Arhiv tekstova

Bedeker Palić, pogled napravljen je na popularan, ozbiljan i dokumentiran način kako bi predstavio ponosnu povijest Palića, pokazao njegovu pitoreksnu sadašnjost i da bi naznačio njegovu  budućnost, rekao je Dragutin Miljković, jedan od autora bedekera, na predstavljanju priređenom 27. travnja. Turistički vodič objavljen je na srpskom jeziku, očekuju se njegova izdanja na mađarskom i engleskom jeziku, a tehnički je pripremljen tako da se vrlo brzo može tiskati na bilo kojem drugom jeziku za koji se osigura prijevod. Koautor Boško Krstić rekao je kako je zapravo riječ o prvom bedekeru Palića, koji je uvijek prije predstavljan kao sastavni dio turističkih vodiča Subotice. On je naveo kako je 1885. godine objavljen turistički vodič Palića koji je zapravo, kako je rekao, album s dragocjenim tekstovim o kvaliteti vode, ribama, ljekovitosti jezera i s velikim brojem fotografija najljepših vila najbogatijih Palićana. Kada je riječ o povijesti bedekera Subotice prvi se pojavio 1928., a napisao ga je tadadašnji gradski inženjer Kosta Petrović. Zanimljivo je kako taj bedeker nije bio za prodaju već ga je koristila samo gradska administracija. Poslije toga oko 1932. godine pojavio se Naslovnik grada Subotice koji sadrži podatke i o Paliću, a sljedeći je izdan tijekom rata u okupiranoj Subotici na mađarskom jeziku. Prvi poslijeratni turistički vodič s kartom grada izdaje 1950. godine knjižničar Blaško Hajduk Vojnić, a 1964. godine bedeker izdaju Subotičke novine čiji je urednik bio Lazar Merković. Uredništvo Subotičkih novina, Tomislav Vojnić i Boško Krstić 1986. izdaju novi bedeker, a godinu dana kasnije, za razliku od prethodnih, objavljeno je izdanje posebno tiskano na srpskom, mađarskom i engleskom jeziku. 

 

Zasnovan na činjenicama, potiče imaginaciju

 

Povlačeći paralelu između Palića i njegove izgradnje, te svjetskih trendova i početaka razvoja turizma u Europi, povjesničar umjetnosti Bela Duranci je podsjeto da je prvi puta 1841. godine (iste godine na Paliću je počela sadnja Velikog parka) izvjesni Thomas Cook počeo organizirano djelovati na usmjeravanju turista. Cook je deset godina kasnije načinio prvi organizirani turistički bum posjetom svjetskoj izložbi u Londonu kada je zakupio cijeli vlak i dovezao turiste. Tada počinje i izgradnja prvih hotela, 1850. u Parizu a ubrzo i u Berlinu grade se veliki hoteli, ne kao svratišta za poslovne ljude nego zbog turista. Prije te gradnje, u Subotici je već 1846. godine donijeta odluka da se gradi hotel Pešta, koji istodobno treba biti i kazalište. Razlog tomu je to što se u Pešti već od 1830. godina grade veliki hoteli, jer je u to vrijeme uvedena stalna brodska linija između Beča i Pešte. Tako Subotica među prvima u Europi, na mjestu Velike gostionice i svratišta, gradi dvonamjenski objekt s hotelom i kazalištem. Spomenuti Cook 1871. organizira put oko svijeta, i tako turizam zaista osvaja svijet, a na Paliću se također javlja turistička privreda jer Subotica 1869. ima i Željezničku stanicu.

»Sport koji je u Subotici bio prisutan, kultura, secesijske građevine koje su Palić pretvorile u nešto jedinstveno i neponovljivo, sve to govori o strukturi ove sredine, njenim potencijalima i vrijednostima. Ovaj bedeker sve je to u sebi na neki način sakupio i svim ovim tekstovima na određeni način izaziva zapitanost i potrebu da se o tome misli. On je pravi bedeker zato što se zasniva na činjenicama, ali istodobno potiče imaginaciju i na neki način stvara vremeplov o onome što je bilo i onome čemu se nadamo«, rekao je Duranci. 

 

Dojam povijesnog i umjetničkog značaja 

prostora

 

Dr. Snežana Besermenji, šefica katedre za turizam departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, istaknula je kako Palić promatra kao prostorno kulturnu cjelinu: »Palić je pun kulturnih dobara koja danas predstavljaju spomenike povijesne i umjetničke vrijednosti. Osim tranzitnog, kupališnog, sportsko rekreacijskog i ekskurzonog turizma, na Paliću bi se mogao razvijati kulturni turizam koji je danas izuzetno aktivan u svijetu, osobito na prostorima srednje i zapadne Europe. Kroz ovaj bedeker turisti će najviše saznati o Paliću, a kad ih još netko provede kroz ovaj prostor, steći će dojam povijesnog i umjetničkog značaja prostora koji okružuje Palićko jezero.«

Povodom predstavljanja bedekera priređena je izložba radova arhitekta Károlya Törtelija, a publika je imala prigodu poslušati mladog talentiranog violinista Antónia Lakatosa. Sve to se događalo u ugodnom ozračju Ženskog kupališta, a ne »štranda« kako se najčešće pogrešno naziva ovaj objekt. 

S. Mamužić