i 1.632 visokokvalificirana radnika.
 
29. svibnja 1779.
 
Gradsko vijeće povjerilo je vijećniku Đuri Kopunoviću i ubiraču poreza Josipu Markoviću da na Peštanskom vašaru kupe opremu i pilo za svečani čin inauguracije Subotice u slobodni kraljevski grad. Kupili su 48 stolaca od tvrdog drveta presvučenih kožom, fotelje i veliki stol na rasklapanje, zatim po jednu bačvu tokajca i bijelog šomljanskog vina, te 100 čaša. Nisu zaboravljeni ni plavi svileni pojasevi za vijećnike, sablje za banderiste i druge potrepštine.
 
30. svibnja 1841.
 
U privremenim posvećenim crkvenim prostorijama u novim župama svetog Roka i svetog Jurja, u novu dužnost uvedeni su župnici Josip Bajić i Đuro Dubičanac. 
 
30. svibnja 1880.
 
U obitelji vlasnika putujućeg muzeja u Brašovu (danas Rumunjska) rođen je Aleksandar Lifka, pionir srednjoeuropske i jugoslavenske kinematografije. S bratom Karlom, već 1908. utemeljio je i otvorio prvo stalno kino u Subotici. Desetljećima je, osim projiciranja, snimao i filmove. Umro je 12. studenoga 1952.
 
30. svibnja 2000.
 
U 75. godini umro je Marko Fabčić, istaknuti sportski djelatnik, čelnik više športskih organizacija i klubova, nosilac nagrade »Jovan Mikić Spartak« i drugih priznanja.
 
31. svibnja 1699.
 
Za svoje značajne vojne zasluge u dugogodišnjem ratu protiv Turaka, Ivan i Jure Miković sa svojim obiteljima stekli su status plemića. 
 
31. svibnja 1924.
 
Na skupštini Proširenog senata slobodnog kraljevskog grada Subotice prisutnima je predstavljen novopostavljeni veliki župan i načelnik grada dr. Franjo Sudarević. Na istoj su sjednici senatori (vijećnici) dali suglasnost da se na štrandu kupališta Palić izgradi 180 kabina, te da se za taj posao izdvoji 200 tisuća kuna.  
31. svibnja 1945.
 
Nakon četveromjesečne stanke naš grad dobiva svoj dnevni list, bila je to »Slobodna Vojvodina«, glasilo Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Vojvodine u Subotici. Pisan je standardnim hrvatskim jezikom i tiskan latiničnim pismom. Na čelu uredništva bio je Osječanin dr. Dragutin Franković, dotadašnji urednik latiničnog izdanja »Slobodne Vojvodine« u Novom Sadu. 
 
1. lipnja 1921.
 
Doktor pravnih nauka Dragutin Kalor Stipić postavljen je za gradskog odvjetnika. Tu dužnost je obnašao do svibnja 1927., kada je postao gradonačelnik, tada još uvijek slobodnog kraljevskog grada Subotice. Bio je jedini ovdašnji gradonačelnik, u novije vrijeme, koji je na tu dužnost izabran – a ne postavljen.
 
1. svibnja 1989.
 
U Mexico Cityju izvedena je premijerna predstava, zapravo koreodrama »San ljetne noći« Willama Shakespearea, koju je scenski uprizorila Nada Kokotović, redateljica i koreografkinja subotičkog Narodnog kazališta. 
 
2. lipnja 1764.
 
Zidari Adam Harbić, Ivan Fajl, Jakov Rihter i Đuro Pihler završili su gradnju franjevačkog samostanskog trakta. Prema podacima iz Historie domus Conventus Szabadkiensis podizanje samostana i pratećih objekata trajalo je od 1736. do 1767. – odnosno 31 godinu.
 
2. lipnja 1912.
 
U Verušiću je rođen Ivan Kujundžić Ivanica (književno ime: Krešimir Bunić), župnik u crkvi svetog Roka u Keru, prozni pisac, prevoditelj s francuskog. Autor je dva kapitalna djela »zvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata« (1968.) i »Bunjevačko-šokačka bibliografija« (1959.). Umro je 23. svibnja 1969. godine.
2. lipnja 2000.
 
U povodu 500. obljetnice objavljivanja »Judite«, čiji je autor otac hrvatske književnosti Marko Marulić (Split, 1450.-1524.), u HKC-u Bunjevačko kolo održan je dvodnevni skup, na kojem je akademik Marko Tomasković govorio o ovom istaknutom književniku. 
 
3. lipnja 1729.
 
Arhiv subotičkog franjevačkog samostana čuva pismo kalačkog nadbiskupa Emerika Csányija, datirano prije 281 godine, o tome da su franjevci stvarni, zakoniti dušobrižnici i ravnatelji rimokatoličke župe u Subotičkom vojnom šancu. Tada, naime, većinu ovdašnjeg življa čine Bunjevci, odnosno Hrvati. Upravo u to vrijeme započinje postupno doseljavanje Mađara i Nijemaca. 
 
3. lipnja 1978.
 
Na Kelebiji je uz prigodnu svečanost otvoren novi granični prijelaz između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske.
 
4. lipnja 1745.
 
Gradsko vijeće povlaštenog kraljevsko-komorskog grada Sveta Marija (Subotica) obnarodovalo je prvi gradski statut, pisan onodobnom dalmatinskom ikavicom koja se, glede fonetike i morfologije, ne razlikuje od i danas živog lokalnog govora bunjevačkih Hrvata. 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika