Arhiv tekstova

U predstojećoj privatizaciji javnih komunalnih poduzeća tržnice bi trebale ostati u većinskom vlasništvu države, odnosno gradova i općina, a prije definiranja konačnih rješenja o načinu restrukturiranja, država bi trebala imovinu tržnica vratiti lokalnim samoupravama, odnosno utvrditi nepokretnosti i vrijednost njihove imovine. Mjerodavna državna tijela trebala bi pokrenuti široku javnu raspravu o ovim pitanjima, a također, djelatnost tržnice treba jasno definirati kao komunalnu. 

Ovo su zaključci s dvodnevnog sastanka proširenog Upravnog odbora Poslovnog udruženja »Pijace Srbije« održanog prošloga tjedna, 27. i 28. travnja, na Kelebiji, kojemu su nazočili predstavnici svih 22 člana ove udruge.

 

Argumenti u korist lokalnih samouprava

 

»Na neki način prejudiciramo potencijalna zakonska rješenja, jer još uvijek nemamo konkretno predloženo rješenje da bismo mogli o njemu govoriti«, kaže izvršni direktor udruženja Savo Duvnjak. »Budući da djelatnost tržnice po Zakonu o komunalnoj djelatnosti nije svrstana u red obveznih komunalnih djelatnosti, logično pretpostavljamo da će ona biti u nekakvom prioritetu onoga što će se privatizirati. Jedan od najozbiljnijih argumenata za prijedlog da lokalne samouprave ostanu većinski vlasnik nad tržničnim upravama i njihovom imovinom, jest da tržnične uprave smatraju kako je njihova djelatnost komunalna, da je od infrastrukturnog značaja za nesmetano funkcioniranje urbanih sredina i da tržnična djelatnost raspolaže s jako velikim brojem izrazito atraktivnih prodajnih lokacija. O ovoj će se temi puno pričati, nama je važno da je priča počela, važno nam je sudjelovati u njoj od početka, važno nam je pokušati modelirati buduća zakonska rješenja i ukazati na specifičnosti djelatnosti. Ova djelatnost ima elemente tržišne djelatnosti, zato će i biti regulirana u budućem Zakonu o trgovini, ali udruženje smatra kako je dominantno komunalna i da zbog svog značaja za opskrbom, prvenstveno urbanih sredina svežim voćem i povrćem, treba ostati komunalna, te da 51 posto vlasništva trebaju ostati pod kontrolom države, odnosno gradova i općina. To je stav za koji mi imamo unutarnju suglasnost, veoma slično misle i predstavnici javnih komunalnih poduzeća koja su udružena u Komdel, ali to za sada ništa ne znači.«

Udruženje »Pijace Srbije« službeno je registirano 2003. godine radi zaštite interesa svih koji se bave tržničnom djelatnošću, a 2007. je izradilo Strateški razvoj tržnične djelatnosti u Srbiji, prvi i jedini dokument takve vrste u državi. Prije godinu dana formirane su dvije radne grupe: jedna za zakonodavstvo i druga za standardizaciju. Predsjednik Upravnog odbora udruženja i direktor »Subotičkih tržnica« Béla Bodrogi ističe kako je radna grupa za zakonodavstvo već postigla i konkrektne rezultate, jer su svi njihovi prijedlozi i primjedbe prihvaćeni i uvršteni u nacrt novog Zakona o trgovini koji će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri. Bodrogi kaže kako to smatra velikim uspjehom, jer se po prvi puta Zakon o trgovini detaljno na nekoliko stranica bavi tržničnom djelatnošću. 

 

Ne ponavljati pogreške drugih

 

Ove godine udruženje je osnovalo još jednu radnu grupu koja prati dešavanja oko predstojeće privatizacije javnih komunalnih poduzeća, a koja bi prema najavama trebala biti provedena do kraja 2011. godine. S tim u vezi na Kelebiji je službeno potpisan i protokol o suradnji između PU »Pijace Srbije« i Komdela, jednog od najvećih udruženja poduzeća koja se bave komunalnom djelatnošću, a na inicijativu predstavnika Gospodarske komore Srbije osnovana je i grupacija za tržničnu djelatnost u okviru udruženja za komunalnu djelatnost Gospodarske komore. U budućem postupku restrukturiranja i privatizacije ove će udruge i grupacije nastupati zajednički u svojim zahtjevima prema Vladi. Jedan od prvih koraka bit će zahtjev da se u novom Zakonu o komunalnoj djelatnosti, koji bi u skupštinsku proceduru mogao ući u lipnju, tržnična djelatnost tretira kao komunalna, što trenutačno nije slučaj. 

»Nema smisla da nas ne tretiraju kao komunalnu djelatnost, jer podaci pokazuju da je trenutačno 53 tisuće ljudi uposleno u cjelokupnoj komunalnoj djelatnosti, a tržnične uprave u Srbiji na svojim prodajnim jedinicama, tržnicama i poslovnim prostorima upošljavaju 70 tisuća ljudi, tj. onih koji žive sa ili na tržnicama. Drugi pokazatelj je da u ukupnom robnom prometu tržnice sudjeluju s 35 do 38 posto, i taj trend iz godine u godinu raste. To pokazuje da treba imati razumijevanja za ovu djelatnost koja  predstavlja izuzetno značajan faktor u zemlji«, kaže Béla Bodrogi. On dodaje kako se, kada je riječ o privatizaciji komunalnih poduzeća, udruženje rukovodi i ima u vidu iskustva zemalja u tranziciji, te da ne bi trebalo ponavljati njihove pogreške. On ističe kako tržnična djelatnost u Mađarskoj nije privatizirana, pa čak ni poznate tržnice u Budimpešti nisu prešle u privatne ruke. Naime, već prve privatizacije vodovoda dovele su do rasta cijena vode i usluga, a Budimpešta je zbog toga morala otkupiti svoj vodovod natrag, ali ju je on onda koštao tri puta više od cijene po kojoj je prodan.

 

S. Mamužić