Arhiv tekstova

Studenti osječke akademije

 na subotičkom festivalu

 

SUBOTICA – U okviru Međunarodnog festivala kazališta za djecu, koji se održava u Subotici, u ponedjeljak 17. svibnja u okviru programa Susret studenata lutkarskih akademija predstavljena je Umjetnička akademija u Osijeku. Ova akademija jedna je od novih znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. »Mi smo mlada akademija osnovana 2004. godine i imamo tri odsjeka – za likovnu, glazbenu i kazališnu umjetnost«, rekla je Livija Kroflin, profesorica i voditeljica programa za lutkarstvo na osječkoj akademiji. »Na kazališnom odsjeku postoji studij glume i lutkarstva, što znači da naši studenti nakon studija mogu dobiti posao i u dramskom i u lutkarskom kazalištu. Kao mlada akademija i kao zemlja s ne mnogo lutkarskih stručnjaka, ovisimo o gostujućim profesorima, a dobru suradnju imamo s lutkarskim akademijama iz Sankt Petersburga i Bratislave. Što se tiče ustroja studija, svakoga semestra obrađuje se po jedna lutkarska tehnika - animacija dijelova tijela i predmeta, ručne lutke, marionete, štapne lutke, animacija u dvoje, odnosno troje – dok u posljednjem semestru studenti rade svoj samostalni rad«, rekla je Livija Kroflin dodavši da akademija također doprinosi kulturnom i umjetničkom životu grada Osijeka organizirajući različita kulturno-umjetnička događanja (Dionizijev festival, Osječko ljeto kulture...) te znanstveno-umjetničke projekte.

Ovom prigodom svoje umijeće prikazali su studenti s osječke akademije, izvevši set lutkarskih etida zamišljen kao demonstracija sviju lutkarskih tehnika koje su dosad izučavali. Zanimljivo da su u jednom dijelu ove predstave korištene lutke čiji su kreatori Arsen Ćosić i Ljubica Suturović iz Subotice.  

Inače, 17. po redu Međunarodni festival kazališta za djecu u Subotici završava se sutra (subota, 22. svibnja) dodjelom nagrada i svečanom ceremonijom na sceni »Jadran« Narodnog kazališta, s početkom u 20 sati.

 

Tamburaši iz Hrvatske i Slovenije 

u Somboru

 

SOMBOR –  Dio programa 33. međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, koji se održava od 14. do 23. svibnja, moći će vidjeti i čuti i publika u Somboru. Svečani koncert u Somboru bit će priređen večeras (petak, 21. svibnja) u velikoj dvorani Gradske kuće s početkom u 20 sati, a u suorganizaciji Udruge građana »Urbani Šokci« iz Sombora. 

Nastupit će tamburaški orkestar KUD-a »Gaj« iz Zagreba, tamburaški orkestar KUD-a »Oton Župančić« iz Artiča (Republika Slovenija) i tamburaški orkestar Krste Odaka iz Drniša, uz vokalne soliste Veru Svobodu, Elizabetu Križanić i Damira Novaka. Solo flautu će svirati Marija Prpa, dok će orkestrima dirigirati Krešimir Račić, Dragutin Križanić i Milka Tomić. U revijalnom programu nastupit će tamburaški orkestar Muzičke škole »Petar Konjović« iz Sombora pod dirigentskom palicom Đure Parčetića. Voditeljica programa je Vlasta Ramljak. 

Festival hrvatske tamburaške glazbe utemeljilo je Slavonsko tamburaško društvo »Pajo Kolarić« iz Osijeka 1961.godine. Osim u Osijeku i Somboru, festival će ove godine biti održan i u: Donjem Miholjcu, Našicama, Duboševici, Vukovaru, Belišću, Starom Petrovom Selu, Vinkovcima i Pečuhu.

Z. G.

Općinska smotra folklora u Baču i Plavni

 

BAČ/PLAVNA – Smotra folklora u općini Bač održana je u petak, 14. svibnja, a i ove godine, u cilju racionalizacije, odlučeno je da se priredi jednim dijelom u Baču, a drugim u Plavni.

U Baču je nastupilo više odjela KUD-a »Mladost«, a na zonsku su se smotru plasirali folklorni odjel, ženska izvorna pjevačka skupina »Tramošnjanke« i vokalna solistica Vukosava Mitrović.

U Plavni je u holu OŠ »Ivo Lola Ribar« nastupio folklorni odjel HKUPD-a »Matoš« s tamburaškim sastavom, a predstavio je i ovoga puta pjesme i plesove šokačkih Hrvata iz Bačke. Selektorica smotre Slobodanka Rac iz SKC-a Bačka Topola zadovoljna je »Matoševim«  nastupom, a njezini savjeti pridonijet će budućem radu ove udruge.

»S folklorašima radim redovito, a ove smo godine javno nastupili već tri puta. U posljednje vrijeme intenzivirali smo rad i s dječjom folklornom skupinom, te vjerujem da će naša udruga raditi i ubuduće na očuvanju tradicije, običaja i razvoju kulture. Na ovoj smotri nismo imali nikakvih materijalnih pogrešaka, ali u folkloru nije važan samo ples, nego opći dojam nastupa, što podrazumijeva sve pokrete, mimiku, pantomimu, lijepo pjevanje i, naravno, osmjeh na licima plesača i pjevača, jer šokačke su pjesme vesele, razdragane i poletne. Do zonske smotre nastojat ćemo sve nedostatke otkloniti, a u naše izvođenje unijeti više vedrine, radosti, dostojanstva i ponosa, što često nedostaje mnogim osobama u našoj zajednici«, kaže voditeljica »Matoševih« folkloraša Evica Bartulov.

Smotru je organizirala Narodna knjižnica »Vuk Karadžić« u Baču, a nama je ostalo i nekoliko nedoumica ove godine: zašto u ovim smotrama ne sudjeluju i folklorni odjeli udruga iz Vajske, Bođana, Bačkog Novog Sela i Selenče? Time bi ovakva smotra postala značajnija, a imala bi jasniji smisao i svrhu postojanja.

Zonska smotra folklora, na kojoj će nastupiti dvije udruge iz općine Bač, najavljena je za subotu, 29. svibnja, u Crvenki.

Z. Pelajić

 

Znanstveni kolokvij u ZKVH-u

 

SUBOTICA – »Barokno slikarstvo XVIII. stoljeća u samostanima i rimokatoličkim crkvama u Vojvodini« naziv je kolokvija koji će biti održan u četvrtak, 27. svibnja, s početkom u 11 sati u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Harambašićeva 14) u Subotici.

Predavanje će održati doktorand povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dušan Škorić, s kojim je ZKVH razvio projekt pod nazivom »Barokno slikarstvo XVIII. stoljeća u samostanima i rimokatoličkim crkvama u Vojvodini«, koji je dobio djelomičnu potporu Ministarstva kulture Republike Srbije. 

Preliminarna istraživanja Dušana Škorića, povjesničara umjetnosti, dovela su do zapanjujuće vrijednih djelâ kojima bi se ponosio svaki muzej u Europi. Da nabrojimo samo više djela Franca Antona Maulbertscha, Paula Trogera, Kremsera Smidta, kao centralnih figura bečke likovne Akademije, pa do češkog slikara Jozsefa Ignjaca Raaba, djela budimske slikarske obitelji Falconer i Kronawetter, franjevca slikara Blasiusa Grubera iz Slavonije, itd. Zatim, tu su djela Paulusa Sensera, Joszefa Amona, Mathiasa Hanischa, Johanna Wollenhofera, ali i, što je zanimljivo, djela srpskih umjetnika koji su radili slike za glavne oltare za katoličke crkve, primjerice djelo Dimitrija Popovića iz Zrenjanina za crkvu u Titelu, gdje je radio nešto kasnije i Arsa Teodorović..., navodi se u najavi kolokvija.

Dušan Škorić rođen je 1950. u Bačkom Brestovcu. Završio je Gimnaziju »Veljko Petrović« u Somboru, povijest umjetnosti 1982. u Beogradu. Na trećoj je godini doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti. Objavio je oko 40 znanstvenih radova na više jezika i nekoliko knjiga. Član je ekipe projekta »Stoljeća Bača«.