Arhiv tekstova

Skoro je prošlo godinu dana od smrti Ilije Žarkovića, a promocija njegova »Zaboravljenog rječnika – govora golubinačkog kraja« u rodnim Golubincima, održana prošle subote 15. svibnja, pokazala je kako će se Ilija i njegova djela još dugo pamtiti kako u tome mjestu, tako i u Srijemu.

Na smom početku nazočne je pozdravio dopredsjednik HKPD-a »Tomislav« Vladimir Ćaćić i zahvalio im što su se u velikom broju odazvali na promociju knjige njihova pokojnog sumještanina.  

 

Sjećanje na prošlost

 

U ime izdavača, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjigu je predstavio ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov, istaknuvši kako cilj rada te ustanove nije centralizacija ili »subotizacija« hrvatske zajednice, već i uključivanje Hrvata iz drugih dijelova Vojvodine, a kao dokaz toga naveo je upravo knjigu »Zaboravljeni rječnik«, prvo izdanje u njihovoj nakladi. On je istaknuo kako je objavljivanjem ovoga djela sačuvano jezično dijalektalno blago mjesta Golubinci u Srijemu, a time riječi spašene od nestajanja. 

»One su ovdje, one su zapisane, te iako nestaju, ostat će u rječniku. Značenje toga rječnika je što je riječi sačuvao u posljednji trenutak, a s riječima, tim velikim jezičnim blagom, sačuvao je i sjećanje na život koji je prošao, kojega se sjećaju oni koji čuvaju tradiciju, kulturu jednog naroda, u ovom slučaju Hrvata u Vojvodini«, rekao je Žigmanov dodavši kako je vrijednost rječnika i u popisu brojnih mikrotoponima i toponima, tako da riječnik nudi obilje gradiva za znastvena istraživanja.

 

Sačuvan dio identiteta

 

Predsjednik HKPD »Tomislav« Mato Groznica je istaknuo kako je »poznavati Iliju Žarkovića bilo zadovoljstvo, učiti od Ilije bio je privilegij, a godinama surađivati s nekim kao što je bio Ilija, to je zbilja rijetka radost koju bih svakome poželio«.

»Nije ovdje riječ samo o spašavanju riječi od nestajanja, niti puko čuvanje sjećanja na vrijeme i život koji je prošao. Čini mi se kako se na ovaj način bilježi i trajno čuva značajan dio našeg identiteta. Onoga po čemu smo dio ljudskog roda.

Ilija je stvorio djelo, hvala mu na tome. Mi koji smo mu na bilo koji način bili od koristi, bili smo sretni da možemo, rekao bih, ‘zamiješati po koju boju i dodati mu kičicu kako bi umjetniku pomogli da ostvari svoj izražaj’«, rekao je Groznica.

Radeći na ovoj knjizi, Žarković se, po riječima Mate Gorznice, kao dijete radovao svakoj novoj riječi koju bi pronašao. »Činilo mi se na trenutke kao da uopće nije želio okončati rad na ovoj knjizi, jer je osjećao da mnoštvo riječi još treba izvući iz ropotarnice, obasjati svjetlom i dati ih naraštajima koji dolaze. Iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, nizale su se riječi koje je Ilija uspijevao iskopati iz vlastite i tuđe prošlosti. On, koji je na neki način bio zaštitni znak rodnih Golubinaca, uistinu je bio opsjednut glazbenom i književnom arheologijom. Siguran sam da se ovaj ogroman Ilijin trud isplatio jer će, ako ni zbog čega, ono zbog ovog djela, biti trajno prisutan u kulturi Hrvata u Vojvodini, posebice u Srijemu. Stječe se dojam kako je kod Srijemaca, osobito kod Golubinčana, ova knjiga zauzela značajno mjesto«, rekao je Mato Groznica.

 

Sveta misa

 

Objašnjenja pojedinih riječi iz »Rječnika« čitali su ovom prigodom Anita Žanić i Anita Kovačević, nekoliko Ilijinih pjesama kazivali su Miša Valok i Mato Groznica, a cijelu promociju popratili su i tamburaši HKPD »Tomislav«.

Prije same promocije održana je sveta misa za Iliju Žarkovića, koju je predvodio bivši golubinački župnik, a sada zemunski dekan vlč. Jozo Duspara, zajedno s vlč. Markom Kljajićem i vlč. Nikicom Bošnjakovićem. Kao dugogodišnji poznavatelji Ilije, u svojim riječima i mislima sijetili su se Ilijinih djela, a na promociji im se pridružio i vlč. Blaž Zmaić iz Iriga.

Ivan Radoš