Arhiv tekstova

Riječi osnova, baza i temelj rabe se kao istoznačnice, iako to nisu. Ne možemo poreći kako imaju dodirnih značenja, no ipak se razlikuju. 

Od triju navedenih riječi prvo ćemo se pozabaviti riječju baza koja se previše rabila u socijalizmu, a danas sve više nestaje iz govora, osim toga tuđica je pa ju sve rjeđe možemo čuti. 

Riječ temelj, također je tuđica koja je iz novogrčkoga došla u hrvatski jezik, no zabilježena je još u najstarijim hrvatskim rječnicima. Zabilježio ju je već Faust Vrančić krajem šesnaestoga stoljeća u svome »Rječniku pet najplemenitijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga«. Danas ju rabimo u pravom i prenesenom značenju. U prenesenome znači isto što znače i riječi: početak, korijen, izvor, razlog, povod itd. Često ju rabimo kada govorimo npr.: o temeljima hrvatstva, kulture, kršćanstva i sl.

Vrlo je stara i riječ osnova. Nju možemo pronaći i u drugim slavenskim jezicima. U korijenu riječi krije se glagol snovati. Stoga je lako razumjeti zašto ta riječ često znači nakanu, plan ili nacrt. Kada želimo reći da je što podloga na kojoj se što zbiva, početni plan čega ili nit za tkanje, reći ćemo da je osnova. U hrvatskome gramatičkome nazivlju postoji naziv osnova, osnova riječi. Svakako treba napomenuti kako imenica osnov, muškoga roda, nije dio hrvatskoga jezika. U našem je jeziku osnova imenica ženskoga roda. U prijedložnoj svezi trebamo pripaziti jer ne valja reći na osnovu toga (osnov – na osnovu), nego na osnovi toga (osnova – na osnovi).

Ukoliko od riječi temelj i osnova napravimo izvedenice, vidjet ćemo da su im značenja različita.

Od riječi temelj načinit ćemo izvedenice: temeljit, utemeljitelj, temeljac, temeljitost, temeljni i niz drugih. I u vezi s riječju osnova ima nekoliko drugih riječi: osnovni, osnivač, osnovica, osnovati, osnutak, osnovanost. Razliku ćemo lakše uočiti u sljedećem primjeru: temeljac je kamen položen u zemlju, a osnovac je učenik osnovne škole. Složenicu osnovnoškolac ne ćemo i ne možemo zamijeniti imenicu temeljnoškolac. Osnova je samo temelj u prenesenom smislu, a temelj u pravom smislu nikako nije osnova. U »Jezičnom savjetniku« Matice hrvatske možemo pročitati kako se riječ temelj u prenesenom značenju uvijek može zamijeniti riječju osnova. Može, no ne mora!

U pojedinim izvedenicama ove dvije riječi mogu biti istoznačnice:, npr.:

osnovati – utemeljiti, osnivač – utemeljitelj i sl.

U hrvatskome pravnome jeziku riječ temelj bila je dosta česta, što je zasigurno razlog da se i danas učvršćuje i da joj se daje prednost pred riječju osnova. No valja jasno reći kako riječi osnova nema nikakvoga prigovora te ju ne bismo smjeli potiskivati, nego bismo trebali razlikovati značenje dviju riječi.