Arhiv tekstova

Premda je još prošle godine najavljivano usvajanje Zakona o restituciji, još uvijek nije izrađen niti nacrt tog zakona, rečeno je na godišnjoj skupštini subotičkog Udruženja za povrat imovine održanoj u nedjelju, 16. svibnja, na kojoj su nazočni bili i koordinator Mreže za restituciju Mile Antić i Nikola Tanurdžić, predsjednik Udruženja za povrat imovine na teritoriju Vojvodine 

Antić je istaknuo kako je novi Zakon o planiranju i izgradnji dokaz da država nema namjeru baviti se pitanjem vraćanja imovine, te kako je unatoč obećanjima da u zakon neće biti uvršteno pitanje svojine nad građevinskim zemljištem, to ipak urađeno. 

»Ta priča o zakonu je urađena na jedan podmukli način, a u tome su sudjelovali prije svega Oliver Dulić i njegov zamjenik Nebojša Janjić, koji je bio na visokoj dužnosti u gradskom javnom poduzeću u Subotici koje upravlja vašim oduzetim zemljištem. Ti su ljudi operativno radili, varali predstavnike međunarodne zajednice, varali javnost i one koji su sudjelovali u izradi tog zakona da neće biti uopće uvršteno pitanje svojine nad građevinskim zemljištem, ali je to ipak urađeno po narudžbini tajkuna. Odluka o tome donesena je u kabinetu predsjednika Tadića, a u svemu je sudjelovao i Vladimir Cvijan, nekadašnji tajnik Tadićeva kabineta koji je sada prešao u drugu stranku«, rekao je Antić. 

Od početka ‘90-ih godina građani i Mreža za restituciju, koju čini više uduga iz Srbije, Beograda i Vojvodine, zahtijevali su od vlasti restituciju oduzete privatne imovine, a brojni dopisi međunarodnim institucijama pridonijeli su da se i institucije EU zainteresiraju za pitanje - zašto je Srbija posljednja postkomunistička država bez Zakona o restituciji privatne imovine koja je oduzeta u vrijeme komunizma? Antić kaže kako se uskoro može očekivati veći pritisak na Srbiju radi donošenja zakona i vraćanja imovine, ali i da građani moraju nastaviti inzistirati i dokazivati vlasništvo nad svojom imovinom, tim prije jer država nema potpune i ažurirane evidencije. Prema njegovim riječima građani se ne trebaju zanositi idejama da će biti obeštećeni u novcu, već mogu potraživati svoju imovinu koja je i danas u državnoj svojini, ili neku drugu državnu svojinu. Upravo je tu i problem, jer ne postoji evidencija o nepokretnostima u državnoj svojini i premda su općine, javna poduzeća, gospodarska društva, tvrtke, morali prijaviti što koriste od državne svojine, skoro nitko to nije učinio. Stoga se i ne zna čime zapravo država raspolaže, a radi ubrzanja postupka evidentiranja imovine u državnoj svojini Svjetska banka je uputila Srbiji donaciju od 300 tisuća dolara. 

»Evidencija nepokretnosti u državnoj svojini je necjelovita. Mi smo tražili podatke od svih općina, od 100 javnih poduzeća, jesu li prijavili što koriste od imovine. Veliki broj općina nije dostavio nikakve podatke, javna poduzeća nemaju pojma, dakle država nema evideciju i zbog toga se trebate vi umiješati da se ta evidencija upotpuni«, rekao je Antić te pozvao zainteresirane građane da upute zahtjev Republičkoj direkciji za imovinu od koje trebaju tražiti obavijest je li imovina koju potražuju upisana u evidencije i tražiti da Direkcija podnese zahtjev da se uknjiži kao vlasnik Republika Srbija, jer se samo u tom slučaju može očekivati da imovina bude i vraćena.

Građani potražuju svega 20 posto od onoga što je nekada oduzeto, a 95 posto od onoga što se u Vojvodini potražuje može se vratiti bez problema, kaže Nikola Tanurdžić, predsjednik Udruženja za povrat imovine na teritoriju Vojvodine.

»Mi ne tražimo ni dinar, građane Srbije neće koštati ništa ako se prihvati model naturalne restitucije. Država ima puno zemljišta, šumskog i građevinskog, i sve se to može vratiti, i mi tada postajemo porezni obveznici i punimo proračun. Nesreća je što država korisiti naše lokale, hotele, zemljište, pa se neće sada odreći onoga na što je navikla i čime puni i svoje džepove«, kaže Tanurdžić.

Za informacije u svezi sa spomenutim obrascima građani se mogu obratiti predsjedniku subotičkog Udruženja za povrat imovine Milanu Uzelcu, a obrasci se mogu naći na web stranici Mreže za restituciju u Srbiji www.apppbg.org.rs. 

S. Mamužić