Arhiv tekstova

»Jadranska i Panonska vrata« uskoro će biti otvorena za promet robe iz Hrvatske, koja će krenuti izravno u Srijemsku Mitrovicu. U imenima dvaju poduzeća – »Jadranskih vrata« u Rijeci i »Panonskih vrata«, tvrtke koju je osnovala Luka Leget iz Srijemske Mitrovice, sadržana je simbolika dvaju mora – današnjeg Jadranskog i davno presušenog Panonskog. 

Već u srpnju ove godine vlakovima će se, kako je ugovoreno, iz riječke luke dopremati kontejneri pristigli iz cijelog svijeta s robom za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, djelomice Mađarsku, možda čak i Rumunjsku i Bugarsku. Do tada bi u Srijemskoj Mitrovici trebao biti završen terminal tvrtke koju je osnovala mitrovačka Luka Leget, a na inicijativu riječkih i srbijanskih gospodarstvenika.  Inače, ugovor o poslovnoj suradnji tih kompanija potpisan je lani, 30. listopada, a obostrani je cilj povećati kontejnerski promet između luka Rijeka i Leget.

 

Rijetko povoljna lokacija mitrovačke luke

 

U tom poslovnom lancu računa se na interes i zaradu i za proizvođače i izvoznike preko lučkih i željezničkih kompanija. Naravno, i za uvoznike, te za krajnje kupce zbog jeftinjeg transporta. Ukoliko se ostvare ambiciozni planovi riječkih i mitrovačkih poduzeća, profitirat će i mali kupci. Cijeli se projekt dominatno financira kreditom, a terminal će ukupno, kad bude završena prva faza, uz prateće objekte i neophodnu infrastrukturu koštati oko dva milijuna eura – što je izravna investicija Luke Leget. Za kasnije planirano proširenje bit će potrebno još bar tri puta veća svota. Ukratko, to je samo početak dalekosežnih poslovnih planova Luke Leget, u kojoj se može urediti još oko 50.000 četvornih metara skladišnog prostora. 

Luka zapravo ima izuzetnu i rijetko povoljnu lokaciju. Čini je 100 metara okomite obale duž rijeke Save – uz mogućnost proširenja, oko 17.000 četvornih metara zatvorenog i oko 20.000 metara otvorenog skladišnog prostora, ima vlastiti željeznički industrijski kolosijek koji je povezuje s dvokolosječnom prugom Beograd-Zagreb, a na manje od dva kilometra je od auto-ceste Beograd-Zagreb-Ljubljana. Do mađarske granice treba sat i pol vožnje, nešto manje do Slavonije i Osijeka, u Beograd se stiže za sat, do Novog Sada ili Bijeljine u BiH ima pedesetak kilometara, a do granice s Hrvatskom 35. Trenutačno, više od 80 posto posla Luke i njenih 180 zaposlenika čini eksploatacija šljunka i pijeska iz Save, Drine i Dunava, a direktor Zoran Nešić i njegov pomoćnik prodaje, ujedno i direktor »Panonskih vrata«, Marko Simić, uvjereni su da će poslovna suradnja s Riječanima biti obostrano ekonomski značajna. Uostalom, interes ih je i spojio, jer se riječka luka mora rasteretiti, budući da je sve manje prostora za skladištenje kontejnera, a oko 70 posto onih koji stignu u Rijeku namjenjeno je tržištu u Srbiji.

 

Prirodni partneri

 

»Bilo je posve prirodno da izaberemo jedni druge, jer je Luka Leget u Srijemskoj Mitrovici, praktički, Rijeci najbliža kopnena destinacija u Srbiji koja ima prometnu infrastrukturu i povoljnu poziciju za jedan kontejnerski terminal kakav upravo gradimo«, kaže Zoran Nešić. »Ne treba puno računati da se shvati kolika je prednost razvijati ovakav terminal. Očekujemo da će maršrutnim ili tzv. blok vlakovima iz Rijeke stizati po 50 kontejnera u kompozicijama dugim oko 500 metara. U početku planiramo dva vlaka tjedno, a kasnije po jedan dnevno. Cilj je da s partnerima postanemo regionalni lideri u ovom poslu, a za to postoje svi preduvjeti, jer je do sada iz Rijeke samo u Srbiju godišnje dopremano između 35.000 i 40.000 kontejnera s robom.« 

Na širem popisu korisnih stavki ovog projekta poslovne suradnje su i ekonomski interesi nezaobilaznih partnera – željeznica obiju država. Željezničari se, međutim, moraju dogovoriti kako će organizirati prijevoz da dopremanje kontejnera ne uspore, a istovremeno ga učine jeftinijim i, naravno, da i sami zarade. Jedna od ideja je da se lokomotivama Hrvatskih željeznica omogući ulazak u Srbiju i dolazak industrijskim kolosijekom izravno do Luke Leget, umjesto zamjene lokomotiva u Šidu.  No, poslovne vize za ulazak hrvatskih lokomotiva još su pod upitom, jer je to stvar dogovora, odnosno dozvola državnih i prometnih vlasti u Srbiji. 

Kakve su šanse i mogućnosti za uspješno poslovanje i pozitivne rezultate ovog velikog projekta pokazat će, naravno, vrijeme. Unatoč tome, dvije luke su svoju poslovnu suradnju ugovorom, optimistički, vezale za sljedeća dva desetljeća. U Legetu vjeruju da će i izvoznici iz Srbije, odnosno regije, prepoznati povoljnu mogućnost preko Srijemske Mitrovice i riječke luke izvoziti svoju robu u svijet. Konačno, metaforički  dva mora – današnje Jadransko i nekadašnje Panonsko – imaju i svoje »gospodarstvene mornare«, koji plove neumitno brzim tokovima ekonomije, bilo uzvodno ili nizvodno...

Bojana Oprijan Ilić