Arhiv tekstova

14. svibnja 1754.

 

Vijećnici Magistrata i Izabrane općine grada Sveta Marija (Subotice) na zajedničkoj su sjednici odlučili da se Trinitariju daruje četiri forinte radi otkupa naših ljudi iz turskog zarobljeništva. Petnaest forinti je isplaćeno za popravak satnog mehanizma na tornju Gradske kuće.

 

14. svibnja 1838.

 

U svezi s osnutkom jedinice za suzbijanje krađe konja i drugih prijestupa, u jednom gradskom spisu se navodi: »Nema željenih rezultata, jer krađa konja i goveda ne prestaje. Opća sigurnost je na niskoj razini, dok četnici-panduri ‘mulatuju’ skupa s ‘bećarima’ (odmetnicima) u čardama po ataru.«

 

14. svibnja 1897.

 

Jutarnjom budnicom, pucanjem iz mužara (prangija), svetom misom u katoličkoj, liturgijom u pravoslavnoj, bogosluženjem u evangeličkoj crkvi i židovskom hramu, svečanom sjednicom Gradske skupštine, te drugim priredbama i manifestacijama, okončana je Milenijska obljetnica od dolaska Mađara u ove dijelove Panonske nizine.  

 

14. svibnja 1944.

 

U 54. godini života u subotičkoj Gradskoj bolnici umro je Lazar Stipić, publicist i nakladnik, do okupacije ravnatelj Gradske knjižnice. Surađivao je u bečkim, peštanskim i subotičkim listovima i časopisima. Bio je pokretač, vlasnik i urednik više novina i književnog glasila Glas. Autor je dviju zbirki pjesama, jednog kazališnog komada i više rasprava.

 

15. svibnja 1691.

 

Grof Leopold Herbstein izdao je pismeno uvjerenje da su bački kapetani Đuro Vidaković i Luka Sučić u Srijemskoj županiji, te u okolici Beograda i Temišvara, nanijeli teške gubitke i poraze Turcima. Štoviše, zarobili su i pogubili i jednog turskog pašu. 

15. svibnja 1717.

 

U Pešti je rođen Petar Josić, pravnik, službeni bilježnik Subotičkog vojnog šanca, kasnije povlaštene komorne varoši Sveta Marija (Subotica), u dva mandata sudac i gradski vijećnik slobodnog kraljevskog grada Subotice. Bio je jedan među najzaslužnijim osobnostima u dva, možda sudbonosna trenutka u povijesti grada. Umro je u Subotici 15. lipnja 1789. 

 

15. svibnja 1750.

 

Na toranj prve Gradske kuće, koja je bila na mjestu današnje, postavljen je sat. 

 

15. svibnja 1859.

 

Rođen je Pavao Kujundžić, svećenik i kulturni djelatnik, pokretač Bunjevačko-šokačke Danice. Okupljao je sve rodoljubljem zadojene kulturne poslenike Bačke. Gorljivo se borio za uvođenje materinskog jezika u škole. Umro je 10. listopada 1915.

 

15. svibnja 1948.

 

Rođen je Slavko Matković, istaknuti pjesnik, prozaik, slikar, knjižničar, multimedijalni umjetnik. Utemeljivač i animator likovne grupe Bosch+Bosch. Objavio je više knjiga pjesama i grafičkih svezaka. Umro je 2. studenog 1994. 

 

15. svibnja 2005.

 

U knjižari Danilo Kiš pisci, urednici i kulturni djelatnici iz Subotice i zemlje obilježili su pola stoljeća kontinuiranog izlaženja književnog časopisa Rukovet.

 

16. svibnja 1862.

 

Okončano prvo, jednomjesečno gostovanje Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, tijekom kojega je na subotičkoj kazališnoj sceni prikazano 14 predstava, uglavnom domaćih pisaca. Prije toga utemeljen je Kazališni odbor grada, a činili su ga viđeni Subotičani: barun Josip Rudić, Stevan Manojlović, Ambrozije Boza Šarčević i drugi. 

 

16. svibnja 1934.

 

Subotički mađarski dnevnik Napló objavio je vijest prema kojoj je Gradski senat jednoglasno prihvatio plan postavljanja ulične električne rasvjete u gradu i na periferiji.

 

16. svibnja 1944.

 

Naredbom okupacijskih vlasti u Subotici započinje masovni izgon Židova iz njihovih stanova i kuća u geto pokraj teretne željezničke postaje i carine. Nekoliko tjedana kasnije, tri i pol, do četiri tisuće Židova deportirano je iz geta u njemačke koncentracijske logore, gdje su većinom ubijeni ili su pomrli.

 

17. svibnja 1945.

 

Prihvaćanjem zadnje velike skupine zarobljenika kod Bleiburga u Austriji, u noći između 16. na 17. svibnja okončan je ratni put Osme vojvođanske udarne brigade. Krajem veljače 1947. rasformirana je 51. Divizija, a u njenom sklopu i Osma vojvođanska udarna brigada. Tijekom 245 ratnih dana, prevalivši tisuću i pol kilometara, pod borbom, izgubila je 1116 boraca, a ranjeno ih je oko tri tisuće. 

 

18. svibnja 1529.

 

U jednom pismu upućenom iz Kaločkog kaptola navodi se kako se Bálint Török, vlastelin Subotice, ponovno stavio na stranu Jánosa Zápolye, te sa svojim vazalima i pod ruku s Turcima, pustoši posjede pristaša austrijskog kralja Ferdinanda Habsburškog.

 

18. svibnja 1914.

 

Zakupivši cijeli kat jednog hotela u Port Saidu (Egipat), na svoj pedeseti rođendan, pod nerazjašnjenim okolnostima, ubio se Oskar Vojnić, subotički veleposjednik, svjetski putnik, lovac, sakupljač i spisatelj. Pojedini artefakti njegove bogate zbirke umjetničkih i etno-predmeta te trofeja čuvaju se u muzejima u Subotici i Budimpešti. Govorio je više jezika, pisao na mađarskom i engleskom, objavljivao radove u vodećim europskim glasilima, a tiskano mu je desetak, mahom putopisnih djela.  

 

20. svibnja 1696.

 

U najstariju matičnu knjigu krštenih, koju je prosinca 1687. ustrojio Bartul Bariša Benjović, nakon nekoliko godina opet je upisano ime novorođenčeta. Od 1687. do 1690. ova je matrikula uredno vođena, ali između 1691. i 1693. njene rubrike ostaju prazne, osim krštenja od 19. ožujka 1693.  

 

20. svibnja 1759.

 

Kaptolski zbor u Gyöngyösu odlučio je da se rezidencija franjevaca u Subotici proglasi kanonski utemeljenim samostanom. Za prvog gvardijana izabran je Danijel Zavodski, nastavnik u Gramatikalnoj školi (gimnaziji), koju su 1747. na traženje gradskih čelnika utemeljili i vodili franjevci.