Arhiv tekstova
21.05.2010
Vijesti
Izbori za Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine, kao što je poznato, bit će održani putem elektorske skupštine, budući da hrvatska zajednica u Srbiji nije uspjela formirati poseban birački popis, a što je osnovni preduvjet za održavanje neposrednih izbora. Iz tog razloga ponovno se moralo krenuti u utrku za potpisima, ovaj put za elektore uz ovjeru ovlaštenih tijela. U utrku za elektore uključile su se dvije hrvatske stranke – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Demokratska zajednica Hrvata, dvije hrvatske udruge – Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo« i Pučka kasina 1878, ali i pripadnici hrvatske nacionalne manjine članovi Demokratske stranke sa zasebnom listom kao grupa građana.
Za razliku od neposrednih izbora gdje se kampanja već uveliko vodi, predstavljaju se liste i kandidati, jer treba potaknuti birače za izlazak na izbore i glasovanje za određenu listu, kod elektorskih izbora kampanje nema, bolje reći lobiranja idu »ispod žita«, jer se bitka ne vodi za glasove birača već je osnovno pitanje - tko će imati koliko elektora na skupštini i tko će s kime? A na to pitanje u vrijeme zatvaranja našeg tjednika još uvijek nije bilo pouzdanog odgovora. Naime, niti do srijede nije se znalo pouzdano koliki je broj elektora kojima je prijava potvrđena od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Nervoza je bila prisutna naročito kod DSHV-a, budući da je broj njihovih elektora bio potvrđen i konačan, a ostalo je neizvjesno koliko će elektora imati takmaci za vodeće pozicije u budućem HNV-u.
UPITNA REGULARNOST
»Prikupljanje neophodnih potpisa išlo je bez problema, sve vrijeme unutar zajednice odvijala se pozitivna kampanja i sve je nagovještavalo da će se tako i završiti«, kaže predsjednik DSHV-a Petar Kuntić. »Sve je tako i bilo do samoga završetka, to jest do 7. svibnja. DSHV je svoju listu od 69 elektora odnio 7. svibnja, predao je i nije ostavio ništa u pričuvi. To je uradio i veliki broj elektora Hrvata iz Demokratske stranke i nekoliko neovisnih elektora. I sve je nagovještavalo da ćemo imati fer i korektne izbore, međutim, trebalo je pričekati 10. svibnja, ponedjeljak, da bi se vidjelo je li nešto što je poslano poštom pristiglo. I onda se ispostavilo da je u utorak, 11. svibnja, stigao veliki broj prijava za elektore s elektorskim obrascima i toga je dana bilo 138 elektora, od toga 69 DSHV-ovih i 69 svih ostalih. I to ne bi bio problem da, prema informacijama kojima raspolažemo, kod onih koji su prijave poslali poštom određeni broj nema svih 100 potpisa, što je isto po zakonu, ali se sada već postavlja pitanje - je li sve fer i korektno? Jer, oni koji su poslali 10 ili 30 ovjerenih potpisa dobili su naknadni rok od 48 sati da prikupe preostale potpise, a imajući u vidu da je bila subota i nedjelja to se još produžilo za 7 dana. To će znatno promijeniti situaciju koja je bila, prema zakonu, posljednjeg dana, a to je 7. svibnja.«
Prema Kuntićevim riječima, od državne tajnice u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aniko Hajnrih-Muškinja dobio je informaciju da će konačni popis elektora biti objavljen 12. svibnja. »Ali kako do 17. svibnja tog popisa nema, to dovodi do sumnje da se nešto čudno događa i da će se sve ono što su danima elektori buduće elektorske skupštine radili u neku ruku biti devalvirano. O tome sam 13. svibnja na Odboru za međunacionalne odnose Skupštine Srbije govorio i skrenuo sam pozornost i tražio da uđe u zapisnik, jer se jedna vrlo korektna akcija može dovesti u pitanje zbog tajnovitosti oko popisa, pa se sada ne zna niti koliko ima elektora, 138 ili 140, i ne bi se smjelo dopustiti da se na kraju nečijom smišljenom taktikom obezvrijedi sve ono što smo radili u posljednjih 50 dana«, kaže Kuntić.
»Zbog ove situacije s popisom elektora, DSHV još uvijek nije sudjelovao ni u kakvim razgovorima, čekamo da vidimo tko su svi elektori i onda ćemo krenuti u razgovore. Mi se nadamo da će biti dovoljno pameti unutar zajednice, bez obzira tko je s čije liste, da se napravi fer i korektna preraspodjela vlasti unutar novog saziva HNV-a i da izaberemo ljude koji će odgovoriti na sve izazove i na sve potrebe naše zajednice«, dodaje Kuntić.
Tko će biti na listi DSHV-a za sada se ne zna, o tome će odlučivati Vijeće DSHV-a na sjednici 28. svibnja na temelju prijedloga podružnica ove stranke. »Imamo kandidate o kojima najuže vodstvo još nije dalo konačnu riječ. DSHV po posljednjoj analizi ima preko 100 ljudi s fakultetskom školskom spremom i iz tih redova ćemo birati kandidate za resorne ministre, ali jedno je sigurno: s obzirom na sakupljenih 7000 potpisa, to neće biti dovoljno da sami obnašamo vlast već ćemo morati ući u koaliciju. Za sada nije bilo konkretnih dogovora i ne znam kako će teći razgovori, ali se nadam da će se naći dovoljno pameti da ne uđemo u sukobe jer smo uspjeli kroz čitavu kampanju od 50 dana ne ulaziti u sukobe, a faktički smo išli na isto biračko tijelo. Nadam se da će razmjerno broju tko je koliko osvojio elektorskih mjesta, toliko participirati u vlasti u HNV-u i bilo bi doista vrlo nekorektno, ako DSHV sa 70 elektora i 7000 potpisa ne bi dao novog predsjednika HNV-a i ključne resore u novoj izvršnoj vlasti«, kaže Kuntić.
Glede programa i djelovanja budućeg Vijeća, Kuntić kaže kako će se zalagati za »dosljednu implementaciju svih onih prava koja su nam zajamčena zakonom, a koja su nam sada na ovaj ili onaj način uskraćena ili država nije dovoljno angažirana u tom smjeru«.
»Inzistirat ćemo da se sve ono što se dogovori na sastancima Međudržavnog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji dosljedno primijeni u praksi i tu neće biti prostora za popuštanje. Inzistirat ćemo i sigurno ćemo u tome uspjeti da HNV bude živo tkivo koje će tijekom cijelog dana raditi, koje će biti otvoreno i gdje će se Hrvati moći obratiti za sve svoje probleme u okviru četiri područja koja su u ingerenciji HNV-a. U tom smislu treba ići prema pronalaženju adekvatne ličnosti za tajnika HNV-a, koji bi tamo bio čitavo radno vrijeme, koji bi bio u komunikaciji sa svima i koji bi ostvarivao sve odluke HNV-a«, kaže Kuntić.
NOVI LJUDI, NOVI
PRINCIPI RADA
»Od novog saziva HNV-a očekujem da bude drugačiji i da radi drugačije nego što je to do sada bio slučaj«, kaže Petar Balažević, jedan od elektora iz grupe građana okupljenih oko Demokratske stranke. »Kad to kažem, posebno mislim na posljednje četiri godine, koje su zapravo neka vrsta poluilegalnog rada, budući da je mandat prvog saziva HNV-a istekao još u prosincu 2006. godine. Vijećnici HNV-a rijetko su se sastajali, bilo je ozbiljnih problema s kvorumom, a u posljednjih više od godinu dana uopće nije održana niti jedna sjednica. Tako se ne može raditi i to nikako ne može biti doprinos boljitku hrvatske zajednice.
Novi saziv HNV-a morao bi imati potpuno drugačiji pristup radu i odnosu prema problemima s kojima se naša zajednica suočava. Mislim da dobro poznajem i probleme, ali i mogućnosti hrvatske zajednice u Srbiji. Dugo pratim rad hrvatske zajednice, bio sam elektor i 2002. godine, sin mi studira u Zagrebu, a kćerka ide u hrvatski odjel u subotičkoj gimnaziji, tako da sa sigurnošću mogu reći kako bi sveukupno naše stanje moglo biti puno bolje, i to u svim područjima koja nam je država povjerila. Dakle, i u informiranju, i u kulturi, i u obrazovanju, i u službenoj uporabi jezika. U svim ovim područjima ima prostora za napredovanje, ali ništa se ne može postići bez minimuma konsenzusa oko najvažnijih pitanja koja se tiču naše zajednice, a zadatak je novog saziva HNV-a da to postigne. HNV mora biti stožer oko kojeg će se okupljati članovi naše zajednice, a ne generator krize i razdvajanja. Mislim da takvom, objedinjujućem HNV-u jako puno mogu pridonijeti novi ljudi različitih političkih opredjeljenja, s različitim idejama i viđenjima. Upravo je novi mandat našeg predstavničkog tijela prilika da se podvuče crta ispod svega lošeg što je do sada bilo, i da se krene novim putem, jer to Hrvati u Srbiji od nas i očekuju. Vjerujem da će novim HNV-om provijavati novi duh i da će takva nova, relaksirajuća atmosfera dovesti do lakšeg donošenja kvalitetnih odluka.«
Petar Balažević očekuje također da će radom u zajednici biti obuhvaćeni i mnogi drugi ljudi, pripadnici hrvatske manjine, koji neće biti vijećnici, ali će biti angažirani na različitim poslovima u interesu zajednice, svatko prema svojoj stručnosti i sposobnostima. »Mi kao zajednica, kao narod koji je na ovim prostorima autohton, imamo puno potencijala i puno pametnih i obrazovanih ljudi, i upravo zbog toga HNV mora širom otvoriti vrata svima koji su za to zainteresirani, a ne da bude vlasništvo male skupine onih koji su tu samo radi vlastitog interesa. Moramo u rad HNV-a, i općenito hrvatske zajednice, uključiti i pripadnike naše zajednice iz drugih dijelova Srbije, iz Novog Sada, Beograda, pa i južnije. Treba samo pogledati popis stanovništva, pa ćemo vidjeti kako značajan broj Hrvata živi i u Kraljevu, Kragujevcu, Nišu i drugim gradovima, a njima se do sada nitko nije bavio. I ti ljudi su pripadnici naše zajednice, imaju svoje probleme i interesiranja, i njima treba pomoći da u svojim životnim sredinama čuvaju i njeguju svoj hrvatski nacionalni identitet«, kaže Balažević.
On dodaje i kako će nastojati da se u HNV uvede i drugačiji model raspodjele novca koji država stavlja na raspolaganje hrvatskoj zajednici, da pri toj raspodjeli bude »puno više pravednosti među hrvatskim udrugama«, i da se posebno vrednuju oni projekti koji su od šireg značaja za zajednicu.
»U svakom slučaju, vjerujem da će HNV u iduće četiri godine biti istinski parlament hrvatske zajednice, u kojem će se donositi odluke korisne za sve, a rezultat takvog pristupa trebalo bi biti uspješno sastavljanje posebnog biračkog popisa hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, kako bi svi sljedeći izbori za HNV mogli biti neposredni. Jer, ne mogu se oteti dojmu da je neuspjeli popis posljedica, među ostalim, i lošeg rada HNV-a u prethodnom razdoblju. Iskreno bih volio kada bismo za četiri godine mogli reći kako smo neke stvari pokrenuli s mrtve točke i kako su suglasje, međusobno razumijevanje i uvažavanje - vidljiva karakteristika odnosa u hrvatskoj zajednici.«
O pregovorima i budućem vodstvu HNV-a Petar Balažević za sada ne želi govoriti. Za to, kaže, još ima vremena.
NEOVISNI ELEKTORI
Neovisni kandidat Zvonko Tadijan, inače predsjednik KPZH »Šokadija« iz Sonte, rekao nam je kako ne zna komu će dati svoj glas, budući da još nije objavljen konačan popis elektora. »U suštini sve je obavijeno nekim velom tajne, čeka se na imena elektora. Moj je stav da to što se dešava nije dobro. Otkuda je HNV odjednom postao važan u političkom smislu? Stoga me čudi da kada smo sakupljali potpise za poseban birački popis ‘drvili’ smo, mučili se i ništa, a sad za elektore najedanput se skupilo i više elektora i potpisa. A što se tiče toga kome ću dati glas – meni ništa ne znači je li netko s liste DSHV-a ili DS-a, ako ne poznajem njegov rad«, kaže Zvonko Tadijan dodajući, kako bi novi saziv HNV-a trebao donijeti pozitivne pomake u radu hrvatske zajednice.
Pet elektora okupljenih oko Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« iz Subotice nastupat će samostalno, a ne kao skupina elektora. Stoga se, po riječima jednog od njih, Davora Dulića, ne zna tko bi koju listu mogao poduprijeti. »Mi ne nastupamo skupa, već individualno kao samostalni elektori. Jedino što smo članovi ‘Kola’, pa smo i logistiku Centra koristili za prikupljanje potpisa«, kaže Dulić.
Udruga građana »Pučka kasina 1878.« očekuje da će imati pet elektora. »Za troje elektora smo iz Ministarstva dobili rješenje, a za dvoje još nismo, ali se nadamo da će i njihove prijave biti u redu«, kaže predsjednik udruge Josip Ivanković. On smatra kako elektorskim izborima manje skupine, poput njihove, gube, jer ne mogu formirati samostalnu listu. »Takve odredbe su neozbiljno urađene, jer tko ide na izravne izbore ima jedan posto za listu, a ovdje je potrebno 25 posto. To je veliki problem«, smatra Ivanković.
Ivanković nije htio otkrivati koga bi elektori okupljeni oko »Pučke kasine 1878.« mogli poduprijeti te je dodao kako u tom smislu vode pregovore.
D’Ontov sustav
Nacionalna vijeća 16 nacionalnih manjina biraju se na neposrednim izborima (albanska, aškalijska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, češka, egipćanska, grčka, mađarska, njemačka, romska, rumunjska, rusinska, slovačka, ukrajinska i vlaška manjina), a mogu glasovati samo birači upisani u poseban birački popis koji se privremeno zatvara 21. svibnja. Prijavljivanje lista i kampanja za izbore su počeli, a mandati će se na izborima koji se održavaju 6. lipnja dijeliti među izbornim listama koje osvoje najveći broj glasova primjenom D’Ontovog sustava.
Željko Pakledinac, član Izvršnog odbora HNV-a
Moramo se izboriti da država izdvaja više novca za hrvatsku zajednicu
Nakon sastanka Mješovitog muđuvladinog povjerenstva Hrvatske i Srbije u listopadu prošle godine, HNV će se uključiti i u realizaciju projekata očuvanja kulturne baštine hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji. Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina HNV je dobio daleko veće ovlasti ne samo u području kulture, nego i u ostalim područjima, a to su obrazovanje, informiranje i uporaba jezika.
Ono što po mom mišljenju treba biti prioritet u radu novoga Vijeća u dijelu kulture svakako je nastojanje da se izborimo da ova država daleko više sredstava izdvaja nego što je to do sada radila, da se uspostavi odnos reciprociteta, kao što je to u Republici Hrvatskoj. Zatim, mora se popisati i obnoviti pokretna i nepokretna kulturna baština, te se mora riješiti pitanje namjene i obnove kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.
Što se, pak, ostalih područja tiče, mislim da se najveći naglasak mora staviti na obrazovanje i informiranje. Formiranje odjela na hrvatskom jeziku mora se događati i u malim sredinama, u mjestima gdje ima pripadnika naše zajednice, a svakako je jako dobra stvar što je krenuo program na hrvatskom jeziku na RT Vojvodini i moramo raditi na dobivanju još veće zastupljenosti, jer samo na taj način možemo opstati na ovim prostorima.
Aniko Muškinja-Heinrich, državna tajnica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava
Neosnovana je svaka sumnja
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini izrazio je zabrinutost zbog toga što do 17. svibnja nije bilo poznato koliko ima potvrđenih elektora za izbore za Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine, odnosno što Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nije objavilo popis elektora, te je izrazio sumnju da to otvara prostore za manipulacije. Državna tajnica u ovom Ministarstvu Aniko Muškinja-Heinrich kaže za Hrvatsku riječ kako je neosnovana svaka sumnja da je u svezi s popisom elektora bilo manipulacija te da su prihvaćene samo prijave podnesene u zakonskom roku, a da su podnositelji prijava u kojima je bilo nepravilnosti, u skladu sa Zakonom o općem pravnom postupku, pozvani otkloniti uočene nepravilnosti te da će po otklanjanju nepravilnosti i oni biti stavljeni na popis i bit će pozvani na elektorsku skupštinu koja se održava 6. lipnja u Subotici.
»Prema Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava obavlja sve poslove organiziranja i provođenja izbora za članove nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji«, kaže Aniko Muškinja-Heinrich. »Nakon što je konstatirano da će hrvatska nacionalna manjina svoje nacionalno vijeće birati posrednim putem, na elektorskoj skupštini, Ministarstvo je, u skladu sa Zakonom, u sredstvima javnog informiranja objavilo datum i mjesto održavanja elektorske skupštine, s javnim pozivom svim potencijalnim elektorima da blagovremeno podnesu pismene prijave za sudjelovanje u elektorskoj skupštini. Rok za podnošenje pismenih prijava je bio 7. svibnja, odnosno 30 dana prije dana održavanja izbora. U javnom pozivu je stajalo i kako će Ministarstvo uputiti poziv na elektorsku skupštinu svim elektorima čije prijave budu podnesene u skladu sa Zakonom. Iako obveza objavljivanja popisa potvrđenih elektora nije predviđena zakonom, Ministarstvo je nakon pregleda podnesenih prijava sastavilo popis elektora hrvatske nacionalne manjine i 17. svibnja ga objavilo na sajtu http://izbori.ljudskaprava.gov.rs/. Osim navedenog, Ministarstvo je svakom elektoru uputilo i pismeni poziv da prisustvuje elektorskoj skupštini, koja će biti održana 6. lipnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Uz poziv je dostavljena i Instrukcija za provođenje elektorske skupštine. Podrazumijeva se da je neosnovana svaka sumnja da je u vezi s popisom elektora hrvatske nacionalne manjine bilo manipulacija, a razlog zbog koga je između posljednjeg dana za podnošenje prijava i dana pozivanja elektora na skupštinu proteklo navedeno vremensko razdoblje, isključivo je potrebno vrijeme za provjeru formalne ispravnosti velikog broja podnesenih elektorskih prijava.«
Na pitanje je li omogućeno da se i nakon zakonskog roka od 7. svibnja prikuplja veći broj dopunskih potpisa za pojedine elektore, Aniko Muškinja-Heinrich kaže: »Elektorske prijave nisu se ‘prikupljale’, već su se podnosile, što znači da je Ministarstvo bilo u obvezi postupati po pravilima iz Zakona o općem upravnom postupku, odnosno cijeniti, između ostalog, jesu li podnesene u roku ili ne. U skladu sa zakonom, elektorske prijave podnesene nakon zakonskog roka (nakon 7. svibnja 2010. godine) tretirane su kao neblagovremene. Elektorske prijave koje su podnesene u roku, a nisu potpune, Ministarstvo obrađuje prema načelima i pravilima Zakona o općem upravnom postupku, i poziva podnositelje da otklone uočene nepravilnosti. Nakon otklanjanja nedostataka, i ovi se elektori stavljaju na popis i pozivaju se radi prisustva na skupštini 6. lipnja.«
Odgovarajući na pitanje jesu li time dovedeni u neravnopravan položaj oni koji su do zakonskog roka predali potpune elektorske prijave sa 100 potpisa, Aniko Muškinja-Heinrich kaže kako, budući da Ministarstvo nije prihvatilo neblagovremeno podnesene elektorske prijave (one koje su podnesene nakon 7. svibnja), elektori čije su elektorske prijave potvrđene »nisu u neravnopravnom položaju u odnosu na bilo koga, ni po ovoj, a ni po drugoj osnovi«.
