Arhiv tekstova

Nakon dugogodišnjeg udaranja glavom u zid Hrvatska je napokon odlučila pogledati istini u oči i suočiti se s brojnim gospodarskim problemima koji joj kao mač vise iznad glave. Podatak o 42 milijarde eura inozemnog duga, koji se iz godine u godinu povećava, dok se o visini unutarnjeg duga još samo nagađa, te rekordna brojka od blizu 400 tisuća nezaposlenih alarmantno je upozorenje da se politikom guranja problema pod tepih dugoročno ne rješava ništa, da se ne može vječno zaduživati i živjeti izvan svojih mogućnosti, a kamo taj put vodi najbolji primjer je sudbina Grčke koja je, nažalost, dokazala da uzrečica u našim krajevima »dužan si k’o Grčka« nije posve bez utemeljenja. 

Premda članica EU, koja između ostalog mora braniti stabilnost svoje valute eura, ali koja je po svojim maastrichtskim parametrima zabranila da ukupan iznos javnog duga svojih članica pređe 60 posto godišnjeg društvenog brutoproizvoda, a Grčka je sa svojih 300 milijardi eura duga dosegla čak 115,1 posto, ta država je ostavljena sama u svojim problemima i, pritisnuta inozemnim dugom, pomoć zatražila od Međunarodnog monetarnog fonda i EU u iznosu od 45 milijardi eura kako bi izbjegla nacionalni bankrot. 

 

»Pet do dvanaest« je već odavno prošlo

 

Svjesna da je politika guranja glave u pijesak neodrživa, da je »pet do dvanaest« već odavno prošlo, Vlada Republike Hrvatske predstavila je početkom prošlog tjedna dugo očekivani Program oporavka hrvatskog gospodarstva koji potpisuju savjetnici za gospodarstvo premijerke Jadranke Kosor: Borislav Škegro, Sandra Švaljek, Željko Lovrinčević i Željko Perić. Riječ je o do sada najhrabrijem gospodarsko-političkom programu, paketu mjera za izlazak iz krize koji bi trebao definitivno uvesti reda i istinski transformirati Hrvatsku. Program je to kojim Vlada prvi put javno priznaje da svjetska ekonomska kriza nije glavni krivac hrvatskih problema, nego samo okidač koji je ukazao na sve dubioze hrvatskog gospodarstva i koji nudi viziju jedne potpuno drugačije Hrvatske, proaktivne, radišne, štedljive, logične, države u kojoj nema povlaštenih, u kojoj se najviše cijeni poduzetništvo i poduzetni ljudi, u kojoj se cijeni uspjeh i postoji socijalna pravda. Ukratko, kako i stoji na početku Programa, »preduvjet za promjenu gospodarske slike Hrvatske jest promjena sustava vrijednosti po kojemu je društvo do sada dominantno funkcioniralo«. 

Potrebno je naglasiti kako predložene mjere u Programu gospodarskog oporavka nisu nikakvo novo revolucionarno otkriće, nego suvislo posloženi svi pametni savjeti i ideje koje su od početka krize svakodnevno sipali ekonomisti, poduzetnici i neki političari. Sve što u njemu piše većini ljudi je već odavno poznato i pokriva gotovo sve segmente društva. 

 

Podmirenje dugova, poticaji, štednja...

 

S obzirom na činjenicu da je nelikvidnost jedan od najaktualnijih problema Hrvatske, u Programu je predviđeno da do sredine ove godine država i njena poduzeća podmire sve svoje dugove i time smanje rastuću nelikvidnost, da će se država držati rokova plaćanja od 60 dana, a od prvog siječnja sljedeće godine taj se rok skraćuje na 45 dana, te da će Hrvatska udruga poslodavaca redovito objavljivati popis poduzetnika s najvećim neplaćenim, a dospjelim dugovima. U sklopu mjera za poticaj biznisa smanjit će se neporezna davanja (doprinosi za vode, Hrvatske šume, turističku zajednicu, spomenička renta i slično), profesionalizirat će se upravljanje i nadzor državnih tvrtki, ujednačiti menadžerske plaće, pojednostaviti uvjeti poslovanja malih i srednjih poduzetnika, reformirati sustav gospodarskih komora, poticat će se investicije, osobito za obnovljive izvore energije, zelene tehnologije, obrazovanje, zdravlje, poljoprivredu i infrastrukturu. Gradnja će se također poticati i to ubrzanjem izdavanja dozvola (najdulji rok bit će 45 dana), dok će se energija štedjeti na svim razinama i time otvarati šanse za poslovne pothvate u obnovi zgrada, obnovljivoj energiji, zbrinjavanju otpada, prodaju štedljivih žarulja i slično. Ni za gubitaše više neće biti milosti već će se ubrzati postupak stečajeva, uvest će se  i javni ovršitelji, revidirati tarife vještaka i javnobilježničkih poslova, a kod osnivanja tvrtke trebat će potpisati izjavu da ne postoji porezni dug kako bi se spriječilo da onaj tko jednu tvrtku dovede do propasti osnuje novu, a dugove plaćaju vjerovnici.

 

Ukida se »harač«, ali i porezne olakšice

 

Kod osobnih financija od početka studenoga ove godine ukida se krizni porez na plaće iznad 6000 kuna, popularno zvani harač, ali se zato ukidaju i porezne olakšice za kamate na stambene kredite, ortopedska pomagala, razna osiguranja, a umjesto četiri stope poreza (15, 25, 35 i 45 posto) uvode se tri stope poreza na dohodak (12, 25 i 40 posto) i donosi se Zakon o osobnom bankrotu. Od mjera koje imaju izravne posljedice na državni proračun prvo će uslijediti rebalans, kako bi se smanjili rashodi države, a to znači i smanjenje broja jedinica lokalne uprave, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za 5 posto primjenom pravila 2 za 1 (na dva radnika koji odu jedan se smije zaposliti). Smanjuje se broj bolnica i drugih zdravstvenih ustanova uz efikasnije upravljanje, revidirat će se sustav povlaštenih mirovina i pripremiti postupno ukidanje pojedinih kategorija mirovina, iz javnih službi i poduzeća izdvajaju se prateće djelatnosti – informatika, ugostiteljstvo i održavanje, a infrastrukturni projekti će se ubuduće financirati privatnim kapitalom i novcem iz EU fondova.  

Predloženim mjerama iz područja školstva forsirat će se obrazovanje u prirodnim i tehničkim znanostima te cjeloživotno obrazovanje, a kvote za upis na fakultete prilagodit će se potrebama poduzeća. Kako bi povećala prihode Vlada će jedan dio autocesta dati u koncesiju i prodati sve državne udjele u poduzećima manjim od 25 posto, a takvih je u Hrvatskoj više od 700, a slijedi i novi val privatizacije tako da će u državnom vlasništvu ostati samo strateške djelatnosti. Na području socijale predloženo je da se novac za regres i božićnice zaposlenih u javnom sektoru preusmjere za povećanje socijalne naknade i potpore zapošljavanju, te će se provesti revizija socijalnih naknada uz pomoć OIB-a: neće moći dobivati naknadu onaj tko ima veliku imovinu niti će moći dobivati više naknada po istoj osnovi.  

 

Podrška i rezerve

 

Ovaj paket strukturnih reformi Vlade Republike Hrvatske javno je podržala stručna hrvatska javnost, uz pohvalu Vladi za spremnost na reforme i svijest o neophodnosti promjena koje bi trebale biti pokretač zaokreta i novog zamaha gospodarstva. Program je podržala i većina političkih stranaka, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i predsjednik Hrvatske dr. Ivo Josipović, koji je ustvrdio kako su te predložene mjere bolne i teške, ali nužne, te da cijelo društvo mora prihvatiti određenu žrtvu jer je evidentno da ovako ne može dalje. »Jedino treba vidjeti je li cijena tih mjera pravedno raspoređena, odnosno je li pravda zadovoljena na način da oni koji najviše imaju, najviše i participiraju u snošenju troškova krize«, izjavio je predsjednik Josipović. Jedine rezerve koje postoje kod svih je sumnja u dinamiku provedivosti programa i određivanja prioritetnih mjera, jer je paket toliko ambiciozan i opsežan i iz temelja mijenja Hrvatsku, da ga je nemoguće ostvariti istovremeno i u cijelosti.

Vodeća oporbena stranka SDP smatra kako Vlada s predloženim mjerama već debelo kasni, jer je Hrvatskoj takav program bio nužan još prije godinu i pol, samo što tadašnja vodeća politika nije željela niti priznati krizu, a kamoli krenuti u borbu s njom. Isto tako smatraju da je paket Vladinih mjera zapravo popis lijepih želja koje će ostati samo mrtvo slovo na papiru ako se ne postigne politički konsenzus i ne smogne snage za njihovu realizaciju. Sindikati također u načelu podržavaju program uz zamjerke da je u njemu puno općih mjesta, ali tvrde da tim potezom Vlada preko leđa radnika i njihovih prava samo kupuje vrijeme te da će joj on poslužiti kao startna pozicija za sljedeće izbore.

»Ovo je moj program, ‘čekirala’ sam svaku mjeru od prve do posljednje, preuzela sam golemu odgovornost i provest ću mjere s konsenzusom ili bez njega. Više se ne može čekati niti sekunde«, izjavila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor i dodala kako ove mjere predstavljaju radikalni zaokret zato da bi sutra bilo bolje. »To je trebalo učiniti i prije dvije, četiri, deset, čak i 15 godina. Umjesto toga, problemi su se gurali pod tepih i skrivali po kutovima, a neki su jednostavno preskakani. Govorim to bez kompleksa, iako sam i sama sjedila u vladama, jer netko to mora javno reći. Neki se pitaju zašto nisam mjere donijela na početku mandata. Nisam mogla ranije jer tek sada, nakon što sam uzjahala konja i čvrsto uzela uzde u ruke, mogu reći da konj ide u pravom smjeru«, kategorična je premijerka, a odlučnost je pokazala i izjavom da svi oni u Vladi koji ne mogu pratiti tempo promjena moraju iz nje otići. U Banskim dvorima vjeruju da će ostvarenju tog cilja pridonijeti i najavljeno osnivanje međuresorne skupine koja bi trebala identificirati prepreke s kojima se suočavaju ulagači, te predložiti nova rješenja.

 

Odgovor ubrzo stiže

 

Odgovor na brojna pitanja i sumnje hrvatske javnosti koliko je Vlada premijerke Kosor zapravo iskrena u svojoj namjeri da dubinski i suštinski mijenja Hrvatsku i ima li dovoljno snage za takve radikalne promjene, nećemo trebati dugo čekati, jer će već sljedeći tjedni, odnosno mjeseci, pokazati hoće li Vlada istinski prihvatiti ovu platformu i dati sve od sebe da je realizira, bez obzira na sve otpore kojih će, nesumnjivo, biti. Najveći otpor doživjet će sve mjere koje zadiru izravno u džepove, pa su sindikati javnih službi već upozorili da se neće pomiriti s rezovima plaća, kao niti s otkazima, pa traže komisije, analize i stručne debate o troškovima i broju zaposlenika. Žestoka galama stići će i iz dijelova Hrvatske u kojima su se prigodno »uhljebili« razni lokalni dužnosnici koji, smanjivanjem broja jedinica lokalne uprave, ostaju bez posla, moći i utjecaja. Otpori se očekuju i sa sveučilišta koji desetljećima »proizvodi« kadrove prema odavno utvrđenim kvotama, koje je ustrojilo katedre prema tim istim kvotama i zaposlilo profesore na tim katedrama. Bit će protesta i iz umirovljeničkih redova koje godinama popunjavaju sve mlađi ljudi, a protesti se posebno očekuju iz braniteljskih udruga jer su njihove mirovine među povlaštenima. Bunit će se i zdravstvo, jer spajanje i ukidanje bolnica i domova zdravlja znači, prije svega, smanjenje upravljačkog i administrativnog kadra te rezanje njihove moći. Dakle, otpora će nesumnjivo biti na svim stranama i razinama, a Vlada će se s njima morati nositi samo ako Program uistinu počne provoditi. U svakom slučaju, ovaj Program je trenutak hrvatske istine koji građanima Hrvatske donosi teška vremena, puna odricanja i bolnih rezova, ali svi su svjesni nužnosti takvih poteza koji bi u konačnici trebali donijeti bolju i sigurniju budućnost. Problem je samo što je treba dočekati.

Zlatko Žužić